YU-srpski tisak YU 15. 9. SRPSKI TISAK SRBIJABLIC15. IX. 1999.Predrag Matvejević - intervju"(...)- Pitam se da li će Srbija osloboditi vlastitu budućnost od krivice za zločine koji su počinjeni u njezino ime, koji su je osramotili.
Hoće li postupiti drugačije od današnje Hrvatske čija vladavina vuče za sobom vonj lešine, koja je, stekavši samostalnost, otklonila pitanje naravi i mjeri ustaških zlodjela, ispit savjesti pred nacijom i svijetom. A svijet to ne zaboravlja, nacija od toga trpi. Srbi su prije ostalih južnih Slavena, uz napor i žrtve, izborili i zasnovali vlastitu državu. Potvrdili su njezinu prisutnost i značenje u modernoj povijesti više nego itko na ovom prostoru. To im može donekle olakšati posao koji ih čeka, koji je po svojoj prirodi nelagodan i dugotrajan. No, bez toga nema katarze i otkupljenja."POLITIKA 15. IX. 1999.Poslije posjeta prvaka vojvođanskih Hrvata Zagrebu"Konferencija za novinare pripremana da bi se javnost upoznala s jedinstvenim nastupom vojvođanskih Hrvata na prijamu kod dr. Mate
SRBIJA
BLIC
15. IX. 1999.
Predrag Matvejević - intervju
"(...)- Pitam se da li će Srbija osloboditi vlastitu budućnost od
krivice za zločine koji su počinjeni u njezino ime, koji su je
osramotili. Hoće li postupiti drugačije od današnje Hrvatske čija
vladavina vuče za sobom vonj lešine, koja je, stekavši
samostalnost, otklonila pitanje naravi i mjeri ustaških zlodjela,
ispit savjesti pred nacijom i svijetom. A svijet to ne zaboravlja,
nacija od toga trpi. Srbi su prije ostalih južnih Slavena, uz napor
i žrtve, izborili i zasnovali vlastitu državu. Potvrdili su njezinu
prisutnost i značenje u modernoj povijesti više nego itko na ovom
prostoru. To im može donekle olakšati posao koji ih čeka, koji je po
svojoj prirodi nelagodan i dugotrajan. No, bez toga nema katarze i
otkupljenja."
POLITIKA
15. IX. 1999.
Poslije posjeta prvaka vojvođanskih Hrvata Zagrebu
"Konferencija za novinare pripremana da bi se javnost upoznala s
jedinstvenim nastupom vojvođanskih Hrvata na prijamu kod dr. Mate
Granića, hrvatskoga ministra inozemnih poslova, okrenula se u
svoju suprotnost. Na vidjelo su izišla jasna razmimoilaženja koja
postoje između Demokratskoga saveza Hrvata Vojvodine i Hrvatskoga
nacionalnog saveza, odnosno dviju stranaka koje nastoje na
političkom planu artikulirati zahtjeve vojvođanskih Hrvata.
(...)
(...) Stajalište lidera DSHV otkrivalo je razlike koje među
članovima delegacije postoje. Na novinarsko pitanje, da li dan
ranije upućen poziv lideru DSHV upućuje na razlike koje u
kontaktima s vojvođanskim Hrvatima postoje i u vladi matične
države, Bela Tonković je rekao da svatko ima pravo svakog pozivati
kada i kako hoće. Tako je htio staviti do znanja da su njegovi
kontakti u Zagrebu stariji i čvršći od onih koje imaju ostali
njegovi sunarodnjaci u Jugoslaviji, pogotovo zbog toga što je, a
kako su istakli i Vojnić Hajduk i Kalman Kuntić, predsjednik
Hrvatskoga nacionalnog saveza, što su prvi put bili u prilici da u
Zagrebu u izravnim kontaktima s hrvatskom vlašću i oni iznesu svoja
gledišta.(...)
Predsjednik najmlađe stranke vojvođanskih Hrvata izjasnio se i
protiv stvaranja Hrvatskoga nacionalnog vijeća, bar u sadašnjem
trenutku. Takva mogućnost predviđena je statutom Hrvatskoga
nacionalnog saveza, ali Kuntić smatra da osnivanje ovakve
institucije mora biti temeljno pripremljeno, a da sada nije vrijeme
za to zbog mogućnosti da Vijeće unese dodatnu uznemirenost među
građane."