US-REFORME VOA 1. IX. KRIZA U RUSIJI GLAS AMERIKE - VOA1. IX. 1999.Što je u Rusiji krenulo krivo? Prilog Barry Wooda."U mnogim postkomunističkim europskim državama korupcija je veliki problem za razvoj zdravoga tržišnog gospodarstva.
Često se događa da financijska pomoć, koju Zapad pruža, završi u privatnim džepovima. Tako rusko gospodarstvo u postkomunističkom razdoblju slabi već osmu godinu zaredom. Komentatori se stoga sve češće pitaju jesu li tržišne reforme, čije su provođenje od Rusije tražile zapadne vlade i međunarodne financijske institucije, doista bile opravdane. Što je u Rusiji krenulo krivo? Bivši dopisnik londonskog 'The Financial Timesa' iz Moskve John Lloyd u nedavnom je izdanju 'The New York Timesa' iznio mišljenje da su Sjedinjene Države počinile veliku pogrješku kada su svoju politiku prema Rusiji zasnovale na neutemeljenoj potpori predsjedniku Borisu Jeljcinu. Gospodin Lloyd smatra da je privrženost gospodinu Jeljcinu, kao jedinoj zaštiti od povratka komunizma, navela Zapad i razne institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond, da zatvori oči nad sve većim brojem dokaza o korupciji i neuspjehu reforma. Profesorica Janine Wedel sa sveučilišta George Washington, inače stručnjak za ruska pitanja,
GLAS AMERIKE - VOA
1. IX. 1999.
Što je u Rusiji krenulo krivo? Prilog Barry Wooda.
"U mnogim postkomunističkim europskim državama korupcija je veliki
problem za razvoj zdravoga tržišnog gospodarstva. Često se događa
da financijska pomoć, koju Zapad pruža, završi u privatnim
džepovima. Tako rusko gospodarstvo u postkomunističkom razdoblju
slabi već osmu godinu zaredom. Komentatori se stoga sve češće
pitaju jesu li tržišne reforme, čije su provođenje od Rusije
tražile zapadne vlade i međunarodne financijske institucije,
doista bile opravdane. Što je u Rusiji krenulo krivo?
Bivši dopisnik londonskog 'The Financial Timesa' iz Moskve John
Lloyd u nedavnom je izdanju 'The New York Timesa' iznio mišljenje da
su Sjedinjene Države počinile veliku pogrješku kada su svoju
politiku prema Rusiji zasnovale na neutemeljenoj potpori
predsjedniku Borisu Jeljcinu. Gospodin Lloyd smatra da je
privrženost gospodinu Jeljcinu, kao jedinoj zaštiti od povratka
komunizma, navela Zapad i razne institucije, kao što je Međunarodni
monetarni fond, da zatvori oči nad sve većim brojem dokaza o
korupciji i neuspjehu reforma. Profesorica Janine Wedel sa
sveučilišta George Washington, inače stručnjak za ruska pitanja,
slaže se s gospodinom Lloydom.
Prema njezinim riječima, sufinanciranjem kontroverznih mjera
privatizacije, koje je provodio bliski Jeljcinov suradnik Anatolij
Čubais, Sjedinjene Države su bez znanja poticale korupciju u
Rusiji.
= Nažalost, Sjedinjene su Države ispisale bjanko mjenicu jednoj
skupini financijski i politički utjecajnih ljudi, Čubaisovu klanu
i osobama povezanima s njime. Mislim da je to dovelo do jačanja
korupcije i navelo ljude da pomisle da će se korupcija tolerirati i
da se nećemo brinuti zbog činjenice da kapital bježi iz zemlje u
milijardama dolara.
Gospođa Wedel vjeruje da je pomoć Sjedinjenih Država i
Međunarodnoga monetarnog fonda Rusiji uglavnom bila nedjelotvorna
i često kontraproduktivna. No, postoje i drugačija mišljenja.
Švedski ekonomist i stručnjak za Rusiju, Anders Aslund, viši
znanstveni suradnik zaklade Carnegie, ne slaže se s ovim
mišljenjem. Gospodin Alsund vjeruje da glavni promašaj američke
politike prema Rusiji leži u činjenici što nije odmah na početku
reforma osigurano dovoljno novca za pomoć Rusiji. Prema uvjerenju
gospodina Alsunda, bilo je nužno da međunarodna financijska pomoć
na samom početku reforma bude dovoljno velika.
= Postoji jedna bitna stvar. A to je da administracija predsjednika
Busha nije početkom 1992. bila ni na koji način spremna pomoći
Gajdarovoj administraciji. To je bila jedina ozbiljna prilika koja
se pružila Zapadu, a predsjednik Bush nije ju iskoristio.
Je li Zapad mogao učiniti nešto da bi se iskorijenila takva
sveprisutna korupcija, koja sada predstavlja jednu od
karakteristika ruskog gospodarstva? Anders Alsund vjeruje da nije,
s obzirom da korupcija korijene vuče iz komunističke
nomenklature.
= U doba kolapsa komunizma, u Rusiji je predsjednik bio Gorbačov,
koji nije imao pojma o gospodarstvu, koji je utjecajnim
upraviteljima državnih poduzeća dao golemu moć. Stoga je
liberalizirao gospodarstvo za bogate i moćne, a zadržao državnu
kontrolu nad njime za ostale. Tako su najjači dobili još veće
privilegije. Temeljni je problem tranzicije da reformatori nisu
ukinuli dovoljan broj tih privilegija.
Janine Wedel slaže se s mišljenjem gospodina Aslunda, no ističe da
su Sjedinjene Države izgubile moralni autoritet u Rusiji jer ih
Rusi povezuju s promašenom politikom gospodarskih reforma. Gospođa
Wedel upozorava da se sada treba uteći programima pomoći na nižim
razinama.
= Vrlo je važno da ostanemo angažirani u Rusiji. Štoviše, morali
bismo se angažirati na što više načina i na što nižim razinama, na
lokalnoj i na regionalnoj razini, a ne samo na političkom vrhu. To
je vrlo važno.
Od pada komunizma, Zapad je Rusiji za izgradnju tržišnog
gospodarstva isplatio preko 40 milijarda dolara, a u tom se
razdoblju iz zemlje odlila još veća količina kapitala. A prosječni
Rus ne živi ništa bolje, dapače, vjerojatno živi i gore nego što je
živio u doba komunizma."
(VOA)