FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POSLOVNI PREGLED, BROJ 119

HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 119 POSLOVNI PREGLEDbroj 11921. - 27. kolovoza 1999.SADRŽAJ:? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE 2? HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE 2? MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A 2? NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK 3? POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI 3? DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA 3? NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU 3? DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM 4? VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ 4? INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4? DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL 4? RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE 5? U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA 5? NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU 5? TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA 5? U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA 5
POSLOVNI PREGLED broj 119 21. - 27. kolovoza 1999. SADRŽAJ: ? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE 2 ? HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE 2 ? MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A 2 ? NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK 3 ? POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI 3 ? DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA 3 ? NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU 3 ? DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM 4 ? VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ 4 ? INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA 4 ? DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL 4 ? RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE 5 ? U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA 5 ? NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU 5 ? TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA 5 ? U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA 5 ? HOTELU KOMODOR ISO STANDARD 9002 5 ? NA VISU OD IDUĆEG TJEDNA IZVANSEZONSKE CIJENE 6 ? MODRA ŠPILJA PRIVLAČNA ZA TURISTE 6 ? HTP OREBIĆ - POSEBNA PONUDA ZA ODMOR U RUJNU 6 ? PRVA PROMOTIVNA VOŽNJA PLOMIN-VENECIJA 6 ? CITROENOV UDIO NA HRVATSKOM TRŽIŠTU VOZILA 5,05 POSTO 6 ? DR. VLADO VESELICA IZABRAN U VIJEĆE MEĐUNARODNE EKONOMSKE ASOCIJACIJE 7 ? PAD ROBNE RAZMJENE IZMEĐU HRVATSKE I BIH 7 ? MAĐARSKA SANIRA OPASNI OTPAD SMJEŠTEN BLIZU GRANICE S HRVATSKOM 7 ? ČEŠKI TOUROPERATOR PRODAO 40.000 ARANŽMANA ZA HRVATSKU 7 ? CROMONEY - SAJAM FINANCIJA I POSLOVNIH MOGUĆNOSTI 7 ? SAVJETOVANJE GENERALNIH DIREKTORA ZRAKOPLOVNIH VLASTI EUROPSKIH ZEMALJA 8 ? NA "KARLOVAČKIM DANIMA PIVA" PIVO IZ 12 PIVOVARA 8 ? USKORO SEDMI MEĐUNARODNI STOČARSKI SAJAM U GUDOVCU 8 ? NA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI 17 HRVATSKIH TVRTKI 8 ? POSLOVNI SUSRET PODUZETNIKA IZ HRVATSKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE I MAĐARSKE 8 ? OD 31. KOLOVOZA MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U RIEDU 9 ? DEFICIT U RAZMJENI POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA 9 ? U LIPNJU 21,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA 9 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LIPANJ 2.935 KUNA 10 ? NAJVEĆA POJEDINAČNA PLAĆA U LIPNJU 555.637 KUNA 10 ? U HRVATSKOJ 310.964 TURISTA 10 ? ZRAČNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ SMANJEN U SVIM SEGMENTIMA 11 ? PBZ DALA NALOG ZA PRODAJU DIONICA ATLASA 11 ? PRODAN PAKET DIONICA SPLITSKE JADRO-TRGOVINE D.D. 11 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11 ? VIJESTI IZ SVIJETA 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O OSTVARENJU PLANA JESENSKE SJETVE Na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici, Vlada RH prihvatila je izvješće o žetvi ranih usjeva roda 1999. i ostvarenju ovogodišnjeg Operativnog plana jesenske sjetve. Također, usvojen je Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma. Program je izrađen temeljem Zaključka Vlade RH od 14. svibnja prošle godine, a u izradi, uz Ministarstvo, kroz stručno tijelo za koordinaciju aktivnosti pripreme projekata izgradnje golf igrališta sudjelovali su i predstavnici drugih ministarstava. Ministarstvo turizma Vladi je u okviru spomenutog Programa predložilo odabir od 19 mogućih lokaliteta za golf igrališta. No, predloženi program još uvijek nije konačan budući će tek izradom cjelovite prostorno-planske dokumentacije i studija utjecaja na okoliš, odnosno dobivanjem lokacijske dozvole svaki pojedinačni lokalitet biti potvrđen kao podoban te provedbeno i ulagački moguć. Predloženi program utemeljen je na maksimalno mogućem korištenju državnog zemljišta kao raspoloživom resursu čijim će davanjem na korištenje bez naknade ili uz minimalnu naknadu država postati aktivnim nositeljem politike njegova ostvarenja. Istodobno, sve troškove pripreme pojedinog lokaliteta do ishođenja lokacijske dozvole snosit će jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice na čijim se područjima planira izgradnja igrališta. Kako bi se rad na pripremi projekta ubrzao, Ministarstvo turizma će u stručno tijelo uključiti i predstavnike Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, javna poduzeća Hrvatske šume i Hrvatske vode te Hrvatski fond za privatizaciju. Tvrtki Zapos d.d. iz Zagreba odobrena je pomoć iz robnih zaliha, a Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pozajmica za podmirenje obveza Cromaxa d.d. u stečaju. Usvojen je i prijedlog mjera za sanaciju tvrtke Vučedol d.d. iz Vukovara. Zaključkom Vlade prihvaćene su mjere za sanaciju Vučedola i odlučeno da se otplata razlike neizmirenih obveza po osnovi neplaćenog poreza reprogramira. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) trebao bi donijeti odluku kojom prihvaća da se obveze po kreditu HFP-a izmire prijenosom u vlasnički udjel odnosno u temeljni kapital tvrtke. Vlada RH je također prihvatila prijedlog Ministarstva turizma i Ministarstva gospodarstva da se iznos neizmirenih obveza za doprinose za mirovinsko osiguranje i doplatka za djecu za zaposlene izmiri na teret Državnog proračuna RH. Osim toga, Nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) trebao bi tvrtki Vučedol odobriti kredit u iznosu od milijun kuna s rokom otplate od pet godina uz najpovoljnije uvjete. Vlada je donijela odluku o skidanju zabilježbe Porezne uprave Ministarstva financija nad imovinom slavonskobrodske Veterinarske stanice d.d. u stečaju. Usvojeno je i izvješće o pregovorima za sklapanje Ugovora između Hrvatske i Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu. Potpisivanje ovoga važnog ugovora, napose za Hrvate koji žive u Njemačkoj, uskoro se očekuje. HRVATSKA IMA DOVOLJNO PŠENICE Hrvatska ima dovoljno pšenice do iduće žetve, izjavio je u razgovoru s gospodarstvenicima i predstavnicima udruga seljaka ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. Po njegovim riječima na