POSLJEDNJE ROČIŠTE U POVODU ZAHTJEVA ZA NALETILIĆEVO IZRUČENJE

ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Završnim izlaganjem zastupnika obrane i tužiteljstva te iznošenjem nalaza liječnika vještaka danas je na Županijskom sudu u Zagrebu održano posljednje ročište u povodu optužnice Međunarodnog kaznenog suda u Haagu protiv Mladena Naletilića Tute te naloga za njegovo izručenje tom sudu. Presuda sudskoga vijeća Županijskog suda strankama u postupku bit će odaslana pismenim putem.#L# Protiveći se izručenju svoga branjenika, poglavito prije nego li se okonča kazneni postupak koji se protiv njega vodi na zagrebačkom županijskom sudu Naletilićev odvjetnik predložio je sudskom Vijeću da optužnicu vrati Tužiteljstvu Haaškog suda. Ustvrdio je da je Tužiteljstvo prekoračilo svoje ovlasti i optužnicu sročilo na temelju objektivne, a ne individualne odgovornosti. Županijska državna odvjetnica Marija Jambor izjavila je da su ispunjeni svi zakonski uvjeti Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haškim sudom glede predaje Naletilića tom sudu. Optužnica tereti Naletilića da je od travnja 1993. do siječnja 1994., na području BiH kao zapovjednik tzv. "kažnjeničke bojne" počinio zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja ratnih zakona i običaja. Na upit predsjednice sudskoga vijeća Erne Dražančić da li razumije optužnicu, Naletilić je potvrdno odgovorio, pri čemu je izjavio da se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice Haškoga suda, naglasivši da "je kriv ako je zločin braniti Domovinu". Kao svog odvjetnika potvrdio je Krešimira Krsnika, kojemu je, braneći se šutnjom, prepustio izlaganje o djelima koja mu se stavljaju na teret. U uvodnom izlaganju, liječnik vještak Anton Šmalcelj istaknuo je da je na početku analize Naletilićevog zdravstvenog stanja ustanovljena instabilna angina pektoris kao osnovna bolest, uz poremećaje srčanog ritma, zbog čega postoji rizik prijelaza u infarktno stanje, pa čak i naglu smrt. Na osnovu takve analize, savjetovano je odgađanje Naletilićeva pristupanja sudskom postupku. U međuvremenu se Naletilićevo stanje bitno popravilo te mu je odobren pristup postupku, ali s obzirom na narav njegove bolesti nužna je daljnja klinička obrada u civilnoj bolnici, dodao je Šmalcelj. Na upite Naletilićeva odvjetnika Krešimira Krsnika o kliničkoj slici njegova branjenika u budućem razdoblju, Šmalcelj je kazao da je dijagnoza donesena samo za današnje ročište, ogradivši se od prognoze Naletilićeva zdravstvenog stanja u budućnosti. Krsnik je na početku izlaganja iznio primjedbu sudskom vijeću zbog, kako tvrdi, nepoštivanja zakonskog roka od osam dana za pozivanje na sudsku raspravu. Vijeću je priložio zahtjev da se omogući detaljni klinički pregled Naletilića u civilnoj bolnici. "Njegovo zdravstveno stanje zasigurno se neće popraviti u zatvorskoj bolnici", naglasio je. Ističući činjenicu da je Naletilić hrvatski državljanin, Krsnik je izjavio da se protivi njegovu izručenju Haškom sudu, smatrajući da prije donošenja odluke temeljem zahtjeva tog suda, moraju biti razrješena određena pravna pitanja unutar hrvatskih pravnih tijela. "Djela opisana u optužnici nisu individualizirana u pogledu subjektivnog elementa djela, već je optužnica postavljena po kriteriju objektivne odgovornosti, što je nedopustivo jer hrvatskom sudu ne daje mogućnost prosudbe da li se radi o kaznenim djelima koja po Statutu Haškog suda spadaju u njegovu nadležnost", kazao je Krsnik. Podizanjem ovako sročene optužnice, dodao je, tužiteljstvo Haškog suda prekoračilo je svoje ovlasti prejudicirajući krivnju, rukovodeći se kriterijem objektivne odgovornosti. U tom smislu, Krsnik je nužnim ocijenio vraćanje optužnice tužiteljstvu Haškog suda, kako bi ono izvršilo individualiziranje krivnje za svaki opisani zločin. Također, smatra Krsnik, tužiteljstvo Haškog suda povrijedilo je članke 6. i 7. Statuta tog suda, navodeći da su određene radnje počinjene po postrojbama HV-a i HVO-a, "zaboravljajući pritom da je Haški sud nadležan suditi samo fizičkim osobama". "Uvrštavanjem u optužnicu navodnih radnji postrojbi HV-a na području BiH aludira se na možebitnu odgovornost Hrvatske za radnje za koje može odgovarati samo fizička osoba, a što je nedopustivo prema odredbama Statuta Haškog suda", naglasio je. Nejasno je, dodaje Krsnik, po kojem pravnom osnovu Haški sud zahtjeva izručenje Naletilića, s obzirom na činjenicu da se protiv njega vodi kazneni postupak na hrvatskom sudu. Pritom je istaknuo potrebu da sudsko vijeće prije donošenja bilo kakve odluke u povodu zahtjeva Haškog suda izvrši uvid u spis zagrebačkog Županijskog suda, te u Haag vrati zahtjev radi preciznijeg očitovanja o osnovama za izručenje. Prije odluke, mišljenja je, sudsko vijeće mora odlučiti što će biti s postupkom koji se protiv Naletilića vodi na zagrebačkom sudu, a koji je još uvijek u "raspravnoj fazi". "Kako djela za koja je nadležan Haški sud ne zastarijevaju, logično je da se prvo treba okončati postupkak u Hrvatskoj", kazao je Krsnik. Kako županijsko državno odvjetništvo još nije odlučilo u pogledu zahtjeva optuženika od 30. ožujka da u Hrvatskoj budu procesuirana kaznena djela koja su predmet optužnice, Krsnik drži da se prije donošenja te odluke ne može razmatrati predaja Naletilića Haškom sudu. "Hrvatski bi sud suđenje proveo brzo i učinkovito, i postupak bi završio prije nego bi u Haagu bila organizirana prva rasprava", rekao je Krsnik te predložio sudskom vijeću da usvoji prijedlog obrane i odbije zahtjev Haškoga suda. U slučaju odbijanja njegova prijedloga, Krsnik je najavio žalbu Vrhovnom sudu. (Hina) tr sšh