NJ 15.IX.-FR-TRADICIJA TERORA U RUSIJI

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 15. IX. 1999. Duga tradicija terora u Rusiji "Najnoviji niz bombaških napada u Moskvi obilježavaju dva osobito šokantna aspekta. S jedne su strane žrtve atentata ljudi koji su mirno spavali. S druge je savršenost ubijanja kojom su osmerokatne kuće u roku od nekoliko sekunda pretvorene u prah i pepeo. Na djelu su bili hladnokrvni profesionalci za eksplozive. U Moskvi već kruže nagađanja po kojima su teroristi dobili pomoć bivših prebjeglih pripadnika tajne službe. Atentati eksplozivima imaju u Rusiji dugu tradiciju: ruske podzemne organizacije razvijale su već u XIX. stoljeću strategije koje do naših dana rabi suvremeni terorizam, sve do RAF-a i IRA-e i već tada su ih intenzivno proučavali doušnici tajnih služba. Prva teroristička skupina u carstvu zvala se 'Narodnaja volja'. Proizišla je iz pokreta 'narodnjaka': 1874. otišle su dvije tisuće studenata na 'pohod u narod' po selima. Na bezazlenu akciju caristički je sustav reagirao masovnim uhićenjima i drakonskim kaznama, što je radikaliziralo pokret. Nakon neuspjelog 'klasičnog' atentata pištoljem na cara Aleksandra II. teroristi 'Narodnaje volje' radili su na djelotvornijim metodama napada. Unajmljivali su tajne stanove i u jednom od njih uredili vlastiti laboratorij za proizvodnju dinamita i nitroglicerina. Osim toga, skupina je počela sustavno špijunirati putove svojih potencijalnih žrtava: teroristi su se preoblačili u prodavače šibica kako bi zabilježili točne rute careve kočije. Jedan član skupine zaposlio se kao čuvar pruge, kako bi iz svoje kućice minom dignuo u zrak cara na povratku iz Odese. Napad nije uspio kao ni pokušaj jednog terorista koji se uvukao u carsku palaču kao stolar i odnio u podrum 40 kilograma eksploziva. Od silovite detonacije u blagovaonici carska obitelj nije bila ozlijeđena. Atentat na Aleksandra II. uspio je skupini tek 1. ožujka 1881. kad su istodobno uporabljene četiri bombe. Terorističke metode borbe 'Narodnaje volje' prihvatila je početkom XX. stoljeća stranka socijalrevolucionara, koja je kao terorističku ruku izgradila takozvanu 'borbenu organizaciju'. 50 članova skupine obavilo je od 1905. do 1908. više od 200 napada, ubilo među ostalima ministra unutarnjih poslova Plevea i velikog kneza Sergeja Aleksandrovića, careva ujaka. O teroristima 'borbene organizacije' kasnije je Albert Camus napisao svoje djelo 'Pravednici'. Dok se u valu terorizma ovih dana također prepoznaje rukopis dobro organizirane skupine počinitelja, cilj je stanovništvo a ne državni aparat. Na taj je način destabilizirajući učinak još veći" - piše Doris Heimann.