HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 119 POSLOVNI PREGLEDbroj 11921. - 27. kolovoza 1999.SADRŽAJ:? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE 2? HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE 2?
MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A 2? NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK 3? POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI 3? DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA 3? NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU 3? DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM 4? VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ 4? INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4? DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL 4? RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE 5? U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA 5? NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU 5? TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA 5? U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA 5
POSLOVNI PREGLED
broj 119
21. - 27. kolovoza 1999.
SADRŽAJ:
? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE 2
? HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE 2
? MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A
2
? NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK 3
? POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI 3
? DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA 3
? NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU 3
? DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM 4
? VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ 4
? INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4
? DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL 4
? RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE 5
? U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA 5
? NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU 5
? TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA 5
? U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA 5
? HOTELU KOMODOR ISO STANDARD 9002 5
? NA VISU OD IDUĆEG TJEDNA IZVANSEZONSKE CIJENE 6
? MODRA ŠPILJA PRIVLAČNA ZA TURISTE 6
? HTP OREBIĆ - POSEBNA PONUDA ZA ODMOR U RUJNU 6
? PRVA PROMOTIVNA VOŽNJA PLOMIN-VENECIJA 6
? CITROENOV UDIO NA HRVATSKOM TRŽIŠTU VOZILA 5,05 POSTO 6
? DR. VLADO VESELICA IZABRAN U VIJEĆE MEĐUNARODNE EKONOMSKE
ASOCIJACIJE 7
? PAD ROBNE RAZMJENE IZMEĐU HRVATSKE I BIH 7
? MAĐARSKA SANIRA OPASNI OTPAD SMJEŠTEN BLIZU GRANICE S HRVATSKOM
7
? ČEŠKI TOUROPERATOR PRODAO 40.000 ARANŽMANA ZA HRVATSKU 7
? CROMONEY - SAJAM FINANCIJA I POSLOVNIH MOGUĆNOSTI 7
? SAVJETOVANJE GENERALNIH DIREKTORA ZRAKOPLOVNIH VLASTI EUROPSKIH
ZEMALJA 8
? NA "KARLOVAČKIM DANIMA PIVA" PIVO IZ 12 PIVOVARA 8
? USKORO SEDMI MEĐUNARODNI STOČARSKI SAJAM U GUDOVCU 8
? NA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI 17
HRVATSKIH TVRTKI 8
? POSLOVNI SUSRET PODUZETNIKA IZ HRVATSKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE I
MAĐARSKE 8
? OD 31. KOLOVOZA MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U RIEDU 9
? DEFICIT U RAZMJENI POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA 9
? U LIPNJU 21,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA 9
? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LIPANJ 2.935 KUNA 10
? NAJVEĆA POJEDINAČNA PLAĆA U LIPNJU 555.637 KUNA 10
? U HRVATSKOJ 310.964 TURISTA 10
? ZRAČNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ SMANJEN U SVIM SEGMENTIMA 11
? PBZ DALA NALOG ZA PRODAJU DIONICA ATLASA 11
? PRODAN PAKET DIONICA SPLITSKE JADRO-TRGOVINE D.D. 11
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11
? VIJESTI IZ SVIJETA 12
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE
Na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici, Vlada RH prihvatila je
izvješće o žetvi ranih usjeva roda 1999. i ostvarenju ovogodišnjeg
Operativnog plana jesenske sjetve. Također, usvojen je Program
razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma.
Program je izrađen temeljem Zaključka Vlade RH od 14. svibnja
prošle godine, a u izradi, uz Ministarstvo, kroz stručno tijelo za
koordinaciju aktivnosti pripreme projekata izgradnje golf
igrališta sudjelovali su i predstavnici drugih ministarstava.
Ministarstvo turizma Vladi je u okviru spomenutog Programa
predložilo odabir od 19 mogućih lokaliteta za golf igrališta. No,
predloženi program još uvijek nije konačan budući će tek izradom
cjelovite prostorno-planske dokumentacije i studija utjecaja na
okoliš, odnosno dobivanjem lokacijske dozvole svaki pojedinačni
lokalitet biti potvrđen kao podoban te provedbeno i ulagački moguć.
Predloženi program utemeljen je na maksimalno mogućem korištenju
državnog zemljišta kao raspoloživom resursu čijim će davanjem na
korištenje bez naknade ili uz minimalnu naknadu država postati
aktivnim nositeljem politike njegova ostvarenja. Istodobno, sve
troškove pripreme pojedinog lokaliteta do ishođenja lokacijske
dozvole snosit će jedinice lokalne samouprave i turističke
zajednice na čijim se područjima planira izgradnja igrališta. Kako
bi se rad na pripremi projekta ubrzao, Ministarstvo turizma će u
stručno tijelo uključiti i predstavnike Državne uprave za zaštitu
prirode i okoliša, javna poduzeća Hrvatske šume i Hrvatske vode te
Hrvatski fond za privatizaciju. Tvrtki Zapos d.d. iz Zagreba
odobrena je pomoć iz robnih zaliha, a Bjelovarsko-bilogorskoj
županiji pozajmica za podmirenje obveza Cromaxa d.d. u stečaju.
Usvojen je i prijedlog mjera za sanaciju tvrtke Vučedol d.d. iz
Vukovara. Zaključkom Vlade prihvaćene su mjere za sanaciju
Vučedola i odlučeno da se otplata razlike neizmirenih obveza po
osnovi neplaćenog poreza reprogramira. Upravni odbor Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP) trebao bi donijeti odluku kojom
prihvaća da se obveze po kreditu HFP-a izmire prijenosom u
vlasnički udjel odnosno u temeljni kapital tvrtke. Vlada RH je
također prihvatila prijedlog Ministarstva turizma i Ministarstva
gospodarstva da se iznos neizmirenih obveza za doprinose za
mirovinsko osiguranje i doplatka za djecu za zaposlene izmiri na
teret Državnog proračuna RH. Osim toga, Nadzorni odbor Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR) trebao bi tvrtki Vučedol odobriti
kredit u iznosu od milijun kuna s rokom otplate od pet godina uz
najpovoljnije uvjete. Vlada je donijela odluku o skidanju
zabilježbe Porezne uprave Ministarstva financija nad imovinom
slavonskobrodske Veterinarske stanice d.d. u stečaju. Usvojeno je
i izvješće o pregovorima za sklapanje Ugovora između Hrvatske i
Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na
dohodak i na imovinu. Potpisivanje ovoga važnog ugovora, napose za
Hrvate koji žive u Njemačkoj, uskoro se očekuje.
HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE
Hrvatska ima dovoljno pšenice do iduće žetve, izjavio je u
razgovoru s gospodarstvenicima i predstavnicima udruga seljaka
ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. Po njegovim
riječima na skladištima u Hrvatskoj ima 725.334 tone, a uz 650.000
tona koliko mlinska industrija treba za 13 mjeseci, ostaju još
prelazne zalihe od 75.334 tone. Ministar Đurkić govorio je i o
stanju u poljoprivredi u svezi s kukuruzom. "Govori se o uvozu od
čak 130.000 tona, što su nedobronamjerna pretjerivanja. Od početka
godine do 20. kolovoza u našu zemlju uvezeno je 24.700 tona, a u
istom vremenu hrvatske tvrtke izvezle su 65.000 tona kukuruza.
Prevarili su se oni stočari koji nisu na vrijeme kupili domaći
kukuruz misleći da će im država uskočiti u pomoć", rekao je Đurkić.
MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A
Odluka hrvatske Vlade kojom se za generalnog konzula Hrvatske u
Milanu predlaže sadašnji direktor Hrvatske turističke zajednice
(HTZ) Marijan Bulat, nesumnjivo predstavlja priznanje za sav
dosadašnji rad direktora Glavnog ureda HTZ-a, priopćeno je iz
Ministarstva turizma RH. U četvrtak donešena vladina odluka kojom
se Predsjedniku RH predlaže to imenovanje, donijeta je na prijedlog
Ministarstva vanjskih poslova. Iz Ministarstva turizma ističu da
niti jedno tijelo HTZ-a nije donijelo odluku o smjenjivanju
direktora Glavnog ureda HTZ-a, te Bulat i dalje obnaša tu dužnost.
Ukoliko predloženo imenovanje bude prihvaćeno, u postupku promjene
direktora HTZ-a poštivat će se zakonom utvrđena procedura,
priopćuju iz Ministarstva.
NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević
kandidirat će se za predsjednika Komore i u narednom
četverogodišnjem razdoblju. Predsjednik HGK bira se, naime, na
razdoblje od četiri godine i može biti ponovo biran jer broj mandata
nije ograničen, pojašnjavaju u HGK-u. Utvrđivanje kandidata i
izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) te Izvješće o
radu HGK u razdoblju od rujna 1995. do kolovoza 1999. bit će teme
sjednice Skupštine HGK koja će se održati 1. rujna. Komoru su,
doznaje se iz Odnosa s javnošću te institucije, od 26. studenog
1990. do 11. svibnja 1993. godine vodili Ivica Gaži, od 11. svibnja
1993. do 5. rujna 1995. godine Mladen Vedriš te od 5. rujna 1995. do
1. rujna ove godine Nadan Vidošević. Inače, u ponedjeljak će se
održati i izborna sjednica Gospodarskoga vijeća HGK - Komore
Zagreb. Na njoj će se dužnosti dosadašnjeg predsjednika
razriješiti Vjekoslava Tomašića, koji je tu dužnost obnašao od
15.siječnja 1996. godine. Do prijevremenih će izbora doći jer čelni
čovjek najveće hrvatske Komore odlazi, naime, na dužnost
generalnog konzula u Trst.
2. TVRTKE
POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI
Prehrambena industrija Kraš u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci
prodala ukupno 8196 tona proizvoda, što je 5,1 posto manje nego u
istom lanjskom razdoblju. Pritom je prodaja na domaćem tržištu
smanjena 5,5 posto, dok je izvoz pao 4,1 posto. Jedna od Kraševih
podružnica, Kraš-trgovina d.o.o. Zagreb, u prvih pet mjeseci
prodala 541 tonu Kraševih proizvoda, gotovo četvrtinu manje od
plana i 28 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupan
financijski promet u istom je razdoblju iznosio 33,5 milijuna kuna
i manji je od plana 7,2 posto. U svrhu poboljšanja plasmana roba, u
tvrtki su najavili mjere unapređenja prodaje, primjerice akcijske
prodaje, pojedina sniženja cijena te popuste kupcima za avansna
plaćanja u veleprodaji. U području financijskog dijela prišlo se
reduciranju pojedinih materijalnih troškova, uz pojačanu kontrolu
i praćenje utošaka. Druga Kraševa podružnica Krašcommerce d.o.o.
