FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 1. IX. KRIZA U RUSIJI

US-REFORME VOA 1. IX. KRIZA U RUSIJI GLAS AMERIKE - VOA1. IX. 1999.Što je u Rusiji krenulo krivo? Prilog Barry Wooda."U mnogim postkomunističkim europskim državama korupcija je veliki problem za razvoj zdravoga tržišnog gospodarstva. Često se događa da financijska pomoć, koju Zapad pruža, završi u privatnim džepovima. Tako rusko gospodarstvo u postkomunističkom razdoblju slabi već osmu godinu zaredom. Komentatori se stoga sve češće pitaju jesu li tržišne reforme, čije su provođenje od Rusije tražile zapadne vlade i međunarodne financijske institucije, doista bile opravdane. Što je u Rusiji krenulo krivo? Bivši dopisnik londonskog 'The Financial Timesa' iz Moskve John Lloyd u nedavnom je izdanju 'The New York Timesa' iznio mišljenje da su Sjedinjene Države počinile veliku pogrješku kada su svoju politiku prema Rusiji zasnovale na neutemeljenoj potpori predsjedniku Borisu Jeljcinu. Gospodin Lloyd smatra da je privrženost gospodinu Jeljcinu, kao jedinoj zaštiti od povratka komunizma, navela Zapad i razne institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond, da zatvori oči nad sve većim brojem dokaza o korupciji i neuspjehu reforma. Profesorica Janine Wedel sa sveučilišta George Washington, inače stručnjak za ruska pitanja,
GLAS AMERIKE - VOA 1. IX. 1999. Što je u Rusiji krenulo krivo? Prilog Barry Wooda. "U mnogim postkomunističkim europskim državama korupcija je veliki problem za razvoj zdravoga tržišnog gospodarstva. Često se događa da financijska pomoć, koju Zapad pruža, završi u privatnim džepovima. Tako rusko gospodarstvo u postkomunističkom razdoblju slabi već osmu godinu zaredom. Komentatori se stoga sve češće pitaju jesu li tržišne reforme, čije su provođenje od Rusije tražile zapadne vlade i međunarodne financijske institucije, doista bile opravdane. Što je u Rusiji krenulo krivo? Bivši dopisnik londonskog 'The Financial Timesa' iz Moskve John Lloyd u nedavnom je izdanju 'The New York Timesa' iznio mišljenje da su Sjedinjene Države počinile veliku pogrješku kada su svoju politiku prema Rusiji zasnovale na neutemeljenoj potpori predsjedniku Borisu Jeljcinu. Gospodin Lloyd smatra da je privrženost gospodinu Jeljcinu, kao jedinoj zaštiti od povratka komunizma, navela Zapad i razne institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond, da zatvori oči nad sve većim brojem dokaza o korupciji i neuspjehu reforma. Profesorica Janine Wedel sa sveučilišta George Washington, inače stručnjak za ruska pitanja, slaže se s gospodinom Lloydom. Prema njezinim riječima, sufinanciranjem kontroverznih mjera privatizacije, koje je provodio bliski Jeljcinov suradnik Anatolij Čubais, Sjedinjene Države su bez znanja poticale korupciju u Rusiji. = Nažalost, Sjedinjene su Države ispisale bjanko mjenicu jednoj skupini financijski i politički utjecajnih ljudi, Čubaisovu klanu i osobama povezanima s njime. Mislim da je to dovelo do jačanja korupcije i navelo ljude da pomisle da će se korupcija tolerirati i da se nećemo brinuti zbog činjenice da kapital bježi iz zemlje u milijardama dolara. Gospođa Wedel vjeruje da je pomoć Sjedinjenih Država i Međunarodnoga monetarnog fonda Rusiji uglavnom bila nedjelotvorna i često kontraproduktivna. No, postoje i drugačija mišljenja. Švedski ekonomist i stručnjak za Rusiju, Anders Aslund, viši znanstveni suradnik zaklade Carnegie, ne slaže se s ovim mišljenjem. Gospodin Alsund vjeruje da glavni promašaj američke politike prema Rusiji leži u činjenici što nije odmah na početku reforma osigurano dovoljno novca za pomoć Rusiji. Prema uvjerenju gospodina Alsunda, bilo je nužno da međunarodna financijska pomoć na samom početku reforma bude dovoljno velika. = Postoji jedna bitna stvar. A to je da administracija predsjednika Busha nije početkom 1992. bila ni na koji način spremna pomoći Gajdarovoj administraciji. To je bila jedina ozbiljna prilika koja se pružila Zapadu, a predsjednik Bush nije ju iskoristio. Je li Zapad mogao učiniti nešto da bi se iskorijenila takva sveprisutna korupcija, koja sada predstavlja jednu od karakteristika ruskog gospodarstva? Anders Alsund vjeruje da nije, s obzirom da korupcija korijene vuče iz komunističke nomenklature. = U doba kolapsa komunizma, u Rusiji je predsjednik bio Gorbačov, koji nije imao pojma o gospodarstvu, koji je utjecajnim upraviteljima državnih poduzeća dao golemu moć. Stoga je liberalizirao gospodarstvo za bogate i moćne, a zadržao državnu kontrolu nad njime za ostale. Tako su najjači dobili još veće privilegije. Temeljni je problem tranzicije da reformatori nisu ukinuli dovoljan broj tih privilegija. Janine Wedel slaže se s mišljenjem gospodina Aslunda, no ističe da su Sjedinjene Države izgubile moralni autoritet u Rusiji jer ih Rusi povezuju s promašenom politikom gospodarskih reforma. Gospođa Wedel upozorava da se sada treba uteći programima pomoći na nižim razinama. = Vrlo je važno da ostanemo angažirani u Rusiji. Štoviše, morali bismo se angažirati na što više načina i na što nižim razinama, na lokalnoj i na regionalnoj razini, a ne samo na političkom vrhu. To je vrlo važno. Od pada komunizma, Zapad je Rusiji za izgradnju tržišnog gospodarstva isplatio preko 40 milijarda dolara, a u tom se razdoblju iz zemlje odlila još veća količina kapitala. A prosječni Rus ne živi ništa bolje, dapače, vjerojatno živi i gore nego što je živio u doba komunizma." (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