skladištima u Hrvatskoj ima 725.334 tone, a uz 650.000 tona koliko mlinska industrija treba za 13 mjeseci, ostaju još prelazne zalihe od 75.334 tone. Ministar Đurkić govorio je i o stanju u poljoprivredi u svezi s kukuruzom. "Govori se o uvozu od čak 130.000 tona, što su nedobronamjerna pretjerivanja. Od početka godine do 20. kolovoza u našu zemlju uvezeno je 24.700 tona, a u istom vremenu hrvatske tvrtke izvezle su 65.000 tona kukuruza. Prevarili su se oni stočari koji nisu na vrijeme kupili domaći kukuruz misleći da će im država uskočiti u pomoć", rekao je Đurkić. MINISTARSTVO TURIZMA: BULAT I DALJE DIREKTOR GLAVNOG UREDA HTZ-A Odluka hrvatske Vlade kojom se za generalnog konzula Hrvatske u Milanu predlaže sadašnji direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijan Bulat, nesumnjivo predstavlja priznanje za sav dosadašnji rad direktora Glavnog ureda HTZ-a, priopćeno je iz Ministarstva turizma RH. U četvrtak donešena vladina odluka kojom se Predsjedniku RH predlaže to imenovanje, donijeta je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova. Iz Ministarstva turizma ističu da niti jedno tijelo HTZ-a nije donijelo odluku o smjenjivanju direktora Glavnog ureda HTZ-a, te Bulat i dalje obnaša tu dužnost. Ukoliko predloženo imenovanje bude prihvaćeno, u postupku promjene direktora HTZ-a poštivat će se zakonom utvrđena procedura, priopćuju iz Ministarstva. NADAN VIDOŠEVIĆ U UTRCI ZA NOVI MANDAT NA ČELU HGK Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević kandidirat će se za predsjednika Komore i u narednom četverogodišnjem razdoblju. Predsjednik HGK bira se, naime, na razdoblje od četiri godine i može biti ponovo biran jer broj mandata nije ograničen, pojašnjavaju u HGK-u. Utvrđivanje kandidata i izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) te Izvješće o radu HGK u razdoblju od rujna 1995. do kolovoza 1999. bit će teme sjednice Skupštine HGK koja će se održati 1. rujna. Komoru su, doznaje se iz Odnosa s javnošću te institucije, od 26. studenog 1990. do 11. svibnja 1993. godine vodili Ivica Gaži, od 11. svibnja 1993. do 5. rujna 1995. godine Mladen Vedriš te od 5. rujna 1995. do 1. rujna ove godine Nadan Vidošević. Inače, u ponedjeljak će se održati i izborna sjednica Gospodarskoga vijeća HGK - Komore Zagreb. Na njoj će se dužnosti dosadašnjeg predsjednika razriješiti Vjekoslava Tomašića, koji je tu dužnost obnašao od 15.siječnja 1996. godine. Do prijevremenih će izbora doći jer čelni čovjek najveće hrvatske Komore odlazi, naime, na dužnost generalnog konzula u Trst. 2. TVRTKE POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA U PRVIH PET MJESECI Prehrambena industrija Kraš u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci prodala ukupno 8196 tona proizvoda, što je 5,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je prodaja na domaćem tržištu smanjena 5,5 posto, dok je izvoz pao 4,1 posto. Jedna od Kraševih podružnica, Kraš-trgovina d.o.o. Zagreb, u prvih pet mjeseci prodala 541 tonu Kraševih proizvoda, gotovo četvrtinu manje od plana i 28 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupan financijski promet u istom je razdoblju iznosio 33,5 milijuna kuna i manji je od plana 7,2 posto. U svrhu poboljšanja plasmana roba, u tvrtki su najavili mjere unapređenja prodaje, primjerice akcijske prodaje, pojedina sniženja cijena te popuste kupcima za avansna plaćanja u veleprodaji. U području financijskog dijela prišlo se reduciranju pojedinih materijalnih troškova, uz pojačanu kontrolu i praćenje utošaka. Druga Kraševa podružnica