LONDON, 18. kolovoza (Hina/Reuters) - Ne pijte čaj, ne rabite kreme za sunčanje, izbjegavajte bijelo vino, prestanite uzimati kontracepcijsku pilulu, prestanite dojiti, pijte aspirin, prestanite vježbati i, što je najbitnije,
prestanite čitati vijesti iz medicine - mogu škoditi vašem zdravlju.
LONDON, 18. kolovoza (Hina/Reuters) - Ne pijte čaj, ne rabite kreme
za sunčanje, izbjegavajte bijelo vino, prestanite uzimati
kontracepcijsku pilulu, prestanite dojiti, pijte aspirin,
prestanite vježbati i, što je najbitnije, prestanite čitati
vijesti iz medicine - mogu škoditi vašem zdravlju. #L#
U zbrci često proturječnih priča o tome što je korisno za zdravlje,
britanski medicinari sve se više boje da je povjerenje u znanost
ozbiljno ugroženo.
"To zastrašivanje nije dobro", kaže Peter Marsh iz neovisnog
oxfordskog Centra za sociološka istraživanja. "Ljudi ne vjeruju u
novosti iz medicine, ali ni onima koji ih donose. Naše povjerenje u
znanost neprestano se smanjuje."
Napokon, još nedavno su znanstvenici tvrdili da je kava štetna, da
nam kreme za sunčanje s visokim faktorom mogu spasiti život te da je
vježbanje ključ zdravlja i sreće. Sad su svi ti zaključci pod
upitnikom.
Ovisno o tomu kojoj struji liječnika vjerujete, aspirin liječi
glavobolju i sprječava srčanu kap - ili, pak, izaziva čir. Majčino
mlijeko je dobro jer štiti od infekcija - ili dijetetu prenosi
otrove. Cjepivo u djetinjstvu može spasiti nečiji život - ili
oštetiti mozak i crijeva.
A što je s alkoholom? Je li koristan ili štetan? U pretjeranim
količinama svakako je štetan, slažu se stručnjaci. Ipak, umjerene
količine crnoga vina navodno su dobre za srce. A i bijelo vino može
biti korisno.
Što se piva tiče, o njemu, kako se čini, nitko ništa ne zna.
Patite od depresije? Tjeskobni ste? Ljuti? Premršavi? Kosti su vam
krhke? Znanstvenici tvrde da je svemu tomu možda uzrok pretjerano
vježbanje, bez obzira na srce, pluća i dušu.
"U poplavi vijesti, neprimjetno prolaze ozbiljne poruke", kaže
Marsh. "Svi ti proturječni savjeti vrlo su zbunjujući i mogu imati
opasne posljedice."
Tu bujicu vijesti iz medicine izaziva naša sve veća želja da se
zdravije hranimo, bolje spavamo i općenito duže i zdravije živimo.
Ipak, kako raste želja za znanjem i znanost sve više napreduje,
istraživanja donose nove podatke koji su u suprotnosti sa starim
otkrićima. Sve to može izazvati sumnju i poljuljati povjerenje u
medicinu.
Moguće su tri reakcije, kaže Marsh. "Jedni se pretvaraju u
ruševine, čitaju svako najmanje upozorenje, sve shvaćaju ozbiljno
i ne mogu djelovati", dodaje.
"Drugi, posebno mladi, koriste priliku za prkos i konzumiraju sve
za što čuju da je štetno. Treći su jednostavno umorni od upozorenja
i jednostavno se isključe."
Ljudi liječnicima, kojima su se nekad divili, vjeruju tek nešto
više nego političarima ili novinarima, a stručnjaci se boje da
strah za zdravlje nadjačava racionalno razmišljanje.
Uzmimo kao primjer raspravu o genetski promijenjenoj hrani. S
tržišta su povučeni proizvodi, a najaktivniji protivnici počupali
su eksperimentalne usjeve bojeći se mogućeg zagađenja okoliša i
štetnosti. Ipak, mnogi stručnjaci kažu da se strah temelji na dojmu
koji u ljudima izaziva naziv "Frankensteinova hrana", a ne toliko
na doista utemeljenom strahu.
Govoreći o najboljem načinu prenošenja upozorenja zbunjenoj
javnosti, Lynn Frewer, savjetnica iz britanskoga ministarstva
poljoprivrede, kaže da bi se "stručnjaci" morali početi prema
ljudima ponašati kao prema odraslima.
"Sukob je osobina znanstvenog procesa, a ljudi znaju da znanost
nije nepogrešiva. No, mnogi stručnjaci prenose poruke kao da je
svima sve jasno pa kad nova istraživanja pokažu drukčije rezultate,
slijedi opća zbunjenost."
Drukčiji znanstveni pristupi donose i drukčije savjete.
Pa zašto onda znanstvenici ustraju na lažnim istinama?
"Jer misle smo glupi", kaže Lynn Frewer. "Ljudi vole dvojbe, ako
dobiju sve informacije kako bi sami mogli donijeti pravu odluku.
Budite iskreni - ljudi znaju da liječnik i znanstvenik više nisu
bogovi".
(Hina) dgk dgk