ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - U kojem dijelu Hrvatske ljudi žive najduže? Odgovor na to pitanje, kao i na ono što im je omogućilo dugovječnost, potražila je dr. Inge Heim, iz zagrebačke Srčane poliklinike.
ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - U kojem dijelu Hrvatske ljudi žive
najduže? Odgovor na to pitanje, kao i na ono što im je omogućilo
dugovječnost, potražila je dr. Inge Heim, iz zagrebačke Srčane
poliklinike. #L#
Doktorica Heim obradila je podatke o dugovječnim osobama
(žiteljima starijim od 80 godina), a među osobama starijim od 90
godina, provela je anketu diljem Hrvatske.
Prema rezultatima njena istraživanja, koje prenosi publikacija
"Zagreb - zdravi grad", najveći broj dugovječnih osoba zabilježen
je na otocima i u dubrovačkoj regiji. U kontinentalnom dijelu
dugovječnih je najviše bilo u Lici. Slijede Korenica, Glina, Donji
Lapac, Dvor..., a najmanje dugovječnih ima u velikim gradovima,
Slavoniji, te u varaždinskoj i karlovačkoj regiji.
Po podatcima dr. Heim, u Hrvatskoj je 1981. živjelo 73.052 osobe
stare 80 i više godina, što je tada iznosilo 1,59 posto ukupnog
stanovništva. Deset godina poslije, broj dugovječnih porastao je
na 107.256, ili 2,24 posto ukupne populacije.
Dr. Heim također je ustanovila da je većina dugovječnih živjela sa
svojim obiteljima. Samo šest posto intervjuiranih bili su pušači, a
60 posto ispitanika uživalo je umjerene količine alkoholnih pića.
Većina ih je jela male količine hrane i to uglavnom kuhane.
Kao uzroci smrti dugovječnih osoba, u svim regijama dominiraju
bolesti srčanožilnog sustava.
"Devedeset i stogodišnjaci u Hrvatskoj živjeli su skromno, hranili
se skromno, ali prema današnjim preporukama kvalitetno. Bili su
fizički aktivni, vodili su sređen obiteljski život, što je, uz
naslijeđe, pridonijelo njihovoj dugovječnosti", zaključak je dr.
Heim.
(Hina) duk sp