Krašcommerce d.o.o. Novo mesto u prvih je pet mjeseci prodala 542 tone proizvoda, 15 posto manje nego u istom razdoblju lani. Prodano je također i 39 tona proizvoda Kraš-Progresa iz Bitole i pet tona robe ostalih dobavljača. Kako su istaknuli u tvrtki, zasićenost tržišta konditorskim proizvodima, više cijene Kraševih proizvoda u odnosu na konkurenciju te kašnjenje u dobivanju kvote za uvoz robe bez carina, glavni su razlog smanjenja prodaje. Kraškomerc d.o.o. Skopje je prodajom 77 tona proizvoda izvršio svega 63 posto plana. Prodao je i 22 tone robe Kraš-Progresa i dvije tone robe ostalih dobavljača- ukupno 102 tone, što je 32 posto više nego u pet lanjskih mjeseci, ali 22 posto manje od plana. Glavni razlog slabe prodaje na makedonskom tržištu, smatraju u tvrtki, jest teška gospodarska situacija u Republici Makedoniji što onemogućava kvalitetnu prodaju i naplatu. Kraš trgovina d.o.o. Široki Brijeg u prvih je pet mjeseci prodala 813 tona Kraševih proizvoda te 17 tona robe ostalih dobavljača. Time je količinski plan prodaje izvršen sa 86 posto. Od sredine svibnja ove godine na spomenutom su tržištu, ukidanjem Trgovinskog sporazuma između Federacije BiH i Hrvatske pogoršani uvjeti nabave robe iz Hrvatske. Tako su umjesto davanja od jedan posto, uvedene carine od 11 do 16 posto i prelevmani na sve grupe proizvoda u visini od 0,7 DEM/kg do 1,5DEM/kg. Krašslovakia s.r.o. Zvolen nova je Kraševa podružnica, koja je s radom započela početkom ove godine. U prvih je pet mjeseci na slovačkom tržištu prodala 13 tona Kraševih proizvoda, a u narednom razdoblju u tvrtki planiraju posebnu pažnju posvetiti promociji, kako bi se potaklo zanimanje slovačkih trgovaca i potrošača za proizvode Kraša. DARUVARSKA GRAŠEVINA ZA NJEMAČKOG KUPCA Vinarija Daruvar s njemačkom je tvrtkom Kozlik iz Salzgittera potpisala ugovor o plasmanu znatnih količina kvalitetnih i visokokvalitetnih vina na njemačko tržište. Prilikom puštanja u rad nove linije za punjenje vina u Vinariji Daruvar krajem lipnja, poslovodstvo je naglasio kako je planirano da njihova vina zauzmu približno jedan posto ukupnog prometa tog njemačkog partnera. S obzirom da tvrtka Kozlik ostvaruje godišnji promet od 120 milijuna boca pića, procjenjuje se kako bi se broj boca daruvarskih vina na njemačkom tržištu kretao na otprilike jedan milijun godišnje. Krajem mjeseca listopada prve količine tih vina trebale bi doći do njemačkih kupaca, a poslovodstvo tvrtke Kozlik namjerava im dati značajno mjesto u svojoj ponudi. Njemački će partner u okviru tog ekskluzivnog ugovora za sjevernu Njemačku plasirati većinom graševinu, te manje količine souvignona i ostalih vrsta visokokvalitetnih vina punjenih u boce od litre te od sedam decilitara. Vinarija Daruvar ima 200 hektara površina pod vinogradima, od kojih 150 hektara u Đulovcima, ostatak u Daruvaru, a trenutačni su preradbeni kapaciteti dvostruko veći od sadašnje proizvodnje. NOVA MINI-FARMA U MUŠALUKU Ovoga su tjedna u Mušaluku, naselju smještenom između Ličkog Osika i Gospića, otvoreni novi objekti mini-farme na obiteljskom gospodarstvu Ivana i Marije Holjevac za 30 visokomliječnih krava. Projekt je ostvaren u sklopu programa poticanja razvoja malih i srednjih gospodarstava i poduzetništva kojeg županija podupire povoljnim zajmom od 380.000 kuna, a u nabavci stada sudjeluje i dioničko društvo "Lura", za koje je obitelj Holjevac prošle godine isporučila više od 55.000 litara mlijeka. "Lura" d.d. nastavlja s projektom osnivanja mini-farmi, čime će se potaknuti obnova stočnog fonda koji je na