NJ 28. VIII. TAZ: SANU TRAŽI KANTONIZACIJU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 28. VIII. 1999. "Etnički kantoni ionako su već postali stvarnost" "Jučer je u Beogradu zahtjev za kantonizacijom Kosova ponovno istaknuo ni manje ni više nego jedan od čelnika srpske oporbe: tijekom posjeta Bugarskoj, Zoran Đinđić, predsjednik Demokratske stranke, zatražio je ne samo bolju zaštitu srpske manjine na Kosovu već i 'etničku podjelu' te pokrajine. 'Podupiremo kantonizaciju Kosova budući da su etnički kantoni ionako već postali stvarnost u toj regiji. Kosovski Srbi trebaju samoupravu jer njima ne mogu vladati Albanci', kazao je Đinđić. Iako međunarodna zajednica odbija takve prijedloge, srpska će oporba uložiti maksimalne napore kako bi je uvjerila da su oni ispravni. Samo ta opcija može spriječiti 'etničko čišćenje' Kosova, smatra Đinđić. Glasnogovornik lokalnog srpskog predstavništva na Kosovu Momčilo Trajković već je podastro posebnom povjereniku uprave UN-a za Kosovo Bernardu Kouchneru prijedlog o kantonizaciji Kosova. Po diplomatskom običaju, Francuz je obećao 'iscrpnu provjeru' prijedloga da bi ga potom ipak odbacio. No, takav ishod nije spriječio nekoliko beogradskih listova, kritički usmjerenih prema režimu, da u optjecaj puste glasinu kako međunarodna zajednica ne odbacuje zamisao o 'kantonizaciji'. Protiv tih planova bore se uz potporu svog globalnog lobbyja samo 'nerazumni' Albanci, potpirujući međunarodno mnijenje protiv Srba, tvrde ti listovi. Dok su Albanci prije rata činili 86 a Srbi i ostali Slaveni 10 posto stanovništva Kosova, udio albanskog stanovništva nakon bijega i protjerivanja Srba iznosi 99 posto. Iako je međunarodna zajednica proglasila zaštitu Srba na Kosovu prioritetnom zadaćom, slučajevi protjerivanja i zlostavljanja srpskog stanovništva služe kao povod za isticanje zahtjeva za 'etnizacijom' regije. Ideološka glava tih spekulativnih igara jest Dušan Bataković, trenutačno gostujući profesor na pariškoj Sorbonnei. Taj srpski mislilac drži da je jedina mogućnost za uspostavu mira na Balkanu 'kantonizacija' etnički miješanih područja. Prijedlog za Kosovo predviđa prerazmještanje Srba i Albanaca. Bataković zahtijeva da u tom kontekstu Srbima pripadne 'samo' trećina ratom uzdrmane pokrajine. Bataković je član Srpske akademije znanosti i umjetnosti u Beogradu, koja je od 1986. objavila već nekoliko dvojbenih manifesta, zahtijevajući u nizu varijacija srpsku nacionalnu državu. Čas je u pitanju bilo velikosrpko carstvo, čas su pisci i filozofi priželjkivali preoblikovanje Jugoslavije u balkansku uniju, čas je cilj bilo stvaranje srpske nacionalne države. Najnovija je ideja kantonizacija Kosova, Makedonije, Crne Gore i Bosne. Po Batakoviću, bosanska područja koja su zaposjeli Srbi - dakle republika srpska - trebali bi dobiti mogućnost 'mirnog' ujedinjena s matičnom Srbijom. Srbi na sjeveru Makedonije također bi trebali dobiti takvo pravo na odcjepljenje. Doduše, ono što bi Bataković odobrio svom narodu ni izdaleka ne bi trebalo vrijediti i za druge. Kosovo mora načelno ostati sastavnim dijelom Srbije a to vrijedi i za multinacionalnu regiju Vojvodinu a posebno za sandžačku regiju, nastanjenu većinskim muslimansko-bošnjačkim stanovništvom. Intelektualno poigravanje planovima u Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti već je u više navrata pružilo osnovu za ratove na Balkanu. Možda se trenutačno doima tek kao puka dvojbena špekulacija ali zastrašuje pojedinost da je duboko ukorijenjeno čak i u dijelovima srpske oporbe", napominje na kraju izvješća Karl Gersuny.