ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Povećan priljev novih sudskih predmeta za oko 26 posto i porast broja riješenih predmeta za oko 25 posto, glavne su karakteristike rada hrvatskih sudova u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto
razdoblje u 1998. Ocijenio je to na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak, koji je zajedno s predsjednikom Upravnog suda Ivanom Mrkonjićem, predsjednikom Visokog trgovačkog suda Nenadom Šepićem i predsjednikom Visokog prekršajnog suda Antom Lovrićem, novinarima iznio statističke podatke za prvo polugodište.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Povećan priljev novih sudskih predmeta
za oko 26 posto i porast broja riješenih predmeta za oko 25 posto,
glavne su karakteristike rada hrvatskih sudova u prvih šest mjeseci
ove godine u odnosu na isto razdoblje u 1998. Ocijenio je to na
današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Vrhovnog suda
Marijan Ramušćak, koji je zajedno s predsjednikom Upravnog suda
Ivanom Mrkonjićem, predsjednikom Visokog trgovačkog suda Nenadom
Šepićem i predsjednikom Visokog prekršajnog suda Antom Lovrićem,
novinarima iznio statističke podatke za prvo polugodište.#L#
Iako se broj neriješenih predmeta ne smanjuje zadovoljavajućom
brzinom, Ramušćak je ocijenio da se stanje u hrvatskom pravosuđu u
posljednje vrijeme poboljšalo. Izrazio je zadovoljstvo radom
sudova, posebno trgovačkih, te podsjetio i na nagomilane dugove
sudova, koji su se, kako tvrdi, u posljednjih nekoliko mjeseci
prepolovili. Usprkos tome, izrazio je nezadovoljstvo materijalnim
položajem sudstva. "Nema suda u Hrvatskoj koji je podmirio sva
svoja dugovanja", naglasio je.
Istaknuvši kako je oko 80 posto sudačkih mjesta popunjeno, najavio
je da će se, novim imenovanjima do kraja godine, sudbena vlast u
potpunosti ustrojiti. Također je najavio da će županijski sudovi u
osnivanju u Virovitici, Slavonskom Brodu i Velikoj Gorici, do kraja
godine početi s radom.
Po statističkim podacima, najveći porast novih predmeta bilježe
općinski sudovi, zatim županijski, a na Vrhovnom je sudu u prvom
polugodištu zaprimljeno oko 18 posto više predmeta nego u istom
razdoblju 1998. U rješavanju predmeta također prednjače općinski
sudovi.
Ramušćak je na zahtjev novinara iznio precizne podatke o ukupnom
broju neriješenih predmeta koji sada dostižu brojku od 767.524
predmeta, od kojih najviše, oko 410.000, imaju općinski sudovi.
Po riječima predsjednika Upravnog suda Ivana Mrkonjića, taj sud
godišnje zaprimi oko 13.000 novih predmeta. Ukupan je broj
neriješenih predmeta 39.000, od kojih je 26.000 tužbi hrvatskih
umirovljenika. Mrkonjić je istaknuo kako sud prioritet u
rješavanju daje predmetima branitelja Domovinskog rata, radnim
sporovima državnih službenika i namještenika, umirovljeničkim
tužbama i predmetima prognanika. Ti se predmeti rješavaju u roku od
12 do 14 mjeseci dok ostali ulaze u redovitu proceduru koja traje
oko dvije godine.
Mrkonjić je najavio da će se tužbe umirovljenika uskoro početi
rješavati. Pritom je istaknuo kako će sud pri rješavanju uzeti u
obzir odluku Ustavnog suda. Također je najavio skoro preseljenje
Upravnog suda u zgradu na uglu Dalmatinske i Frankopanske ulice,
čime će se, po njegovim riječima, poboljšati rad i učinkovitost
sudaca tog suda, koji, kako tvrdi, prebacuju normu za 15 posto.
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić izrazio je
zadovoljstvo šestomjesečnim rezultatima osam trgovačkih sudova u
Hrvatskoj koji bilježe oko 58-postotno veći priljev novih predmeta
i 14 posto više riješenih predmeta nego u 1998. Ukupan broj
neriješenih predmeta iznosi 85.263. Šepić je naglasio kako su na
Visokom trgovačkom sudu riješeni svi predmeti koji su pristigli do
kraja 1997. Izrazio je nezadovoljstvo ulaganjem Ministarstva
pravosuđa u edukaciju sudaca. "Kod nas se za tu svrhu po sucu
potroši šest američkih dolara, a u SAD-u više od 1000 dolara", rekao
je Šepić koji smatra da bi stručno usavršavanje sudaca ubrzalo
rješavanje zaostataka.
Iznijevši statističke pokazatelje, predsjednik Visokog
prekršajnog suda Anto Lovrić također je prvo polugodište ocijenio
uspješnim, no, puno veću pozornost posvetio je materijalnim
problemima prekršajnih sudova. Po njegovim riječima, prekršajni
sudovi najopterećeniji su, a imaju najlošiji smještaj i uvjete
rada. Kao primjer naveo je prekršajni sud na otoku Visu, gdje se
radi u prostoriji od osam četvornih metara.
(Hina) so dd