području Ličko-senjske županije gotovo uništen ratnim razaranjima, i tako povećati proizvodnju mlijeka. Samo na farmi obitelji Holjevac, u kojoj su smeđa i crno-šarena goveda, godišnja proizvodnja mlijeka trebala bi doseći 120.000 litara, kažu u Sektoru otkupa i razvoja proizvodnje Lura-e. DO SADA U MODERNIZACIJU TDZ-A ULOŽENO 5,5 MILIJUNA DEM U Tvornici duhana Zagreb (TDZ) dovršena je glavnina radova na modernizaciji proizvodnje i uređenju skladišnih prostora, u što je većinski vlasnik TDZ-a, Tvornica duhana Rovinj uložila 5,5 milijuna DEM. Zagrebačka se tvornica u deset mjeseci u organizacijsko-tehnološkom smislu potpuno izjednačila s rovinjskom Tvornicom duhana, kažu u TDZ-u. Naime, klimatiziran je cjelokupni proizvodni prostor, stvoreni su normalni uvjeti za rad, povećana je produktivnost i unaprijeđena je kakvoća proizvoda. U prvih sedam mjeseci ove godine TDZ je ukupnu prošlogodišnju proizvodnju premašila za 16,8 posto. Do konca 1999., očekuju u TDZ- u, proizvest će se četiri milijarde komada cigareta, što bi u odnosu na prošlu godinu bilo 18,6 posto više. Trenutno se u tvornici proizvodi 17 različitih cigaretnih marki, od čega je jedna licencna (Camel Full Flavor), a uskoro se predviđa i početak proizvodnje austrijske marke cigareta Memphis, tvrtke Austria Tabak. Tvornica duhana Zagreb trenutačno zapošljava 403 radnika, a Programom zbrinjavanja viška radne snage, nakon što je tvornicu preuzela TDR, 223 zaposlenika svojevoljno su otišli iz Tvornice, uz otpremnine od 30.000 do 157.000 kuna, ističe tamošnji Sindikat. U TDR-u najavljuju kako će se uskoro prionuti i uređenju, odnosno restauriranju pročelja zgrade zagrebačke Tvornice, jer se, kako kažu, "radi o vrijednom spomeniku industrijske arhitekture u nas, smještenom na vrlo vrijednoj lokaciji, u središtu Zagreba". VIP-NET PREDSTAVIO PRVI PREPAID PROIZVOD U HRAVTSKOJ Prvi hrvatski privatni koncesionar digitalne mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) VIP-net predstavio je ovoga tjedna prvi prepaid proizvod u Hrvatskoj - VIP.me. Korisnici VIP-netove prepaid usluge kupovinom bona u vrijednosti 100 ili 200 kuna automatski se, stavljanjem te kartice u mobilni aparat, uključuju u VIP-net mrežu. Vip.me bon od 100 kuna može se koristiti 90 dana, a bon od 200 kuna 180 dana. Cijena minute razgovora u Vip.me programu u razdoblju od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati iznosi 3,66 kuna, a istim danima od 18 do 8 sati ujutro te vikendom i blagdanima 2,44 kune. Pozivi unutar VIP-netove mreže (091) koštaju 1,22 kune, a SMS - tekstualne poruke 0,50 kune. VIP.me za sada ne podržava međunarodni roaming. Ukupna vrijednost investicije u prepaid projektu iznosi, kako je istaknuto, približno deset milijuna eura, a glavni dobavljač opreme je Siemens Zagreb. Vip.me korisnicima nudi i određene VIP usluge besplatno - tajnicu, tekstualne poruke, prikaz broja (clip), zabranu prikaza broja (clir), zabranu poziva, preusmjeravanje poziva, poziv na čekanju, zadržavanje poziva i konferencijsku vezu. Prednost proizvoda VIP.me su, kako ističe Uprava, jednostavno korištenje jer korisnici ne trebaju plaćati mjesečnu pretplatu niti rješavati 'papirologiju' za uključivanje u mrežu kao i potpuna kontrola troškova. Naglašavaju da uvođenjem VIP.me prepaid proizvoda VIP-net nastoji pratiti trendove na europskom telekomunikacijskom tržištu gdje korisnici prepaid proizvoda čine 40 posto ukupnih korisnika mobilne telefonije. Također, istaknuto je kako je cijena uključivanja u VIP-net mrežu smanjena sa 400 na 250 kuna (bez