Novo mesto u prvih je pet mjeseci prodala 542 tone proizvoda, 15
posto manje nego u istom razdoblju lani. Prodano je također i 39
tona proizvoda Kraš-Progresa iz Bitole i pet tona robe ostalih
dobavljača. Kako su istaknuli u tvrtki, zasićenost tržišta
konditorskim proizvodima, više cijene Kraševih proizvoda u odnosu
na konkurenciju te kašnjenje u dobivanju kvote za uvoz robe bez
carina, glavni su razlog smanjenja prodaje. Kraškomerc d.o.o.
Skopje je prodajom 77 tona proizvoda izvršio svega 63 posto plana.
Prodao je i 22 tone robe Kraš-Progresa i dvije tone robe ostalih
dobavljača- ukupno 102 tone, što je 32 posto više nego u pet
lanjskih mjeseci, ali 22 posto manje od plana. Glavni razlog slabe
prodaje na makedonskom tržištu, smatraju u tvrtki, jest teška
gospodarska situacija u Republici Makedoniji što onemogućava
kvalitetnu prodaju i naplatu. Kraš trgovina d.o.o. Široki Brijeg u
prvih je pet mjeseci prodala 813 tona Kraševih proizvoda te 17 tona
robe ostalih dobavljača. Time je količinski plan prodaje izvršen sa
86 posto. Od sredine svibnja ove godine na spomenutom su tržištu,
ukidanjem Trgovinskog sporazuma između Federacije BiH i Hrvatske
pogoršani uvjeti nabave robe iz Hrvatske. Tako su umjesto davanja
od jedan posto, uvedene carine od 11 do 16 posto i prelevmani na sve
grupe proizvoda u visini od 0,7 DEM/kg do 1,5DEM/kg. Krašslovakia
s.r.o. Zvolen nova je Kraševa podružnica, koja je s radom započela
početkom ove godine. U prvih je pet mjeseci na slovačkom tržištu
prodala 13 tona Kraševih proizvoda, a u narednom razdoblju u tvrtki
planiraju posebnu pažnju posvetiti promociji, kako bi se potaklo
zanimanje slovačkih trgovaca i potrošača za proizvode Kraša.
DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA
Vinarija Daruvar s njemačkom je tvrtkom Kozlik iz Salzgittera
potpisala ugovor o plasmanu znatnih količina kvalitetnih i
visokokvalitetnih vina na njemačko tržište. Prilikom puštanja u
rad nove linije za punjenje vina u Vinariji Daruvar krajem lipnja,
poslovodstvo je naglasio kako je planirano da njihova vina zauzmu
približno jedan posto ukupnog prometa tog njemačkog partnera. S
obzirom da tvrtka Kozlik ostvaruje godišnji promet od 120 milijuna
boca pića, procjenjuje se kako bi se broj boca daruvarskih vina na
njemačkom tržištu kretao na otprilike jedan milijun godišnje.
Krajem mjeseca listopada prve količine tih vina trebale bi doći do
njemačkih kupaca, a poslovodstvo tvrtke Kozlik namjerava im dati
značajno mjesto u svojoj ponudi. Njemački će partner u okviru tog
ekskluzivnog ugovora za sjevernu Njemačku plasirati većinom
graševinu, te manje količine souvignona i ostalih vrsta
visokokvalitetnih vina punjenih u boce od litre te od sedam
decilitara. Vinarija Daruvar ima 200 hektara površina pod
vinogradima, od kojih 150 hektara u Đulovcima, ostatak u Daruvaru,
a trenutačni su preradbeni kapaciteti dvostruko veći od sadašnje
proizvodnje.
NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU
Ovoga su tjedna u Mušaluku, naselju smještenom između Ličkog Osika
i Gospića, otvoreni novi objekti mini-farme na obiteljskom
gospodarstvu Ivana i Marije Holjevac za 30 visokomliječnih krava.
Projekt je ostvaren u sklopu programa poticanja razvoja malih i
srednjih gospodarstava i poduzetništva kojeg županija podupire
povoljnim zajmom od 380.000 kuna, a u nabavci stada sudjeluje i
dioničko društvo "Lura", za koje je obitelj Holjevac prošle godine
isporučila više od 55.000 litara mlijeka. "Lura" d.d. nastavlja s
projektom osnivanja mini-farmi, čime će se potaknuti obnova
stočnog fonda koji je na području Ličko-senjske županije gotovo
uništen ratnim razaranjima, i tako povećati proizvodnju mlijeka.
Samo na farmi obitelji Holjevac, u kojoj su smeđa i crno-šarena
goveda, godišnja proizvodnja mlijeka trebala bi doseći 120.000
litara, kažu u Sektoru otkupa i razvoja proizvodnje Lura-e.
DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM
U Tvornici duhana Zagreb (TDZ) dovršena je glavnina radova na
modernizaciji proizvodnje i uređenju skladišnih prostora, u što je
većinski vlasnik TDZ-a, Tvornica duhana Rovinj uložila 5,5
milijuna DEM. Zagrebačka se tvornica u deset mjeseci u
organizacijsko-tehnološkom smislu potpuno izjednačila s
rovinjskom Tvornicom duhana, kažu u TDZ-u. Naime, klimatiziran je
cjelokupni proizvodni prostor, stvoreni su normalni uvjeti za rad,
povećana je produktivnost i unaprijeđena je kakvoća proizvoda. U
prvih sedam mjeseci ove godine TDZ je ukupnu prošlogodišnju
proizvodnju premašila za 16,8 posto. Do konca 1999., očekuju u TDZ-
u, proizvest će se četiri milijarde komada cigareta, što bi u odnosu
na prošlu godinu bilo 18,6 posto više. Trenutno se u tvornici
proizvodi 17 različitih cigaretnih marki, od čega je jedna licencna
(Camel Full Flavor), a uskoro se predviđa i početak proizvodnje
austrijske marke cigareta Memphis, tvrtke Austria Tabak. Tvornica
duhana Zagreb trenutačno zapošljava 403 radnika, a Programom
zbrinjavanja viška radne snage, nakon što je tvornicu preuzela TDR,
223 zaposlenika svojevoljno su otišli iz Tvornice, uz otpremnine od
30.000 do 157.000 kuna, ističe tamošnji Sindikat. U TDR-u
najavljuju kako će se uskoro prionuti i uređenju, odnosno
restauriranju pročelja zgrade zagrebačke Tvornice, jer se, kako
kažu, "radi o vrijednom spomeniku industrijske arhitekture u nas,
smještenom na vrlo vrijednoj lokaciji, u središtu Zagreba".
VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ
Prvi hrvatski privatni koncesionar digitalne mobilne
telekomunikacijske mreže (GSM) VIP-net predstavio je ovoga tjedna
prvi prepaid proizvod u Hrvatskoj - VIP.me. Korisnici VIP-netove
prepaid usluge kupovinom bona u vrijednosti 100 ili 200 kuna
automatski se, stavljanjem te kartice u mobilni aparat, uključuju u
VIP-net mrežu. Vip.me bon od 100 kuna može se koristiti 90 dana, a
bon od 200 kuna 180 dana. Cijena minute razgovora u Vip.me programu
u razdoblju od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati iznosi 3,66 kuna,
a istim danima od 18 do 8 sati ujutro te vikendom i blagdanima 2,44
kune. Pozivi unutar VIP-netove mreže (091) koštaju 1,22 kune, a SMS
- tekstualne poruke 0,50 kune. VIP.me za sada ne podržava
međunarodni roaming. Ukupna vrijednost investicije u prepaid
projektu iznosi, kako je istaknuto, približno deset milijuna eura,
a glavni dobavljač opreme je Siemens Zagreb. Vip.me korisnicima
nudi i određene VIP usluge besplatno - tajnicu, tekstualne poruke,
prikaz broja (clip), zabranu prikaza broja (clir), zabranu poziva,
preusmjeravanje poziva, poziv na čekanju, zadržavanje poziva i
konferencijsku vezu. Prednost proizvoda VIP.me su, kako ističe
Uprava, jednostavno korištenje jer korisnici ne trebaju plaćati
mjesečnu pretplatu niti rješavati 'papirologiju' za uključivanje u
mrežu kao i potpuna kontrola troškova. Naglašavaju da uvođenjem
VIP.me prepaid proizvoda VIP-net nastoji pratiti trendove na
europskom telekomunikacijskom tržištu gdje korisnici prepaid
proizvoda čine 40 posto ukupnih korisnika mobilne telefonije.
Također, istaknuto je kako je cijena uključivanja u VIP-net mrežu
smanjena sa 400 na 250 kuna (bez PDV-a) te da je pokrivenost
hrvatskog stanovništva VIP mrežom nakon 56 dana rada dostigla 70
posto.
INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA
Ina-Industrija nafte uputila je Ministarstvu gospodarstva RH novi
zahtjev za povećanjem cijena naftnih derivata za devet posto.
Hrvatska je naftna kompanija nakon svog ranijeg zahtjeva za
povećanjem cijena naftnih derivata od 11 posto, dobila 'zeleno
svjetlo' od resornog ministarstva 7. kolovoza za povećanjem
proizvođačkih cijena od 1,9 posto. Novi zahtjev, pojašnjavaju u
Ini, u stvari je opetovani zahtjev za korigiranjem cijena naftnih
derivata na domaćem tržištu sukladno stalnom rastu cijene nafte na
inozemnim tržištima. Naime, prema statističkim podacima, cijena
nafte na svjetskom je tržištu u prosincu prošle godine iznosila 9,5
USD po barelu, dok trenutačna cijena jednog barela iznosi približno
20,9 USD. Iz Ine tome dodaju kako treba uzeti u obzir i rast tečaja
dolara u odnosu na kunu sa prijašnjih 6,40 na sadašnjih otprilike
7,23 kune. U uvjetima rasta cijene nafte na svjetskom tržištu Ina
je, ističu, prisiljena tražiti novo povećanje cijena u suprotnom će
gomilati ogromne gubitke po toj osnovi. Ukoliko bi se udovoljilo
tom zahtjevu Ine, prema procjenama i sadašnjoj računici, cijena
litre motornog benzina MB-98 porasla bi sa sadašnjih 4,61 na
približno 5,02 kune, cijena bi bezolovnog motornog benzina BMB-91
porasla sa 4,06 na oko 4,42 kune, dok bi cijena eurodizela iznosila
otprilike 4,18 kuna u usporedbi sa sadašnjih 3,84 kune za litru
motornog goriva te vrste.
DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL
Dalmacijacement ovoga je tjedna uputila prvi brod s 10.000 tona
klinkera u Izrael. Time je počelo ostvarivanje prije mjesec dana
potpisanog ugovora između većinskog vlasnika Dalmacijacementa,
britanskog Redimixa, i velike izraelske graditeljske tvrtke
"Nesuer Epurain" o kupnji od Dalmacijacementa 120.000 tona te
poluprerađevine. Inače, to je prvi put da Dalmacijacement izvozi
svoj poluproizvod - klinker - do sada je u svijet plasirala
isključivo samo cement. Nova Uprava Dalmacijacementa objavila je
kako ugovor s izraelskom tvrtkom o izvozu klinkera ima veliko
značenje za poslovanje tvornice te da je zadovoljstvo tim veće što
je posao dobiven u snažnoj konkurenciji na svjetskom tržištu,
zahvaljujući ponajprije kvaliteti klinkera. Nakon privatizacije i
financijskog ozdravljenja Dalmacijacement je, ističe
poslovodstvo, osposobljena za proizvodnju dva milijuna tona
cementa, koliko je proizvodila prije Domovinskog rata, a cement se
u posljednje vrijeme izvozi u Italiju, Albaniju, BiH i Crnu Goru.
