WASHINGTON, 16. rujna (Hina/Reuters) - Upozorenja da moramo izbjegavati masnoću u prehrani korisna su, ali ne bismo smjeli pretjerati i iz prehrane izbaciti korisne masnoće, izvijestila je Američka kardiološka udruga.
WASHINGTON, 16. rujna (Hina/Reuters) - Upozorenja da moramo
izbjegavati masnoću u prehrani korisna su, ali ne bismo smjeli
pretjerati i iz prehrane izbaciti korisne masnoće, izvijestila je
Američka kardiološka udruga. #L#
Predstavnici udruge ponovili su preporuku da se izbjegavaju masti
životinjskoga podrijetla, poput maslaca, ali tvrde da su mnoga
biljna ulja, poput maslinova, korisna su za srce.
"Prijašnja istraživanja mediteranski su tip prehrane povezala s
manjom opasnosti od srčanih bolesti. Ta je prehrana bogata
jednostavnim nezasićenim mastima, osobito maslinovim uljem",
rekla je nutricionistkinja Penny Kris-Etherton, članica Odbora za
prehranu Američke kardiološke udruge.
Zasićenih masti ima u mesu, maslacu i nekim biljnim uljima kao što
je palmino ulje. Među takozvanim dobrim mastima, jednostavnih
nezasićenih masti ima mnogo u maslinovu ulju, kao i u avokadu,
orasima i kikirikiju, dok složenih nezasićenih masti ima u
kukuruzu, sojinu ulju i sjemenkama.
Izvješćujući u časopisu "Circulation", Penny Kris-Etherton je
primijetila da mnogi ljudi koji pokušavaju smanjiti unos masti u
prehrani počinju jesti prerađene ugljikohidrate, poput bijeloga
brašna ili šećera koji mogu promijeniti ravnotežu kolesterola u
tijelu.
Postoje tri vrste kolesterola - "dobar" odnosno vrlo gust
lipoprotein, koji udaljava mast od arterijskih stijenki i "loš"
kolesterol koji arterije oblaže mašću te trigliceridi koje se isto
tako smatra "lošima".
Prehrana bogata prerađenim ugljikohidratima može smanjiti razinu
dobrog kolesterola i povećati razinu triglicerida, upozorila je
Penny Kris-Etherton.
Američka kardiološka udruga i drugi stručnjaci preporučuju
izbjegavanje slatkih prerađenih prehrambenih proizvoda s,
navodno, malo masnoće i preporučuju uzimanje cjelovitih žitarica,
svježeg voća i povrća.
Uključivanje korisnih masnoća u takvu prehranu može smanjiti
opasnost od srčanih bolesti, napomenula je Penny Kris-Etherton.
"Neka su istraživanjima pokazala da te jednostavne i složene
nezasićene masti mogu krvne pločice (sastojke krvi zadužene za
zgrušavanje) - učiniti manje ljepljivima i podložnima stvaranju
ugrušaka. Jednostavne nezasićene masne kiseline mogu pridonijeti
rastapanju već nastalih ugrušaka", dodala je.
Po nekim istraživanjima, prehrana bogatija jednostavnim ili
složenim nezasićenim mastima može pomoći u kontroli razine
kolesterola u krvi osoba oboljelih od dijabetesa tipa II.
Takve se masti, ipak, ne bi smjelo konzumirati neumjereno jer su
jednako kalorične kao i zasićene masti i jako debljaju. No mala
količina u prehrani je korisna, rekla je Penny Kris-Etherton.
Američka kardiološka udruga preporučuje da dnevni unos kalorija iz
masti ne prelazi 30 posto ukupnog unosa kalorija.
(Hina) car dgk