PDV-a) te da je pokrivenost hrvatskog stanovništva VIP mrežom nakon 56 dana rada dostigla 70 posto. INA I DALJE TRAŽI POVEĆANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA Ina-Industrija nafte uputila je Ministarstvu gospodarstva RH novi zahtjev za povećanjem cijena naftnih derivata za devet posto. Hrvatska je naftna kompanija nakon svog ranijeg zahtjeva za povećanjem cijena naftnih derivata od 11 posto, dobila 'zeleno svjetlo' od resornog ministarstva 7. kolovoza za povećanjem proizvođačkih cijena od 1,9 posto. Novi zahtjev, pojašnjavaju u Ini, u stvari je opetovani zahtjev za korigiranjem cijena naftnih derivata na domaćem tržištu sukladno stalnom rastu cijene nafte na inozemnim tržištima. Naime, prema statističkim podacima, cijena nafte na svjetskom je tržištu u prosincu prošle godine iznosila 9,5 USD po barelu, dok trenutačna cijena jednog barela iznosi približno 20,9 USD. Iz Ine tome dodaju kako treba uzeti u obzir i rast tečaja dolara u odnosu na kunu sa prijašnjih 6,40 na sadašnjih otprilike 7,23 kune. U uvjetima rasta cijene nafte na svjetskom tržištu Ina je, ističu, prisiljena tražiti novo povećanje cijena u suprotnom će gomilati ogromne gubitke po toj osnovi. Ukoliko bi se udovoljilo tom zahtjevu Ine, prema procjenama i sadašnjoj računici, cijena litre motornog benzina MB-98 porasla bi sa sadašnjih 4,61 na približno 5,02 kune, cijena bi bezolovnog motornog benzina BMB-91 porasla sa 4,06 na oko 4,42 kune, dok bi cijena eurodizela iznosila otprilike 4,18 kuna u usporedbi sa sadašnjih 3,84 kune za litru motornog goriva te vrste. DALMACIJACEMENT POČELA IZVOZITI KLINKER U IZRAEL Dalmacijacement ovoga je tjedna uputila prvi brod s 10.000 tona klinkera u Izrael. Time je počelo ostvarivanje prije mjesec dana potpisanog ugovora između većinskog vlasnika Dalmacijacementa, britanskog Redimixa, i velike izraelske graditeljske tvrtke "Nesuer Epurain" o kupnji od Dalmacijacementa 120.000 tona te poluprerađevine. Inače, to je prvi put da Dalmacijacement izvozi svoj poluproizvod - klinker - do sada je u svijet plasirala isključivo samo cement. Nova Uprava Dalmacijacementa objavila je kako ugovor s izraelskom tvrtkom o izvozu klinkera ima veliko značenje za poslovanje tvornice te da je zadovoljstvo tim veće što je posao dobiven u snažnoj konkurenciji na svjetskom tržištu, zahvaljujući ponajprije kvaliteti klinkera. Nakon privatizacije i financijskog ozdravljenja Dalmacijacement je, ističe poslovodstvo, osposobljena za proizvodnju dva milijuna tona cementa, koliko je proizvodila prije Domovinskog rata, a cement se u posljednje vrijeme izvozi u Italiju, Albaniju, BiH i Crnu Goru. Nadaju se kako će ugovor, koji je s izraelskom tvrtkom sklopljen na godinu dana, biti produžen i nakon njegova isteka. Pred Dalmacijacementom skoro je potpisivanje sličnih ugovora s partnerima iz Španjolske i Portugala, što, kako kažu u Upravi, znači povratak te tvornice na mjesto jednog od najvećih izvoznika na južnohrvatskom području. RADNICI PLASTORA TRAŽE STEČAJ TVRTKE Pedesetak zaposlenika križevačke tvornice Plastor podnijelo je Trgovačkom sudu u Bjelovaru zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka u toj tvrtki, zbog potraživanja razlike u plaćama za četiri mjeseca prošle godine i četiri ovogodišnje plaće, rekla je predsjednica Zaposleničkog vijeća Plastora Marija Pavko. Poslovodstvo Plastora, procjenjuje Pavko, nije više sposobno voditi tvornicu i uz to ne poštuje ugovore o radu glede isplate plaća. Uprava te tvrtke ovih je dana po drugi put ovoga ljeta poslala zaposlenike