Nadaju se kako će ugovor, koji je s izraelskom tvrtkom sklopljen na
godinu dana, biti produžen i nakon njegova isteka. Pred
Dalmacijacementom skoro je potpisivanje sličnih ugovora s
partnerima iz Španjolske i Portugala, što, kako kažu u Upravi,
znači povratak te tvornice na mjesto jednog od najvećih izvoznika
na južnohrvatskom području.
RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE
Pedesetak zaposlenika križevačke tvornice Plastor podnijelo je
Trgovačkom sudu u Bjelovaru zahtjev za pokretanjem stečajnog
postupka u toj tvrtki, zbog potraživanja razlike u plaćama za
četiri mjeseca prošle godine i četiri ovogodišnje plaće, rekla je
predsjednica Zaposleničkog vijeća Plastora Marija Pavko.
Poslovodstvo Plastora, procjenjuje Pavko, nije više sposobno
voditi tvornicu i uz to ne poštuje ugovore o radu glede isplate
plaća. Uprava te tvrtke ovih je dana po drugi put ovoga ljeta
poslala zaposlenike na prisilni kolektivni dopust, jer je tvornica
ostala bez posla, kaže Pavko. Stav Uprave tvrtke o zahtjevu za
pokretanje stečajnog postupka u ovom trenutku nije moguće dobiti
budući je poslovodstvo na godišnjem odmoru. Dosad su po narudžbi za
domaće potrebe i izvoz izrađivani predmeti i oprema od poliestera
za vlakove, te čamci, a lani su za kupce iz Švicarske izrađeni i
reklamni modeli krava u prirodnoj veličini. Surađivali su sa
Siemensom iz Njemačke i Austrije.
U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA
U Tvornici papira Rijeka neće biti otpuštanja radnika, već će im
naprotiv u roku od šest mjeseci biti isplaćene sve zaostale plaće,
invalidnine i otpremnine, izjavio je danas, na sindikalnom skupu
djelatnika Tvornice papira, novi vlasnik te tvrtke Zlatko Grgić.
Najavio je da će idući tjedan biti potpisan kupoprodajni ugovor
između Hrvatskog privatizacijskog fonda i Tvrtke "Vidra", a nakon
čega bi Ministarstvo financija trebalo odmah dostaviti doznake za
isplatu jedne trećine dugova zaposlenicima. Grgić je izrazio vjeru
u oporavak i razvoj te najstarije riječke tvornice i najavio da će
proizvodnja u njoj biti pokrenuta za 60-tak dana, uz angažman
otprilike 140 radnika. Preostalih još toliko radnika riječke
Tvornice papira bit će na čekanju godinu dana, dok se u pogon ne
pusti novi stroj najsuvremenije tehnologije. U tom će se razdoblju
dio radnika prekvalificirati ili dokvalificirati, nakon čega će se
u tvornici moći postići proizvodnost rada na svjetskoj razini,
zaključio je Grgić.
NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU
Međunarodna udruga za odnose s javnošću - International Public
Relations Association (IPRA) iz Velike Britanije, ove je godine
posebnu nagradu FrontLine 21 za najbolju Public Relation (PR)
kreativnost dodijelila hrvatskoj agenciji "SPEM Porter Novelli
Komunikacijska skupina" za projekt "Komunikacijska potpora
pregovaranju o kolektivnom ugovoru izvedenom za Sindikat
djelatnika zdravstvene njege u Republici Sloveniji". IPRA je
dodijelila ukupno 27 nagrada u četiri različite kategorije, a
nagradom Frontline 21 promovira se uspješnost i razvoj odnosa s
javnošću kao smjernica 21.stoljeća. Komunikacijska skupina "SPEM
Porter Novelli", kako stoji u njihovom priopćenju, među prvima je u
svijetu kojima je pripala takva nagrada, inače, namijenjena
najboljoj PR kreativnosti u odnosima s javnošću za manju tvrtku ili
neprofitnu organizaciju. SPEM iz Zagreba zastupnik je
multinacionalne kompanije za odnose s javnošću Porter Novelli za
države sa područja bivše Jugoslavije. Kompanija Porter Novelli sa
sjedištem u Londonu, prema posljednjim je statistikama prva u
Europi, odnosno treća u svijetu prema realizaciji na području
odnosa s javnošću, a nedavno su sklopili i ugovor sa najvećom
svjetskom multinacionalnom kompanijom PricewaterhouseCoopers kao
partnerom za odnose s javnošću.
TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA
Tvrtka Sutivan Investments Anstalt iz Lichtensteina, u vlasništvu
Andronika Lukšića, postala je većinskim vlasnikom dubrovačke
turističke tvrtke Atlas. Više od 55 posto dionica Atlasa
(1,059.184) dotadašnji vlasnik Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ)
prodala je na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak. Dionice su prodane
po cijeni od 25 kuna, u ukupnom iznosu od 26,5 milijuna kuna, a
obavila ju je brokerska kuća PBZ Kapital. Iz PBZ-a su priopćili kako
je prodaja zaključena i već je obavljena namira. Slijedi upis u
knjigu dionica i objava javne ponude za kupnju ostalih dionica
dubrovačkog Atlasa od strane novog vlasnika sukladno Zakonu o
preuzimanju trgovačkih društava, pojasnili su u PBZ-u. Do izjave
bogatog Hrvata iz dijaspore, koji je većinski vlasnik Karlovačke
pivovare, nije moguće trenutačno doći jer je on, kako se doznaje,
trenutačno u Čileu, a nitko drugi nije ovlašten davati izjave.
U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA
Pulsko hotelsko-turističko poduzeće Arenaturist ostvarilo je od
početka godine do početka ovoga tjedna 1.006.151 noćenje, što je 15
posto manje 1998. godine. Po podacima službe za marketing
"Arenaturista" u hotelima je ostvareno 484.673 noćenja, ili 10
posto manje nego lani, u kampovima 492.071 ili 16 posto manje, a u
privatnom smještaju 29.407 noćenja, što je za čak 50 posto manje u
odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po ostavrenim noćenjima
najbrojniji su bili gosti iz Slovenije, zatim iz Hrvatske, pa Česi,
Nijemci, Austrijanci i Talijani.
HOTELU KOMODOR ISO STANDARD 9002
Dubrovački hotel Komodor, u sastavu tvrtke Hoteli Maestral,
nedavno je od londonske certifikatorske kuće "Bureau Veritas
Quality International" dobio certifikat ISO 9002:1994. Time su
potvrđeni određeni standardi kakvoće koji su tijekom protekle
dvije godine uvođeni u poslovanje tog hotela. Dobivanju tog
certifikata prethodilo je zadovoljavanje 19 zahtjeva standarda
upravljanja kakvoćom, koje je potrebno odrediti, provoditi i
dokumentirati, a određuje se i poslovna politika te plan rada
tvrtke. Cilj uvođenja tih standarda je organizacija poslovanja
hotela kako bi se odražali iznimni zahtjevi za ukupnom kakvoćom, a
prema riječima poslovodstva, Komodor je među prvima u Hrvatskoj
koji su ušli u taj sustav kakvoće. Na uvođenju tih standarda
djelatnicima hotela Komodor pomogao je i Institut za kakovost iz
Slovenije, dok će provođenje samog sustava, izdavatelj certifikata
kontrolirati svake godine. Tvrtka Hoteli Maestral zapošljava 212
djelatnika, a u svom sustavu ima, uz Komodor, u uvali Lapad još
četiri hotela - Adriatic, Vis, Splendid i Dubrovnik Palace. Tijekom
ove godine očekuje se da će ostvariti 50 posto od 127.000 lani
ostvarenih noćenja.
NA VISU OD IDUĆEG TJEDNA IZVANSEZONSKE CIJENE
Viški će hotelijeri od sredine idućeg tjedna početi primjenjivati
izvansezonske cijene i do četrdeset posto niže od glavnosezonskih,
kažu u Hotelsko-turističkom poduzeću VIS. Tako će polupansion u
hotelima Issi i Tamarisu od početka listopada pa nadalje biti za još
dvadeset posto jeftiniji, ispod 100 kuna. Od ponedjeljka, 23.
kolovoza, nautičari će na Visu lučke pristojbe i naknade za privez
plovila plaćati upola manje nego dosad, priopćeno je iz viške
gradske uprave.
MODRA ŠPILJA PRIVLAČNA ZA TURISTE
Premda je ovoljetna turistička sezona na otoku Visu slabija od
lanjske, poznatu Modru špilju na nedalekom otočiću Biševu u zadnja
je tri mjeseca posjetilo dvostruko više stranih i domaćih turista u
odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Po još nepotpunim
podacima komiške Turističke zajednice, taj je prirodni fenomen ovo
ljeto posjetilo više od 3.000 gostiju. Zbog sve većeg zanimanja
turista za Modru špilju, od ovoga vikenda na relaciji Komiža-Biševo
i obratno vozi desetak turističkih brodica. U Modroj se špilji ove
godine vjenčalo desetak mladih parova, većinom iz Slovenije,
Italije i Zagreba.
HTP OREBIĆ - POSEBNA PONUDA ZA ODMOR U RUJNU
U hotelima Bellevue i Rathaneum iz sastava Hotelskog turističkog
poduzeća (HTP) Orebić od subote 28. kolovoza moći će se ljetovati po
sniženim cijenama i to do 50 posto. Tako se polupansion nudi po
cijeni od 90 kuna dnevno po osobi, a u cijenu je uključena i boca
vina dnevno po sobi. Djeca do sedam godina imaju besplatan boravak.
U HTP Orebić do sada je ostvareno 70.000 noćenja, a prema prognozama
poslovodstva, očekuju da će se taj broj do kraja rujna popeti na
lanjsku razinu, tj. na 85.000. U HTP-u Orebić navode da su
zadovoljni tim rezultatima, ali da su oni ipak 20 posto manji od
planiranih za ovu godinu. Trenutačno su popunjeni kapaciteti u oba
hotela te u njima boravi 1.148 gostiju.
PRVA PROMOTIVNA VOŽNJA PLOMIN-VENECIJA
Iz novouređenog trajektnog pristaništa u plominskoj luci nedavno
je na prvu promotivnu vožnju do Venecije isplovio brzi trajekt
"Pegasus two", kapaciteta 170 vozila i otprilike 170 putnika. Na
prvu prigodnu vožnju put Venecije krenulo je dvadesetak uzvanika iz
HEP-a, tvrtke Plominholding te predstavnika lokalne zajednice.
