ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Klub zastupnika HDZ-a predao je danas u podne u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik Sabora
i glavni HDZ-ov pregovarač o izbornom zakonodavstvu Vladimir Šeks.
ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Klub zastupnika HDZ-a predao je danas u
podne u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o izboru
zastupnika u Hrvatski državni sabor, izvijestio je na današnjoj
konferenciji za novinare potpredsjednik Sabora i glavni HDZ-ov
pregovarač o izbornom zakonodavstvu Vladimir Šeks.#L#
"Očekujem da će prijedlog izbornog zakona biti raspravljen u prvom
čitanju 23. ili 24. rujna, a konačno usvojen nakon drugog čitanja,
do 15. listopada. Zajedno sa izbornim zakonom u parlamentarnu
proceduru ulazi i prijedlog zakona o izbornim jedinicama koji bi
također trebao biti raspravljen i prihvaćen do 15. listopada,
odnosno neposredno nakon izbornog zakona", rekao je Šeks.
Naglasio je kako što prije treba izraditi pravilnik kojim će se
precizirati izborni nastupi svih stranaka, izborna promidžba,
ravnopravnost pristupa i jednaka zastupljenost u medijima svih
stranaka, njihovih kandidata i programa.
Prema Šeksovim riječima prijedlog izbornog zakona temelji se na dva
ključna elementa - prijedlogu ekspertne skupine koja je izradila
temeljna načela i međustranačkom dogovoru između HDZ-a, šestorice
i drugih oporbenih stranaka u pogledu instituta izbornog zakona.
Nakana HDZ-a je bila da sve političke stranke ili njihova glavnina
izrade zajednički prijedlog zakona o izboru zastupnika, izbornim
jedinicama i HRT-u, no do tog nije došlo jer su oporbena šestorica
HDZ-u postavila neprihvatljive uvjete, iako je konsenzus
"svibanjskim sporazumom" zapravo bio postignut, ustvrdio je Šeks.
"Vjerujem da će se kroz saborsku raspravu pokazati da nema
temeljnih razlika u pogledu izbornih instituta između HDZ-a i
oporbe", ocijenio je.
Prema njegovim riječima novi prijedlog izbornog zakona nastoji na
normativnoj razini omogućiti sve pretpostavke za pravedne izbore,
sa zaštitinim mehanizmom koji jamči stabilnost političke vlasti i
svih njezinih sastavnica, njezinu djelotvornost te što višu razinu
narodnog predstavništva. Prijedlog izbornog zakona polazi od
razmjernog izbornog sustava i podjele države na devet izbornih
jedinica (u svakoj se bira 12 zastupnika), plus deseta za dijasporu
u kojoj bi se broj zastupnika odredio na temelju tzv. nefiksne
kvote. Prohibitivna klauzula za ulazak u parlament bila bi pet
posto i jednaka je za stranke i koalicije, izvijestio je Šeks.
Napomenuo je da prijedlog izbornog zakona sadrži odredbu kojom se
omogućuje nevladinim organizacijama promatranje tijeka izbora,
kao i odredbu o financiranju izborne kampanje.
Prijedlog izbornog zakona je na vrlo visokoj razini demokratskih
rješenja i omogućuje ravnopravno natjecanje političkih stranaka u
izbornoj kampanji, ustvrdio je Šeks.
Govoreći o glasovanju pripadnika nacionalnih manjina, Šeks je
rekao da imaju pravo (u zasebnim izbornim jedinicama) birati ukupno
pet zastupnika, pri čemu će se voditi računa o razmjernoj
zastupljenosti svih pripadnika nacionalnih manjina.
Odgovarajući na upit kakav će biti tretman izbjeglih Srba, Šeks je
rekao da, prema izbornom zakonu, pravo glasa imaju punoljetni
građani RH, te bi oni najprije morali riješiti pitanje
državljanstva. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo opcije -
hoće li glasovati u posebnoj izbornoj jednici ili u jednoj od devet
predviđenih.
U odgovoru na novinarsko pitanje mogu li se Srbi s hrvatskim
državljanstvom koji žive izvan Hrvatske smatrati dijasporom, Šeks
je rekao da oni nisu dijaspora i da za njih vrijede opća načela.
Dijasporom se smatraju raseljeni dijelovi pripadnika hrvatskog
naroda, pojasnio je Šeks.
(Hina) dm im