ŠTO DONOSE PREDLOŽENI IZBORNI ZAKONI

ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Pred saborskim zastupnicima ovaj i idući tjedan na prvom čitanju naći će se zakonski prijedlozi o izboru zastupnika u Sabor te o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom. Slijedom tih prijedloga, što ih je u proceduru uputio Vladimir Šeks u ime Kluba HDZ-a, 108 zastupnika Zastupničkog doma birat će se u devet izbornih jedinica u Hrvatskoj, u svakoj će se, na temelju kandidatskih lista, izabrati po 12 zastupnika. Jedinice će imati približno jednak broj birača. U najmanjoj je njihov broj 405.044, a u najvećoj 434.902 birača. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj birat će svoje zastupnike u desetoj, posebnoj jedinici. #L# Broj zastupnika dijaspore odredio bi se tzv. nefiksnom kvotom, tako da se ukupan broj glasova birača u toj jedinici podijeli s brojem glasova koji je prosječno potreban za jedno zastupničko mjesto temeljem izbornih rezultata u devet izbornih jedinica. Po predloženom izbornom zakonu pripadnici autohtonih nacionalnih manjina imat će pravo izabrati pet zastupnika u Zastupnički dom. Po jednog bi zastupnika birali predstavnici srpske, talijanske i mađarske manjine, jednog bi imali pripadnici češke i slovačke manjine (predstavnici bi im se smjenjivali svake dvije godine), a jednog zastupnika pripadnici njemačke, austrijske, židovske, rusinske i ukrajinske manjine (njihovi bi se predstavnici smjenivali svakih devet i pol mjeseci). Pozivajući se na ustavno načelo o jednakosti biračkog prava, prijedlog sadrži odredbu po kojoj će pripadnici manjina moći birati ili svog manjinskog zastupnika ili sudjelovati u izborima glasujući za kandidatske liste u izbornim jedinicama. Predloženi 'izborni zakon' predviđa jedinstvenu prohibitivnu klauzulu od pet posto. Sadrži odredbe o financiranju predizborne kampanje, te određuje tijela za provedbu izbora. Predloženo je da u proširenim sastavima biračkih odbora i izbornih povjerenstava na paritetnoj osnovi budu zastupljeni predstavnici većinske i oporbenih stranaka. Na ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima trebalo bi, po predloženome, djelovati etičko povjerenstvo. Bilo bi to nadstranačko tijelo općepriznatog javnog ugleda kojemu bi na čelu bio predsjednik HAZU, a imalo bi još šest članova. Kako bi se ostvarila jednakost svih stranaka i jednaka mogućnost njihova predstavljanja na HRT-u, zakon predviđa da Zastupnički dom najkasnije u roku 15 dana od donošenja izbornog zakona donese i pravila o postupanju HRT-a u predizbornoj kampanji. Prema prijedlogu o izbornim jedinicama ukupno biračko tijelo Hrvatske od 3,788.237 birača glasovalo bi u devet jedinica. Određene su tako da broj birača u njima varira plus-minus pet posto, a išlo se na poštivanje općinskih i gradsko administrativno- područnih granica. Od tog se načela, odustalo jedino kod Grada Zagreba jer je njegovo biračko tijelo za 230 tisuća birača veće od prosjeka u jednoj izbornoj jedinici. Stoga je predlagatelj Grad Zagreb podijelio u tri izborne jedinice - prvu, drugu i šestu. Najveći dio Zagreba (uz naselja na području Sesveta i Dubrave) bio bi u sastavu prve jedinice (imala bi 418.577 birača), dok bi njegov drugi dio (npr. Šestine, Gračani, Maksimir, Vrapče, Stara Trešnjevka, Jarun, Špansko) s dijelovima Zagrebačke i Krapinsko- zagorske županije činio drugu jedinicu s ukupno 432.577 birača. Trećom bi izbornom jedinicom, koja bi imala 430.846 birača, bili obuhvaćeni dijelovi Krapinsko-zagorske županije (među njima i Krapina, Klanjec, Kumrovec, Zlatar) te u cijelosti područja još tri županije - Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske. Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji u četvrtoj bi izbornoj jedinici bili dodani dijelovi Bjelovarsko-bilogorske županije (uz ostalo i sam grad Bjelovar). Ta bi izborna jedinica imala 430.326 birača, dok bi najveća bila peta jedinica sa 434.902 birača. U njoj bi se našao dio Bjelovarsko-bilogorske županije (Daruvar, Čazma, Garešnica), te još tri slavonske županije: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. U šestu bi izbornu jedinicu (sa 418.228 birača) ušao dio Grada Zagreba (među njima i naselja južno od Save), dio Zagrebačke županije (npr. Jastrabarsko, Krašić, Velika Gorica, Žumberak), te još dvije županije u cijelosti - Sisačko-moslavačka i Karlovačka. Ukupno 405.526 birača imala bi sedma izborna jedinica koja bi u cijelosti obuhvatila Istarsku županiju, te dio Primorsko-goranske županije (uz ostalo i grad Rijeku, Opatiju, Lovran, Bakar, Cres, Mali Lošinj, te Čabar, Delnice, Fužine). Dio Primorsko-goranske županije (npr. Crikvenica, Kraljevica, Krk, Novi Vinodolski, Rab) nalazio bi se u osmoj jedinici koja bi obuhvatila i dio Splitsko- dalmatinske županije (npr. Sinj, Trogir), te još tri županije - Ličko-senjsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku. No, to bi ujedno bila i jedinica s najmanjim brojem birača, ukupno njih 405.044, dok bi u devetoj izbornoj jedinici bilo 411.805 birača. Ta bi jedinica obuhvatila najveći dio Splitsko-dalmatinske županije (sa Splitom, Imotskim, Vrgorcem, te otocima), te u cijelosti Dubrovačko- neretvansku županiju. (Hina) bm/bn im