NJ 16.9.TAZ: BLOKADA UHIĆENJA-HAAG

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 16. IX. 1999. Nova glavna tužiteljica u Den Haagu "Švicarka Carla del Ponte preuzela je jučer položaj glavne tužiteljice na Međunarodnom sudu za ratne zločince s područja bivše Jugoslavije, sa sjedištem u Den Haagu. Proteklih je godina gospođa del Ponte zahvaljujući odvažnim nastupima, nekolicini spektakularnih uhićenja i grubim metodama saslušanja stekla na dužnosti glavne državne tužiteljice u Švicarskoj ugled odlučnog i hrabrog borca protiv mafije, trgovine drogom, pranja novca i korupcije - doduše, ponajprije u inozemstvu. Mnogi kritičari i kritičarke u Švicarskoj predbacuju pak gospođi del Ponte sklonost prenagljenoj akciji. U tom kontekstu valja napomenuti da su njezine brojne istrage zaista tek u jednom jedinom slučaju rezultirale sudskim postupkom. Gospođa del Ponte naći će u Den Haagu osjetno bolje uvjete za rad nego što je bio slučaj s njezinom prethodnicom, Kanađankom Louise Arbour, koja je stupila na dužnost 1. listopada 1996. U instituciji, koju je u proljeće 1994. osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, radilo je tada samo 40 odvjetnika i istražitelja. Danas se njihov broj popeo na 75. Osim toga, u istragama u haaškoj središnjici ili na terenu - trenutačno u prvom redu na Kosovu - trajno je angažirano i dodatnih 600 stručnjaka (pravnika, stručnjaka za sudsku medicinu itd.). Godišnji proračun suda, financiran iz newyorškog proračuna UN-a, narastao je od 1996. s 34 na 100 milijuna dolara. Najvažniji trend, koji odražava djelotvornost suda, jest sljedeći: kada je gospođa Arbour u jesen 1996. zamijenila prvoga glavnog tužitelja, Južnoafrikanca Richarda Goldstonea, sud je podigao optužnice protiv 74 osobe s područja bivše Jugoslavije. Od toga se pod nadzorom suda nalazilo samo njih sedam. Danas se u istražnom pritvoru haaškog suda nalaze 22 optuženika. Sedam postupaka dovršeno je dosad presudom na prvoj instanciji. Gospođa Arbour stekla je ugled usredotočene i odlučne glavne tužiteljice ponajprije zahvaljujući posezanju za instrumentom tajne optužnice. Uz pomoć tog instrumenta uhićen je od početka 1997. niz osoba, koje su se - posebno u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine i u Hrvatskoj - osjećale više nego sigurnima. Tajnim optužnicama i zapovijedima o uhićenju gospođa Arbour uspjela je malo omekšati, ali ne i potpuno probiti 'blokadu uhićenja'. Dosadašnja glavna tužiteljica tvrdi da odgovornost za blokadu snose u prvom redu one države, koje uskraćuju 'suradnju' sa sudom, iako ih na međunarodnopravnoj razini na to obvezuje odluka Vijeća sigurnosti UN-a o osnivanju haaškog suda. 'Najbeznadniji slučaj' je krnja Jugoslavija, izjavila je gospođa Arbour u jednom intervjuu povodom svog odlaska iz haaškog suda. No, gospođa Arbour se u tom intervjuu također žali na dosadašnju manjkavu spremnost Vijeća sigurnosti UN-a da države i vlade po potrebi i sankcijama prisili na 'suradnju'. Usprkos često proklamiranoj 'neovisnosti' suda, gospođa Arbour i njezin prethodnik Goldstone neprekidno su se proteklih godina suočavali s političko-strateškim interesima Sjedinjenih Država i ostalih važnih članica UN. To iskustvo čeka i gospođu del Ponte. Pritom valja napomenuti da je ona izložena pojačanom pritisku: optužnica protiv Slobodana Miloševića, podignuta tijekom rata na Kosovu, probudila je velika očekivanja. No, dosljedno kazneno gonjenje Miloševića, Franje Tuđmana i ostalih vodećih političara i vojnih dužnosnika još nailazi na veliki otpor - to se posebno odnosi na vlade, koje taj proces smatraju opasnošću za 'stabilnost' Balkana ili za Daytonski sporazum. Osim toga, nastup Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana pred optuženičkom ogradom haaškoga suda mogao bi na svjetlo dana iznijeti poneki jako neugodan dogovor sa spomenutim vladama i prikazati neke poteze iz proteklih osam godina ratova, vezanih uz raspad Jugoslavije, u sasvim novom svjetlu", napominje na kraju izvješća Andreas Zumach.