NEW YORK, 30. srpnja (Hina/Reuters) - Malo povećanje areobične izdržljivosti selektivno poboljšava mentalnu izdržljivost, naročito takozvane kontrolne funkcije mozga, pokazalo je istraživanje.
NEW YORK, 30. srpnja (Hina/Reuters) - Malo povećanje areobične
izdržljivosti selektivno poboljšava mentalnu izdržljivost,
naročito takozvane kontrolne funkcije mozga, pokazalo je
istraživanje. #L#
Kontrolne funkcije - kao što su sposobnost planiranja,
koordinacije i selektivnog usmjeravanja pažnje na informacije u
okolišu i ignoriranje nebitnih informacija - najčešće najviše
slabe s normalnim starenjem, tvrdi dr. Arthur F. Kramer sa
Sveučiluišta Illinois.
Kramer i njegovi suradnici o tome koliko je povećanje aerobične
izdržljivosti korisno za posebne funkcije mozga izvješćuju u
najnovijem izdanju časopisa "Nature". "Dobar je rezultat našeg
istraživanja to da osoba koja prije u životu nije bila fizički
aktivna još može imati koristi od hodanja", rekao je Kramer.
Kramer i njegovi suradnici nasumce su odabrali 124 odrasle osobe
koje su dotad uglavnom vrijeme provodile sjedeći, u dobi između 60
do 75 godina. Svaki od njih šest je mjeseci imao vježbe aerobičnog
hodanja ili anaerobičnog istezanja i učvršćivanja mišića. Hodači
su počeli s 15 minuta hodanja 3 dana u tjednu, a zatim su postupno
povećavali hodanje na oko 45 minuta 3 dana u tjednu. Oni koji su
radili anaerobične vježbe istezanja sastajali su se tri puta tjedno
po jedan sat kako bi istegli i učvrstili mišiće.
Na kraju istraživanja, pojavile su se znatne razlike između hodača
i onih koji radili vježbe istezanja i učvršćivanja mišića. Hodači
su znatno brže rješavali zadaće koje su zahtijevale uporabu
kontrolnih procesa od onih koji istezali i učvršćivali mišiće.
Recimo, nakon treninga, hodači su se brže prebacivali s jedne
zadaće na drugu nego oni iz anaerobične skupine, brže su reagirali i
imali su bolju koncentraciju. "Osobe koje su učvršćivale i istezale
mišiće svakako su poboljšale fizičku izdržljivost, ali nisu
poboljšale kardiorespiratornu i mentalnu izdržljivost", rekao je
Kramer.
Kramer je kazao kako se rezultate istraživanja može "razumno
objasniti" činjenicom da je bolja opskrbljenost tkiva kisikom
poboljšala kardiorespiratorne sposobnosti što je, s druge strane,
poboljšalo protok krvi kroz mozak, naročito u frontalnim i
prefrontalnim područjima mozga koji kontroliraju kontrolne
procese.
(Hina) car dgk