Otvaranjem za promet novoizgrađene luke u Plominu završena je prva
faza projekta "Trajektno pristanište u Plominskom zaljevu", koji
je pokrenut u cilju ostvarivanja HEP-ove ideje "prijateljskog
okružja na lokalitetima elektroenergetskih objekata". Time je
učinjen prvi korak u ostvarivanju zajedničkog projekta društava
"Plomin linija", "Plominholding", "Kvarnerić" i talijanske tvrtke
"Argio" iz Padove u pripremi za sljedeću turističku sezonu. Po
planu hrvatsko-talijanskih partnera, trajekt će na redovitoj
liniji Plomin-Venecija-Plomin i Plomin-Ravenna-Plomin početi
voziti od 1. listopada. Brzi trajekt, namijenjen prijevozu
kamiona, osobnih automobila i putnika, od 15. svibnja do sredine
rujna idućega ljeta na putu za Veneciju pristajat će i u Malom
Lošinju.
CITROENOV UDIO NA HRVATSKOM TRŽIŠTU VOZILA 5,05 POSTO
Tvrtka Citroen Hrvatska u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci
prodala u Hrvatskoj 1763 vozila marke Citroen, čime je ostvarila
5,05 postotni udio na domaćem tržištu vozila. Tijekom srpnja u
Hrvatskoj je prodano ukupno 380 osobnih automobila i komercijalnih
vozila s Citroenovim znakom, što predstavlja 6,62 postotni udio na
tržištu, odnosno šesto mjesto po prodaji u usporedbi s drugim
proizvođačima vozila. Udio osobnih automobila u ukupnoj prodaji
tvrtke Citroen Hrvatska u prvih je sedam mjeseci iznosio 90 posto,
tj. prodano je 1592 automobila. Od toga je najviše prodano modela
Saxo - 775, zatim 578 Xsara, slijedi model Xantia kojih je prodano
122, te 92 automobila Berlingo. Tvrtka je u tom razdoblju prodala i
11 AX-a, tri XM-a te dva Evasiona. Na hrvatskom tržištu lakih
komercijalnih vozila Citroenov udio u prvih sedam mjeseci iznosio
je 9,67 posto, a tvrtka je prodala ukupno 171 vozilo u toj
kategoriji. Po županijama, najviše je Citroenovih vozila prodano u
gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji - ukupno 677, slijedi
Splitsko-dalmatinska županija sa 273 prodana vozila, Primorsko-
goranska sa 208, te Istarska županija sa 164 prodana osobna i laka
komercijalna vozila.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
DR. VLADO VESELICA IZABRAN U VIJEĆE MEĐUNARODNE EKONOMSKE
ASOCIJACIJE
Izaslanstvo Hrvatskog društva ekonomista, predvođeno
predsjednikom društva dr. Vladimirom Veselicom, prvi puta po
primitku u punopravno članstvo Međunarodne ekonomske asocijacije,
sudjeluje na 12. svjetskom kongresu Asocijacije koji se održava u
Buenos Airesu od 23. do 28. kolovoza 1999. Predsjednik HDE na tom je
kongresu izabran u Vijeće Međunarodne ekonomske asocijacije,
glavno izvršno tijelo Asocijacije, izvijestili su iz hrvatskog
Ministarstva vanjskih poslova.
PAD ROBNE RAZMJENE IZMEĐU HRVATSKE I BIH
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i BiH u proteklih šest
mjeseci bilježi pad prema istom razdoblju 1998. godine, u prvom
redu zbog uvođenja carinskog trgovinskog režima između dviju
zemalja koji je stupio na snagu u svibnju, podaci su predstavništva
Hrvatske gospodarske komore (HGK) u BiH. Tako je Hrvatska u
šestomjesečnom razdoblju u BiH izvezla robe u vrijednosti od 272, a
istodobno uvezla robe vrijedne 58 milijuna USD. Ukupni izvoz iz
Hrvatske na ovo tržište tako je zabilježio pad od osam posto, a uvoz
iz BiH od 13,3 posto no u predstavništvu HGK-a drže kako će konačni
rezultati robne razmjene do kraja godine ipak dostići omjere iz
1998. Međutim, upozoravaju kako su dvije zemlje u roboj razmjeni
već sada dostigle maksimum te je stoga potrebno ojačati
kvalitetnije oblike gospodarske suradnje poput zajedničkih
ulaganja, zajedničkih prizvodnih programa te nastupa na trećim
tržištima kao i osvajanja novih tehnologija. Ističu i kako je
očevidno da dvije zemlje imaju što ponuditi jedna drugoj, a da
trenutačni nerazmjer u robnoj razmjeni u omjeru 1:4,5 u korist
Hrvatske predstavlja odraz objektivnog stanja u kojemu se BiH našla
nakon rata to će se postupno izmijeniti.
MAĐARSKA SANIRA OPASNI OTPAD SMJEŠTEN BLIZU GRANICE S HRVATSKOM
Opasan otpad na odlagalištu u mađarskom mjestu Gare, blizu granice
s Hrvatskom uništit će se najvećim dijelom u Njemačkoj, priopćilo
je u utorak mađarsko ministarstvo zaštite okoliša. Riječ je o
14.000 tona otpada, koji sadrži opasni sastojak klorbenzol i koji
je bio više puta predmetom pozornosti hrvatske javnosti i medija,
zbog blizine mjesta Gare hrvatskoj granici. Prema priopćenju,
opasan otpad će se prema važećim međunarodnim propisima upakirati u
plastične bačve i otpremiti s odlagališta do 31. prosinca 2000-te
godine. Posao će obaviti firme Geohidroterv i Palota Kft a cijena
poslova iznosi 2,3 milijarde forinti (otprilike 19 milijuna DEM).
Saniranje odlagališta otpada u Gari, financira se iz mađarskog
Fonda za zaštitu okoliša. Poduzeće gdje je nastao i otkuda je
donešen otpad, su pogoni Budimpeštanske kemijske industrije (BV),
koje je također dobilo financijsku pomoć u vidu bespovratnih
sredstava i povoljnih kredita. Od 16.000 tona, koliko je ovog
otpada ukupno bilo izloženo u mjestu Gare, 2.000 tona je još ranije
sagoreno u mađarskom mjestu Dorog, gdje će i jedan manji dio od
preostalog, u narednom razdoblju biti uništen. Financijske
troškove tih poslova snosio je i snosit će proizvođač otpada BV.
Nakon otpremanja otpada do sredine 2001-te planira se
kartografiranje čitavog terena, te sačinjavanje planova za
sanaciju onečišćenog zemljišta, pošto je tijekom godina iz
metalnih bačava nagrizenih hrđom, dio materijala koji sadrži
opasan klorbenzol dospio i u tlo.
ČEŠKI TOUROPERATOR PRODAO 40.000 ARANŽMANA ZA HRVATSKU
Najstariji češki touroperator Čedok, koji iduće godine slavi 80
godina rada i postojanja, ovog je ljeta prodao ukupno 180.000
odmora. Od toga je najprodavanije odredište iz kataloga češkog
touroperatora bila Hrvatska, s ukupno prodanih 40.000 aranžmana. U
Čedoku ističu dobru suradnju s predstavništvom Hrvatske turističke
zajednice (HTZ) u Pragu najavljujući od iduće, jubilarne godine,
niz promidžbenih akcija o kojima je već i razgovarano s
predstavništvom HTZ-a u Pragu.
4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
CROMONEY - SAJAM FINANCIJA I POSLOVNIH MOGUĆNOSTI
U sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma (JMZV), od
13. do 19. rujna, po prvi puta će se održati posebna sajamska
priredba "CroMoney, sajam financija i poslovnih mogućnosti".
Organizator te sajamske priredbe je Zagrebački velesajam a
partneri sajma su Konzultantska kuća FIMA i magazin Banka. Sajam,
pojašnjavaju organizatori i partneri, zamišljen je kao susret
financijskog i realnog sektora. Namjera mu je okupiti cjelokupnu
financijsku ponudu i potražnju na jednom mjestu, a programom sajma
bit će obuhvaćena područja financijskog tržišta, tržišta kapitala,
mirovinske reforme, malog i srednjeg poduzetništva, područja
pripreme Hrvatske za ulazak u europske integracije i dr. Uz sam
izložbeni prostor na površini od 500 do 600 četvornih metara sajam
će pratiti i odgovarajući kongresni dio u organizaciji sa vanjskim
partnerima. Održat će se okrugli stolovi te različite prezentacije
i konferencije, a sajam namjeravaju proširiti i prema čitavom nizu
drugih usluga: franchisingu, business inteligence-u,
marketinškim uslugama i dr. kako bi postao burza razvojnih
mogućnosti. Na Cromoneyu, koji bi trebao postati tradicionalan,
očekuje se 40-ak značajnijih sudionika iz financijskog sektora.
SAVJETOVANJE GENERALNIH DIREKTORA ZRAKOPLOVNIH VLASTI EUROPSKIH
ZEMALJA
U Opatiji je u četvrtak navečer, u organizaciji Ministarstva
pomorstva, prometa i veza RH, otvoreno Savjetovanje generalnih
direktora zrakoplovnih vlasti zemalja članica Europske
konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC), tijela u čijem je
Hrvatska u punopravnom članstvu od 1992. godine. Na skupu su
nazočna izaslanstva 25 europskih zemalja. Na savjetovanju će, uz
ostalo, biti riječi o zaštiti čovjekova okoliša od utjecaja zračnog
prometa, odnosima ECAC-a i Svjetske trgovinske organizacije,
ekonomskim problemima u zračnom prometu, zagušenosti zračnog
prometa u Europi, kompjutorskom problemu 2000. godine i o ulozi
hrvatskog zračnog prometa u europskom.
NA "KARLOVAČKIM DANIMA PIVA" PIVO IZ 12 PIVOVARA
Uz najveće hrvatske proizvođače piva, na ovogodišnjoj
tradicionalnoj 13. manifestaciji "Karlovački dani piva" dosad se
prijavilo ukupno 12 pivovara, među kojima i iz Slovenije, BiH te
Bavarske. Djelatnici Karlovačke pivovare već su podigli veliki
šator, u kojem će od 27. kolovoza do 5. rujna svoje pivo - više od 40
vrsta - posjetiteljima ponuditi domaće i inozemne pivovare te
gastronomski specijaliteti. Prema riječima predstavnika
Organizacijskog odbora, za deset dana održavanja, prema
predviđanjima, priredba će privući otprilike 100.000
posjetitelja."Karlovački dani piva" po prvi puta se održavaju na
zato posebno uređenom mjestu na desnoj obali rijeke Korane kraj
Gradskog stadiona. Na novom prostoru uz rijeku Koranu organizatori
su podigli i veliku tribinu na kojoj će svakog dana nastupati
poznati pjevači iz Hrvatske te brojni bendovi i zabavljači. Ulaz je
ove godine besplatan, a izgrađen je i parkirališni prostor za preko
500 automobila te podignut tzv. gospodarski šator jer se očekuje da
će priredbu posjetiti brojni domaći gospodarstvenici koji će, kako
predviđaju organizatori, moći uz pivu dogovarati nove poslovne
poslove. U uređenje novog prostora uz Koranu dosad su uložena tri
milijuna kuna, posebno u infrastrukturu, kanalizaciju, vodu,
telefoniju i ostalu infrastrukturnu opremu.
USKORO SEDMI MEĐUNARODNI STOČARSKI SAJAM U GUDOVCU
Sedmi međunarodni stočarski i gospodarski sajam održat će se od 2.
do 5. rujna ove godine na sajamskom prostoru Gudovec nedaleko od
Bjelovara, najavili su članovi organizacijskog odbora
Bjelovarskog sajma. Na ovogodišnjem sajmu nastupit će izlagači iz
15 hrvatskih županija (prošle godine bilo je zastupljeno 14
županija), te iz četiri strane države. U gospodarskom dijelu
izložbe predstavit će se 147 izlagača, što predstavlja 25 postotno
povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je nastupilo 102
gospodarstvenika. Za stočarsku izložbu Hrvatski stočarski
selekcijski centar odabrao je i ove godine najkvalitetnija grla
stoke - goveda, konja, svinja ovaca, koza, kunića, peradi i pčela.
Ukupno će biti izloženo 423 komada stoke. Od ove godine Sajam uvodi
još jednu novinu koja bitno obogaćuje njegov sadržaj, a posebno
gospodarsku izložbu, ističu Organizatori. Name, riječ je o
županiji suradnici, a na ovogodišnjem sajmu to će biti Međimurska
županija, čiji će se poduzetnici predstaviti zajedničkim nastupom
u okviru Međimurskog poduzetničkog centra. Po riječima
organizatora, događaj koji pobuđuje najveće zanimanje
poljoprivrednika na Sajmu je svakako najveća aukcijska prodaja
rasplodnih junica u Hrvatskoj. Na prošlogodišnjoj aukciji ostvaren
je promet veći od milijun kuna, a i ove godine Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva kreditira kupnju 100-injak junica. Uz
brojne popratne sadržaje održat će se i tri stručna okrugla stola o
aktualnoj problematici te zakonskim rješenjima nekih pitanja
vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Sajam u Gudovcu najveća je
gospodarska manifestacija takve vrste u Hrvatskoj, čije su
organiziranje započeli 1993. Bjelovarsko-bilogorska županija i
grad Bjelovar, a unazad dvije godine organiziranje je preuzelo
društvo s ograničenom odgovornošću Bjelovarski sajam. I ove
godine, kao i svih godina sajmovanja do sada, pokrovitelj je
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
NA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI 17
HRVATSKIH TVRTKI
U Gornjoj Radgoni prošloga je vikenda otvoren 37. Međunarodni
poljoprivredno-prehrambeni sajam koji će trajati do 29. kolovoza.
Na ukupno 46.500 četvornih metara predstavlja se 1500 izlagača iz
28 zemalja. Hrvatske tvrtke izlažu na otprilike 500 četvornih
metara. Direktor sajma Janez Erjavec istaknuo je dobru suradnju s
Hrvatskom, poglavito s Međimurskom i Varaždinskom županijom. Na
ovogodišnjem poljoprivredno-prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni
visoka priznanja dobili su proizvodi varaždinske Vindije, Dukata
iz Zagreba i bjelovarske Sirele. U središnjoj izložbenoj hali
smješten je i informativni prostor Hrvatske gospodarske komore -
Županijske komore Čakovec.
POSLOVNI SUSRET PODUZETNIKA IZ HRVATSKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE I
MAĐARSKE
U sklopu Poljoprivredno-prehrambenog sajma koji se održava u
Gornjoj Radgoni, u četvrtak je u Radencima održan poslovni susret
poduzetnika iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Slovenije. Nazočnim
poduzetnicima govorio je i Janko Razgoršek, ministar turizma i
malog gospodarstva u slovenskoj Vladi. U ime hrvatskih
gospodarstvenika na skupu je Branko Krnjak, predsjednik Županijske
gospodarske komore u Čakovcu, rekao da hrvatsko gospodarstvo ima
što ponuditi slovenskom tržištu. U prvih šest mjeseci Hrvatska je u
Sloveniju izvezla robe u vrijednosti 220 milijuna USD, što je na
razini iz istog lanjskog razdoblja, dok je uvoz iz Slovenije,
iznosom od 295 milijuna USD, manji za 16 posto. Krnjak je upozorio i
na debalans u robnoj razmjeni s Austrijom i Mađarskom, zaključivši
da sajmovi i susreti doprinose gospodarskom zbližavanju i jačim
poslovnim vezama. Na poslovnoj burzi, koja je održana nakon
susreta, sudjelovalo je i 15-ak hrvatskih tvrtki iz Međimurske i
Bjelovarsko-bilogorske županije. Već tijekom samog susreta
zaključeni su manji poslovi, dok je za više ugovora postignut
načelan dogovor. Hrvatske tvrtke koje nastupaju na sajmu već su
dobili niz zlatnih, srebrnih i brončanih odličja za kvalitetu
svojih proizvoda.
OD 31. KOLOVOZA MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U RIEDU
Međunarodni poljoprivredni sajam u gradiću Riedu, najveći
poljoprivredni sajam u Austriji, održat će se od 31. kolovoza do 5.
rujna, uz sudjelovanje 1.250 austrijskih i 750 inozemnih izlagača,
koji će u 42 hale predstaviti svoja najnovija dostignuća. U sklopu
sajma održat će se stručni sajmovi agrotehnike (EURO-AGRAR),
sjemenarstva (EURO-SAAT), stočarstva i ishrane stoke (EURO-TIER),
graditeljstva, bivanja, vrtlarstva i odmora (EURO-HAUS) te stručni
sajam robe široke potrošnje (EURO-CONSUMA). Na stručnom sajmu
sjemenarstva, više od 40 tvrtki prikazat će svoje najnovije uspjehe
kod brojnih novih sorti sjemena, te će prezentirati najmodernije
postupke proizvodnje i zaštite sjemenskog materijala. Također će
biti održano i tradicionalno zasjedanje međunarodnih stručnjaka,
pod nazivom "Uloga sjemenskog materijala u 21. stoljeću". U tjedan
dana održavanja sajma, osim stručnih sajmova, bit će organizirane i
izložbe te dodijeljene nagrade, primjerice Austrijska državna
nagrada za agrotehniku i Austrijska državna nagrada za
bioenergiju. Predstavnik sajma za Hrvatsku i Sloveniju Franc
Cafnik ističe da na popisu nema prijavljenih hrvatskih izlagača, no
vjeruje kako će iduće godine na sajmu u Riedu nastupiti u većem
broju.
5. STATISTIKA
DEFICIT U RAZMJENI POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda u prvom je polugodištu ove godine, prema
podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), iznosio 130,19
milijuna USD. Deficit je 64,2 milijuna USD manji nego u istom
lanjskom razdoblju. U Hrvatsku je tih proizvoda ukupno uvezeno u
vrijednosti od 339,47 milijuna USD (21,9 posto manje), dok je izvoz
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, također, smanjen i to za
13 posto (na 209,28 milijuna USD). Najveći dio manjka u razmjeni
(101,84 milijuna USD) odnosi se na vrijednosnu razliku uvoza i
izvoza proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije, dok je
ostali dio manjka ostvaren u razmjeni stočarskih i ribarskih
proizvoda. U prvoj skupini (biljna proizvodnja i prateća
industrija), najveći je manjak ostvaren u razmjeni voća za jelo,
kore dinje i agruma - 34,88 milijuna USD. Od ukupno 17 skupina
proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije pozitivna
razlika između uvoza i izvoza zabilježena je kod četiri skupine.
Tako je pri razmjeni pića, alkohola i octa ostvaren višak od 11,66
milijuna USD, duhana i proizvoda zamjene duhana 9,72 milijuna USD,
raznih proizvoda za hranu (8,12 milijuna USD), te žitarica (3,42
milijuna USD). Razmjenom stočarskih i ribarskih proizvoda u prvih
šest mjeseci ove godine Hrvatska je ostvarila deficit od 28,35
milijuna USD. U skupini stočarskih proizvoda pozitivna bilanca
ostvarena je jedino kod razmjene prerađevina od mesa i to u iznosu
od 6,18 milijuna USD, dok je najveći manjak zabilježen u razmjeni
hrane pripremljene za životinje ( 13,93 milijuna USD). Suficit u
razmjeni na području ribarstva u spomenutom je razdoblju iznosio
4,36 milijuna USD, pri čemu je višak u razmjeni prerađevina od riba
i ljuskara iznosio 5,56 milijuna USD. Razmjenom druge skupine
proizvoda ribarstva tj. riba, ljuskara, mekušaca i ostalih
beskralježnjaka ostavarena je negativna bilanca od 1,2 milijuna
USD. Deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
na kraju prošle godine iznosio je 321,87 milijuna USD, dok je godinu
dana ranije iznosio gotovo pola milijarde USD.
U LIPNJU 21,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA
Nepodmirene obveze pravnih osoba u Hrvatskoj iznosile su krajem
lipnja 21,8 milijardi kuna što je u odnosu na prethodni mjesec 2
posto više. Istodobno je porastao broj blokiranih pravnih osoba za
80 ili 0,3 posto, na 28.539. Broj zaposlenih smanjen je za 8.838 ili
5 posto, na 169.372. Podaci Zavoda za platni promet pokazuju da u
lipnju nije nastavljena pozitivna tendencija smanjenja broja
nenamirenih naloga započeta u svibnju. Broj blokiranih pravnih
osoba povećan je od lipnja prošle godine do lipnja ove za 13,3
posto, na 3.339, dok je iznos nenamirenih obveza u nalozima koji se
nisu mogli izvršiti zbog nedostatka sredstava udvostručen. U
ukupnom iznosu kod ZAP-a evidentiranih nepodmirenih naloga za
plaćanje potkraj lipnja 1999. prevladavaju akceptni nalozi, na
koje se odnosi 14,1 milijardi kuna ili 65 posto ukupno nepodmirenih
naloga, te nalozi po sudskim i drugim ovršnim rješenjima na koje se
odnosi 6,1 milijarda kuna ili 28 posto ukupnog blokiranog iznosa. U
usporedbi sa svibnjem, iznos nenamirenih akceptnih naloga u lipnju
je 1,7 posto veći pa je očito, zaključuju u ZAP-u, da se akceptni
nalozi koji su otprije u redoslijedu plaćanja teško namiruju,
odnosno da su na naplatu počeli stizati akceptni nalozi koji
dospijevaju poslije datuma ukidanja (30. lipnja) tog instrumenta
plaćanja. Žarišta insolventnosti zabilježena su u lipnju, kao i
prijašnjih mjeseci, u manjem broju gospodarskih djelatnosti. Među
djelatnostima s najvećim prijavljenim nenamirenim nalozima
prednjači trgovina na veliko s 4,7 milijardi kuna i udjelom od 21,6
posto u ukupnom iznosu nenamirenih naloga. Slijedi trgovina na malo
s 3,1 milijardi kuna i udjelom 14,3 posto, proizvodnja hrane i pića
s 2,1 milijardom, građevinarstvo te poljoprivreda, lov i usluge
povezane s njima s 1,6 milijardi, ostale poslovne djelatnosti s 0,8
milijardi kuna i trgovina motornim vozilima i popravak motornih
vozila s 0,76 milijardi kuna. Trajanje blokada računa sve je duže,
navode u ZAP-u. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba 62
posto bilo je neprekidno blokirano više od 360 dana, a na njih se
odnosilo 71,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima
ima mnogo onih koji već duže nemaju prometa na računu, a i onih kod
kojih blokada traje nekoliko godina. Pravnih osoba koje su
blokirane duže od 30 dana, što je jedan od osnovnih razloga za
pokretanje postupka stečaja, u lipnju ima čak 91,7 posto. S aspekta
vlasništva najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imale
su u lipnju pravne osobe u cijelosti u privatnom vlasništvu i one
čine 82,3 posto ukupnog broja insolventnih osoba. Promatrano po
županijama, približno trećina ukupnog iznosa nenamirenih naloga
odnosi se na pravne osobe čije je sjedište na području Zagreba (6,4
milijarde kune), a veći problemi s podmirivanjem obveza
zabilježeni su u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj,
Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LIPANJ 2.935 KUNA
Prosječna neto plaća zaposlenika u lipnju u Hrvatskoj ostala je
nominalno jednaka kao i prethodnog mjeseca dok je realno bila 0,7
posto viša i iznosila je 2.935 kuna. Budući da je u razdoblju od
lanjskog lipnja do lipnja ove godine smanjen broj zaposlenika
kojima je isplaćena plaća, prosječna neto plaća u lipnju bila je
veća od prošlogodišnje u istom mjesecu nominalno čak 16 posto, a
realno 12,9 posto, tumači Zavod za platni promet. Pritom je samo u
gradu Zagrebu isplaćena prosječna plaća veća od republičkog
prosjeka (3.373 kune), dok su najnižu prosječnu plaću od 2.307 kuna
ili 21,4 posto manju od republičkog prosjeka, imali zaposlenici u
Međimurskoj županiji. Ostvarena razina prosječnih plaća po
zaposleniku prema pojedinim područjima privređivanja vrlo je
različita. Najvišu prosječnu plaću imali su u lipnju zaposlenici u
financijskom posredovanju, a ona je iznosila 4.531 kunu i bila 54,3
posto viša od hrvatskog prosjeka dok je najniža plaća zabilježena u
ribarstvu - 1.870 kuna ili 36,3 posto manje od republičkog
prosjeka. Iznad prosjeka hrvatskih plaća bile su u lipnju i
prosječne neto plaće zaposlenika u javnoj upravi i obrani; obveznom
osiguranju (3.967 kuna), opskrbi električnom energijom, plinom i
vodom (3.819 kuna), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (3.413
kuna), prijevozu, skladištenju i vezama (3.171 kuna) te u
obrazovanju (3.019 kuna) dok su u ostalim djelatnostima plaće bile
niže od republičkog prosjeka. Tijekom lipanja zabilježena je
najveća koncentracija pravnih osoba, koje zapošljavaju 49,2 posto
zaposlenika, s prosječnom plaćom do 1.500 do 3.000 kuna (62,9
posto). Prosječne plaće do 1.500 kuna isplaćivalo je 21,3 posto
pravnih osoba sa 8,2 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna
isplaćuje 15,8 posto pravnih osoba sa 42,6 posto zaposlenika, a
više od 5.000 kuna 2,7 posto pravnih osoba sa 4,8 posto zaposlenih.
U ZAP-u navode kako su u lipnju i dalje primjetne razlike u rastu
mase neto plaća prema pojedinim područjima privređivanja.
Nominalni rast plaća u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isto
razdoblje prošle godine, kretao se od 26,4 posto u obrazovanju do
6,4 posto u financijskom posredovanju. Visoke stope nominalnog
rasta zabilježene su također u poslovanju s nekretninama,
iznajmljivanju i poslovnim uslugama (19,2 posto), javnoj upravi,
obrani i socijalnom osiguranju (16,9 posto), zdravstvu (15,5
posto), rudarstvu (13,9 posto) te u opskrbi strujom, plinom i vodom
(13,5 posto).
NAJVEĆA POJEDINAČNA PLAĆA U LIPNJU 555.637 KUNA
Najveća pojedinačna neto plaća u lipnju, koja uključuje sve isplate
u promatranom mjesecu bez obzira za koje prethodno razdoblje,
isplaćena je u proizvodnji ostalih duhanskih proizvoda i iznosila
je 555.637 kuna. Slijedi djelatnost putničkih agencija
organizatora i touroperatera, gdje je zabilježena pojedinačna neto
plaća od 325.838 kuna, u proizvodnji farmaceutskih pripravaka
287.897 kuna, poslovnih banaka 200.555 kuna. U djelatnosti ostalih
agencija u prometu isplaćena je 184.691 kuna te u proizvodnji
valovitog papira i kartona, ambalaže plaća od 163.256 kuna. Među
najvećim isplaćenim neto plaćama u lipnju nalazi se i plaća od
100.152 kune isplaćena u brodogradnji, 100.000 kuna u ostalom
osiguranju, 90.561 kuna u proizvodnji rashladne ventilacijske
opreme, osim za kućanstvo, 87.674 kuna u hotelima, motelima, s
restoranom, 58.650 u djelatnosti sportskih arena i stadiona te
plaća od 55.501 kuna u proizvodnji piva. Prosječna neto plaća
hrvatskih zaposlenika za lipanj iznosila je 2.935 kuna, a najveća
je bila koncentracija pravnih osoba koje su isplatile prosječnu
plaću između 1.500 i 3.000 kuna (62,9 posto), a zapošljavaju 49,2
posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna isplaćuje 15,18 posto pravnih
osoba koje zapošljavaju 42,6 zaposlenika, a više od 5.000 kuna
isplaćuje 2,7 posto pravnih osoba sa 4,8 zaposlenih. Plaću do 1.500
kuna imalo je u lipnju 8,2 posto zaposlenika kod 21,3 posto pravnih
osoba.
U HRVATSKOJ 310.964 TURISTA
Početkom ovog tjedna u hrvatskim su ljetovalištima registrirana
310.964 turista, što je 11,59 posto manje nego lani, podaci su
glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U odnosu na
početak prošlog tjedna, broj turista u jadranskim turističkim
odredištima manji je za 69.488, odnosno smanjen je 18,3 posto. Od
ukupnog broja turista stranaca je 260.402 ili 14 posto manje nego
prošle godine, dok je domaćih turista 49.662 što je jednako
lanjskom broju. U odnosu na prošli tjedan, stranaca je 16,9 posto
manje dok je broj domaćih gostiju manji za 24,8 posto. Po županijama
najviše je turista početkom ovoga, kao i proteklih nekoliko
tjedana, zabilježeno na području Istarske županije, njih 115.193
što je 13,19 posto manje nego lani. Slijedi Primorsko-goranska
županija sa 82.268 registriranih turista ili 13,34 posto manje, dok
je na području Splitsko-dalmatinske županije bilo prijavljeno
ukupno 40.989 turista tj. 11.82 posto manje. Najviše stranaca
početkom ovoga tjedna boravi u turističkim mjestima Istarske
županije - njih 111.505 što je 13 posto manje nego u isto lanjsko
vrijeme. Domaćih je pak gostiju najviše u Zadarskoj županiji -
17.809 ili 19 posto više nego lani.
ZRAČNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ SMANJEN U SVIM SEGMENTIMA
Broj prevezenih putnika u zračnom prijevozu u Hrvatskoj manji je u
drugom tromjesečju ove godine 14,8 posto nego u istom razdoblju
lani, a prevezeno je 207.000 putnika. Pritom je u domaćem prijevozu
prevezeno 77.000 putnika ili 18,1 posto manje, a u međunarodnom
130.000 putnika ili 12,8 posto manje. Za 19,4 posto smanjen je i
ukupan prijevoz robe koji je u drugom tromjesečju iznosio 1.052
tone, a znatan je pad zabilježen i u domaćem prijevozu robe - 34,7
posto te u međunarodnom - deset posto. Promet zrakoplova u zračnim
lukama u spomenutom je razdoblju smanjen 15,3 posto, na 10.267, pri
čemu je promet domaćih zrakoplova pao 7,1 posto, na 6.977, a promet
s inozemstvom za 11,3 posto, na 6.495. U putničkom prometu u zračnim
lukama prevezeno je u drugom tromjesečju 410 tisuća putnika što je
20,2 posto manje nego u istom razdoblju 1998. Od toga je u domaćem
prometu prevezeno 148.000 putnika ili 18,7 posto manje, a u prometu
putnika s inozemstvom 262.000 putnika ili 21,1 posto manje. U
drugom ovogodišnjem tromjesečju domaći su zrakoplovi prevezli
136.000 putnika u inozemstvo, što je 13,4 posto manje, dok je
stranim zrakoplovima prevezeno 126.000 putnika ili 28 posto manje u
odnosu na isto razdoblje lani. Određena povećanja zračnog
prijevoza vidljiva su samo u usporedi s prvim tromjesečjem ove
godine što se može objasniti pojačanom proljetnom aktivnošću pred
početak turističke sezone. Ukupno gledano, u Hrvatskoj je u prvih
šest mjeseci ove godine u odnosu na prvo šestomjesečje prošle, broj
letova zrakoplova smanjen 5,1 posto, a broj prevezenih putnika za
6,9 posto. Na smanjenje zračnog prometa veliki je utjecaj imala i
kosovska kriza odnosno djelomična zabrana leta nad Hrvatskom
određeno vrijeme. (Izvor: Državni zavod za statistiku)
6. BANKARSTVO I FINANCIJE
PBZ DALA NALOG ZA PRODAJU DIONICA ATLASA
Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) službeno je potvrdila kako je
dala nalog svojoj brokerskoj kući PBZ Kapital da obavi transakciju
prodaje dionica turističke tvrtke Atlas iz Dubrovnika. U
ponedjeljak je, naime, na Zagrebačkoj burzi prodano 1,059.184
dionica Atlasa po pojedinačnoj cijeni od 25 kuna. Transakcija je
vrijedila 26,5 milijuna kuna. Kako je istaknuo glasnogovornk PBZ-a
Dražen Dumančić, rok za plaćanje i prijenos dionica je sedam dana,
počam od 23. kolovoza. Nakon što novac sjedne na račun banke bit će
dostupne i detaljnije informacije o samoj prodaji kao i novom
vlasniku Atlasa, pojasnio je Dumančić. PBZ u tvrtki Atlas ima 55,45
posto udjela.
PRODAN PAKET DIONICA SPLITSKE JADRO-TRGOVINE D.D.
Na ovotjednoj javnoj dražbi Zagrebačke burze prodan je paket od 869
dionica u trgovačkom društvu Jadro-Trgovina d.d. iz Splita,
izvijestili su sa burze. Riječ je o paketu dionica vrijednom 173,8
tisuća kuna ili 44.808,09 DEM. Transakciju je izvršila brokerska
kuća Dalbank trade d.o.o.
7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 19. - 26. kolovoza 1999.
Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
19.08. 17.800.000 17.800.000 11,74% 166.917.000
20.08. 14.300.000 14.300.000 13,17% 192.566.000
23.08. 32.000.000 17.000.000 12,52% 202.013.000
24.08. 24.000.000 16.500.000 12,31% 187.220.000
25.08. 13.000.000 10.000.000 13,25% 195.656.000
26.08. 21.000.000 19.150.000 12,82% -
Dnevni prosjek 20.350.000 15.792.000 12,63% 188.874.000
AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
25.08. HNB 35 dana 75.000.000 10,11%
25.08. HNB 91 dan 38.900.000 11,26%
25.08. HNB 182 dana 6.000.000 12,20%
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 25.08. - 969.800.000
kn
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 23. - 26. kolovoza
1999.
Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Atlas 25 - 26.479.600 -
2. Zagrebačka banka 0 635 0,79 1.817.682 50,00
3. Pliva 510 -1,92 531.113 -56,45
4. Karlovačka pivovara 360 - 219.170 -
5. Podravka 70 0,00 178.101 167,05
6. Riviera Holding 50 0,00 40.099 175,59
7. Zagrebačka banka C 420 - 31.920 -
8. Plava laguna 333 5,71 23.212 27,12
9. Jadran-Turist 26 -3,70 14.810 -57,11
10. Riječka banka 63 - 12.600 -
UKUPAN PROMET 29.356.907 1.010,81
Vrijednost indeksa CROBEX 663 -1,34
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 23. -
26. kolovoza 1999.
Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Hoteli Tučepi 62 - 4.486.754 -
2. Borik Zadar 51 - 1.764.192 -
3. Hoteli Jadran 52 - 1.694.192 -
4. Trgopromet Umag 62,12 - 1.557.410 -
5. Prerada Bjelovar 70 - 1.417.570 -
6. Riviera Šibenik 70 - 1.112.860 -
7. Panonija Osijek 63 - 1.030.113 -
8. Solaris Šibenik 71 - 958.642 -
9. Hoteli Helios 40 - 957.360 -
10. Arenaturist 37 - 781.736 -
UKUPAN PROMET 19.925.436 1.763,00
Vrijednost indeksa VIN 273 -1,44
8. VIJESTI IZ SVIJETA
SREDIŠNJA BANKA BIH UPOZORAVA NA KRIVOTVORENE KONVERTIBILNE MARKE
Broj krivotvorenih novčanica bosanskohercehgovačke konvertibilne
marke (KM) koji se do sada pojavio u optjecaju razmjerno je mali no
Središnja banka BiH u ponedjeljak je pozvala sve korisnike ove
valute da obrate pozornost pri gotovinskim transakcijama. Kako se
navodi u priopćenju objavljenom iz sjedišta Središnje banke BiH u
Sarajevu, krivotvorine se i dalje najčešće pojavljuju u
novčanicama od 100 i 10 KM. Konvertivbilna marka izrađuje se u dvije
izvedbe, jednoj za Federaciju BiH a drugoj za Republiku Srpsku a one
se razlikuju po likovima pisaca koji su na njima istaknuti.
Krivotvorene novčanice do sada su se pojavile samo u federalnoj
izvedbi. Središnja banka je priopćila da se lažne novčanice daju
prepoznati prije svega po tome što se od originalnih razlikuju po
veličini, vodeni žig im je slabo zamjetan, zaštitna nit se gubi, a
nema niti reljefnog teksta.
SLOVENSKA VLADA NE RAČUNA NA INFLACIJU VIŠU OD 6,8 POSTO
Slovenska vlada namjerava zadržati ovogodišnju inflaciju u
planiranim okvirima od 6,8 posto i poziva monopolna poduzeća da
svoj položaj ne koriste za prekomjerno povećanje cijena. Ministar
za ekonomske odnose i razvoj Marjan Senjur izjavio je u četvrtak na
konferenciji za novinare da unatoč poskupljenjima naftnih derivata
i općem rastu cijena od 2,5 posto nakon uvođenja PDV-a sredinom ove
godine računa da inflacija potkraj godine neće biti veća od
planiranih 6,8 posto. Senjur je izjavio da je s poduzećima koja
prodaju električnu energiju i Telekomom već postignut dogovor da
povuku svoje zahtjeve za povećanjem cijena. Odobreno je, međutim,
minimalno povećanje cijena naftnih derivata, ali daleko od
zahtijevanih 35 posto. On je ponovio zahtjev koji je prije njega
iznio i potpredsjednik vlade Marjan Podobnik. Savjet monopolistima
glasi - potražiti unutarnje rezerve, a ne sav teret troškova
prebaciti na potrošače.
SLOVENSKI NAFTAŠI TRAŽE ODŠTETU ZBOG KONTROLE CIJENA DERIVATA
Slovenski naftni distributeri Petrol i Istrabenz najavili su da će
od vlade zahtijevati odštetu zbog gubitaka koje im donosi kontrola
cijena benzina. Naftaši nisu zadovoljni nedavnim povećanjem cijena
dizel goriva i plinskog ulja, a smatraju da bi zbog dispariteta
cijena naftni derivati trebali poskupiti za 35 posto u odnosu na
sadašnju cijenu. Poslovodstvo Istrabenza priopćilo je u
ponedjeljak da su u zadnja četiri mjeseca zbog nižih cijena imali
otprilike devet milijuna DEM poslovne štete koje je vlada po zakonu
o cijenama dužna podmiriti. Zajedno s gubicima Petrola, koji je
glavni distributer benzina u državi, taj bi iznos dosegao približno
35 milijuna DEM. Uprava Petrola najavljuje hitan sastanak kabineta
s temom dispariteta u cijeni energenata i njihovu utjecaju na
protuinflacijsku politiku vlade. Inače, I
Slovenska vlada odobrila je u srijedu povećanje cijena motornog
benzina za deset posto. Riječ je o porastu cijena za distributere -
bez poreza - a maloprodajna cijena povećana je za otprilike pet
posto. Nova cijena bezolovnog benzina je 115 tolara, a 98 oktanskog
olovnog benzina 120 tolara. Cijene će na snagu stupiti u petak.
Petrol i Istrabenz najavili su da nove cijene neće pokriti gubitak
koji imaju zbog porasta cijena nafte na svjetskim tržištima i
gibanja tečaja američkog dolara. Oni su tražili 35 postotno
poskupljenje. Potpredsjednik vlade Marjan Podobnik izjavio je da
vlada monopolistima - osobito u energetici - neće dopustiti
prekomjerno povećanje cijena i da bi trebali potražiti unutarnje
rezerve.
GREENPEACE ZA ZATVARANJE NUKLEARKE KRŠKO
Ekološka organizacija Greenpeace pozvala je austrijsko
špeditersko poduzeće Felbmeyer da odustane od posla prevoženje
novih parogeneratora za nuklearku Krško - koji krajem mjeseca
dolaze u luku Koper nakon čega će biti cestom prebačeni u Krško - i
tako doprinese zatvaranju jedine slovenske nuklearke koju
Greenpeace smatra opasnom za Sloveniju i susjedne države.
"Nuklearka Krško nalazi se na potresno najopasnijem dijelu
Slovenije i predstavlja veliku potencijalnu opasnost za cijelu
Europu, posebno za Austriju" - izjavio je u srijedu u Beču
predstavnik Greenpeacea za atomsku energiju Andreas Havelka. On je
pozvao austrijskog špeditera da odustane od već zaključenog posla
prijevoza parogeneratora proizvedenih u Španjolskoj u jednom
Siemensovu pogonu. Greenpeace je u svom izvješću o krškoj nuklearci
iz 1996. godine doveo u pitanje protupotresne standarde o kojima se
vodilo računa prilikom gradnje nuklearke Krško. Ona je naime
građena za potrese do 5,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Po
nekim tvrdnjama u Krškom polju nalazi se tektonska prijelomnica, a
u davnoj prošlosti na tom su se području dogodili i jači potresi.
Havelka tvrdi da je ugradnja parogeneratora u nuklearku i njezina
modernizacija, te produžavanje životna vijeka do 2023. godina,
"neodgovoran čin" - osobito, kako dodaje, nakon nedavna potresa u
Turskoj. Slovenska javnost i stručnjaci procjenjuju međutim da je
nuklearka sigurna i da je i posljednji slučaj reakcije
Greenpeaceova bečkog predstavnika motiviran politički iz
Austrije, čiji stanovnici su vrlo senzibilizirani na ekološke teme
i traže zatvaranje nuklearki u svim Austriji susjednim državama.
DELAMARIS IZ IZOLE SLAVI 120. GODINA POSTOJANJA
Jedna od najstarijih tvornica u Sloveniji slavi 120. jubilej
prisjećajući se boljih dana i svjesna da nikad neće biti kako je
nekoć bilo. Tvornicu ribljih konzervi s prvotnim nazivom Ampelea u
Izoli je 1879. godine osnovao francuski poduzetnik Emile Louis
Roullet. Delamaris je dakle mnogo mlađi od prve tvornice sardina
podignute 1822. u Nantesu (Francuzi su zahvaljujući Napoleonovu
natječaju i Pasteurovu otkriću termičke sterilizacije izumitelji i
promotori novog načina konzerviranja hrane), ali su među
najstarijima na Jadranu. Kako u svojoj knjizi, promoviranoj
prilikom Delamarisova jubileja tvrdi istraživač Bruno Volpi
Delamaris je zapravo počeo zatvarati sardine u limene kutije četiri
godine prije nego što su to tvrdili austrijski izvori, odmah nakon
što je češki industrijalac Warhanek otvorio tvornicu ribljih
konzervi u Rijeci, nakon toga na Hvaru, a onda i nedaleko Trsta.
Direktor dioničkog društva Delamaris Vojko Maver tvrdi da su
posljednja od deset tvornica konzervi sardina koliko ih je nekada
djelovalo na potezu koji danas predstavlja slovensko priobalje. U
bivšoj Jugoslaviji bili su najveći takav pogon s proizvodnjom od 40
milijuna konzervi godišnje, upošljavali 1200 radnika i imali 30
brodova. Danas je zaposlenih samo 350, pod "Delamarisovom"
zastavom plovi samo pet ribarica, a godišnje ulove oko 2000 tona
ribe, dok ostatak za preradu kupuju.
U SLOVENIJI 21 POSTO MANJE STRANIH TURISTA
za (Hina) - Slovenski hotelijeri ostvarili su ove turističke sezone
slabije rezultate od prošlogodišnjih, ali bolje od onih kojih su se
bojali nakon otkaza rezervacija do kojih je došlo početkom
izbijanja kosovske krize. Kako je priopćio Državni statistički
zavod, po zadnjim dostupnim podacima u srpnju je u Sloveniji
zabilježeno nešto preko 850.000 turističkih noćenja, od čega
330.000 stranih. U prvih sedam mjeseci broj stranih noćenja bio je
21 posto manji od lanjskih. Turistička organizacija govori o
poboljšanju rezultata u kolovozu. Hoteli na slovenskoj obali imaju
otprilike 75 postotnu popunjenost, a dobar je i posjet u termalnim
liječilištima.
SLOVENIJA: MIKROFON U DIREKTORSKOJ SOBI - ŠPIJUNAŽA ILI INTRIGA?
Uprava mariborskog turističko-hotelijerskog poduzeća "Terme"
primijetila je da interni razgovori u sobi direktorice nepoznatim
kanalima dolaze u javnost. Posumnjali su da je riječ o
prisluškivanju i nakon pregleda sobe otkrili prislušnu napravu,
sakrivenu iza radijatora. Priču lokalnog mariborskog lista "Večer"
potvrdila je u srijedu i policija, dodavši kako se istraga
nastavlja i da je prislušna naprava bila "prosječne kakvoće i
nepoznata proizvođača". Novinar koji je otkrio slučaj iznio je
sumnju kako je riječ o intrigama u vezi s imenovanjem prokuratora u
"Termama", jednom od rijetkih uspješnih poduzeća u drugom po
veličini slovenskom gradu, nekad poznatom po svojoj industriji, a
sada u velikim socijalnim problemima. Prokuratora bi naime trebala
imenovati državna agencija za razvoj, a "Terme" - čija se imovina u
hotelima procjenjuje na preko 50 milijuna DEM - nalaze se pred
odlukom o načinu privatizacije u koji su upleteni mnogi interesi.
Potencijalni prokurator i direktor konkurentskog hotelijerskog
poduzeća Srečko Kukovec odbio je svaku svoju povezanost sa ovim
slučajem.
TURSKOM GOSPODARSTVU TREBAT ĆE 20 DO 25 MILIJARDI USD
Turskoj će biti potrebna međunarodna financijska pomoć od oko 20 do
25 milijardi USD, objavila je Udruga turskih industrijalaca i
poduzetnika (TUSIAD), pozivajući međunarodnu zajednicu na pomoć.
"Nesreća koja nas je pogodila neminovno će utjecati na tursko
gospodarstvo koje se upravo počelo oporavljati", kaže se u
priopćenju Udruge turskih industrijalaca i poduzetnika (TUSIAD).
"Da bi se pokrila materijalna šteta i gubitci u proizvodnji, te da
bi se ograničilo pogoršanje makro-ekonomske ravnoteže trebat će
nam između 20 i 25 milijardi USD", kaže se u priopćenju Udruge. U
području pogođenom potresom ostvaruje se otprilike 45 posto ukupne
turske industrijske proizvodnje.
SRJ PRETRPJELA ŠTETU OD 60 MILIJARDI USD
Jugoslavija je u savezničkim napadima pretrpjela štetu od oko 60
milijardi USD, stoji u izvještaju koji je rano u ponedjeljak
objavio list Economist. Jugoslavenski bruto društveni proizvod
smanjit će se u 1999. za 40 posto, te će Jugoslavija tako postati
najsiromašnija europska zemlja i zamijenit će na tom mjestu
Albaniju. Jugoslavenski bruto društveni proizvod u 1999. bit će na
otprilike 30 posto onog iz 1989., što je najveći pad od svih 27
postkomunističkih zemalja. Jugoslavija će u 1999. imati 880 USD
bruto društvenog proivoda po stanovniku, za razliku od deset godina
ranije kada je jugoslavenski društveni proizvod bio 1.643 USD ili
od ovogodišnjeg albanskog koji će iznositi 905 USD, stoji u
izvještaju.
RUSIJA ZABRANILA INOZEMNIM PUTNICIMA IZNOSITI DEVIZE
Inozemnim putnicima ubuduće će biti zabranjeno iznošenje strane
valute iz Rusije, prema novim propisima objavljenim u utorak, čije
je uvođenje objašnjeno potrebom zaustavljanja odljeva kapitala iz
zemlje. Propisi predviđaju da će posjetitelji iz inozemstva iz
Rusije moći iznijeti samo onu deviznu gotovinu koju su osobno
donijeli ili su je primili preko bankovnog transfera. Čak ni novac s
vlastitog inozemnog računa podignut na bankomatu u Rusiji neće se
moći iznositi preko granice. "Pojedinci mogu prijaviti svoju
stranu valutu pri ulasku u zemlju, a mi preporučujemo da prijave
svaki novac koji bi mogli željeti vratiti iz Rusije", izjavila je
Jelena Starožilova, voditeljica odjela za kontolu deviza pri
ruskoj carini. Ruski dužnosnici su kazali kako bi nove mjere
trebale pomoći u zaustavljanju odljeva kapitala, za koji se
procijenjuje da iznosi oko 20 milijardi USD godišnje.
MANJA PRODAJA I VEĆA DOBIT BAYERA
Njemačka farmaceutska skupina Bayer u prvom ovogodišnjem
polugodištu ostvarila je prodaju u visini 14,2 milijarde eura, što
je 300 milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Dobit tvrtke u prvih se šest mjeseci pak udvostručila na 1,7
milijardi eura, ponajviše kao rezultat kotacije dionica njihove
podružnice Agfa-Gevaert na burzi, izvijestili su iz Bayerovog
predstavništva u Zagrebu. Najviše je porasla prodaja proizvoda za
brigu o zdravlju, 19 posto
na 3,9 milijardi eura. Prema riječima direktora tvrtke Manfreda
Schneidera, zadovoljavajuće je poslovanje bilo i na području
poljoprivredne proizvodnje kao i proizvodnje polimera, dok će se za
unaprijeđenje u segmentu kemijske proizvodnje morati uložiti
dodatni napori. Kako je istaknuo Schneider, do kraja ove godine u
Bayeru očekuju ostvariti višu dobit od lanjske. Bolje poslovne
rezultate posebice prognoziraju u drugom polugodištu i to
ponajviše zbog uzlaznih trendova na tržištima Europe i Azije kao i
stabilnim uvjetima u Sjevernoj Americi. Inače, iz Bayera su ovih
dana objavili lansiranje novog antibiotika za liječenje dišnih
sustava od početka rujna. Riječ je o lijeku pod tržišnim nazivom
Avalox koji će za početak biti predstavljen u Njemačkoj. Na drugim
tržištima Europske Unije proizvod će se naći do kraja sljedeće
godine, a na tržištu SAD-a u prvom tromjesečju 2000. Prodajom
lijeka očekuje se 1,7 milijardi DEM godišnje.
GRUPACIJA TRIJU JAPANSKIH BANAKA BIT ĆE NAJVEĆA NA SVIJETU
Tri japanske banke - Dai-Ichi Kangyo Bank, Fuji Bank i IBJ
(Industrial Bank of Japan) - objavile su plan o udruživanju. Time će
se stvoriti najveća svjetska financijska institucija, čija će
vrijednost biti veća od 1.300 milijardi USD. Tri banke time
otvaraju dugoočekivano razdoblje globalnog udruživanja velikih
banaka i u Japanu, a plan predviđa osnivanje grupacije za godinu
dana, odnosno ujedinjavanje poslovanja do proljeća 2000. Japanska
bankovna grupacija s vrijednošću će tada biti ispred sadašnje
najveće svjetske banke, Deutsche Bank, AG čija je vrijednost 735
milijardi USD. Vrijednost grupacije bit će dvostruko veća od
skupine Citigroup te premašiti vrijednost najveće japanske Bank of
Tokyo-Mitsubishi, koja iznosi 652 milijarde USD. Sjedinjavanje
triju velikih japanskih banaka nastaje nakon nedavna globalna
udruživanja banaka u SAD-u i Europi. Deutsche Bank je prošle godine
pripajajući Bankers Trust Corp. ostvarila najveće inozemno
pripajanje jedne američke banke. U Francuskoj Banque Nationale de
Paris trenutačno pokušava pripojiti konkurentsku banku Paribas i
Societe Generale. Predstavnici triju japanskih banaka u
zajedničkoj su izjavi najavili da će u početku poslovanje
podijeliti na korporacijsko i investicijsko bankarstvo te
poslovanje s građanstvom, a nakon toga ih postupno ujedinjavati. U
prvih pet godina grupacija bi, od sadašnjih 29.000 zaposlenih,
trebala otpustiti 6.000, a kako je istaknuto, broj zaposlenih će se
smanjivati prirodnim odljevom radnika, bez velikih otpuštanja.
Analitičari očekuju da će nakon osnivanja trojnog bankarskog
saveza japansko bankarstvo ponajviše predstavljati i Bank of
Tokyo-Mitsubishi i Sumitomo Bank. Većina analitičara se slaže da je
osnovni problem japanskog bankarstva do sada bio prevelika
zaštitna uloga države pa u njemu nije bilo dovoljno konkurencije.
Skeptični su da će manjem utjecaju države pridonijeti najava
stvaranja najveće bankarske institucije u svijetu.
RAST PRODAJE AUTOMOBILA KOREJSKIH PROIZVOĐAČA
Tri najveća južnokorejska proizvođača automobila Hyundai, Kia i
Daewoo u prvih su sedam mjeseci ove godine povećali prodaju
automobila, ponajviše zbog rastuće domaće potražnje za njihovim
vozilima, objavili su predstavnici tih kompanija. Najveći od
južnokorejskih proizvođača vozila - Hyundai, od početka je ove
godine do kraja srpnja na korejskom tržištu prodao 307.000
automobila, što je 69 posto više nego u istom razdoblju lani.
Istodobno je ta kompanija povećala izvoz za 45,6 posto, na
približno 709.000 vozila. Tvrtka Daewoo, koja je druga po veličini
u proizvodnji vozila u Južnoj Koreji, u tom je sedmomjesečnom
razdoblju na domaćem tržištu prodala 179.000 automobila ili 37
posto više, dok je zbrojivši s izvozom, Daewoo prodao više od
518.000 vozila, što je 15,5 postotno povećanje. Kia Motors povećala
je svoju prodaju na domicilnom tržištu 87 posto, na 163.000
automobila, a zajedno s izvozom do kraja srpnja ove godine Kia je
prodala više od 424.000 automobila, a to je 52,8 posto više nego u
istom razdoblju lani. U Korejskom automobilskom istraživačkom
institutu očekuju povećanje domaće prodaje vozila, sa lanjskih
780.000, na 1,2 milijuna vozila tijekom ove godine. Dosadašnja je
ovogodišnja prodaja vozila u toj zemlji približno jednaka s
prodajom iz istog razdoblja 1997., kada je ukupna godišnja prodaja
iznosila 1,5 milijuna vozila.