na prisilni kolektivni dopust, jer je tvornica ostala bez posla, kaže Pavko. Stav Uprave tvrtke o zahtjevu za pokretanje stečajnog postupka u ovom trenutku nije moguće dobiti budući je poslovodstvo na godišnjem odmoru. Dosad su po narudžbi za domaće potrebe i izvoz izrađivani predmeti i oprema od poliestera za vlakove, te čamci, a lani su za kupce iz Švicarske izrađeni i reklamni modeli krava u prirodnoj veličini. Surađivali su sa Siemensom iz Njemačke i Austrije. U RIJEČKOJ TVORNICI PAPIRA NEĆE BITI OTPUŠTANJA U Tvornici papira Rijeka neće biti otpuštanja radnika, već će im naprotiv u roku od šest mjeseci biti isplaćene sve zaostale plaće, invalidnine i otpremnine, izjavio je danas, na sindikalnom skupu djelatnika Tvornice papira, novi vlasnik te tvrtke Zlatko Grgić. Najavio je da će idući tjedan biti potpisan kupoprodajni ugovor između Hrvatskog privatizacijskog fonda i Tvrtke "Vidra", a nakon čega bi Ministarstvo financija trebalo odmah dostaviti doznake za isplatu jedne trećine dugova zaposlenicima. Grgić je izrazio vjeru u oporavak i razvoj te najstarije riječke tvornice i najavio da će proizvodnja u njoj biti pokrenuta za 60-tak dana, uz angažman otprilike 140 radnika. Preostalih još toliko radnika riječke Tvornice papira bit će na čekanju godinu dana, dok se u pogon ne pusti novi stroj najsuvremenije tehnologije. U tom će se razdoblju dio radnika prekvalificirati ili dokvalificirati, nakon čega će se u tvornici moći postići proizvodnost rada na svjetskoj razini, zaključio je Grgić. NAGRADA SPEM-U ZA KOMUNIKACIJSKU POTPORU U PREGOVARANJU Međunarodna udruga za odnose s javnošću - International Public Relations Association (IPRA) iz Velike Britanije, ove je godine posebnu nagradu FrontLine 21 za najbolju Public Relation (PR) kreativnost dodijelila hrvatskoj agenciji "SPEM Porter Novelli Komunikacijska skupina" za projekt "Komunikacijska potpora pregovaranju o kolektivnom ugovoru izvedenom za Sindikat djelatnika zdravstvene njege u Republici Sloveniji". IPRA je dodijelila ukupno 27 nagrada u četiri različite kategorije, a nagradom Frontline 21 promovira se uspješnost i razvoj odnosa s javnošću kao smjernica 21.stoljeća. Komunikacijska skupina "SPEM Porter Novelli", kako stoji u njihovom priopćenju, među prvima je u svijetu kojima je pripala takva nagrada, inače, namijenjena najboljoj PR kreativnosti u odnosima s javnošću za manju tvrtku ili neprofitnu organizaciju. SPEM iz Zagreba zastupnik je multinacionalne kompanije za odnose s javnošću Porter Novelli za države sa područja bivše Jugoslavije. Kompanija Porter Novelli sa sjedištem u Londonu, prema posljednjim je statistikama prva u Europi, odnosno treća u svijetu prema realizaciji na području odnosa s javnošću, a nedavno su sklopili i ugovor sa najvećom svjetskom multinacionalnom kompanijom PricewaterhouseCoopers kao partnerom za odnose s javnošću. TVRTKA ANDRONIKA LUKŠIĆA VEĆINSKI VLASNIK ATLASA Tvrtka Sutivan Investments Anstalt iz Lichtensteina, u vlasništvu Andronika Lukšića, postala je većinskim vlasnikom dubrovačke turističke tvrtke Atlas. Više od 55 posto dionica Atlasa (1,059.184) dotadašnji vlasnik Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) prodala je na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak. Dionice su prodane po cijeni od 25 kuna, u ukupnom iznosu od 26,5 milijuna kuna, a obavila ju je brokerska kuća PBZ Kapital. Iz PBZ-a su priopćili kako je prodaja zaključena i već je obavljena namira. Slijedi upis u knjigu dionica i objava javne ponude za kupnju ostalih dionica dubrovačkog Atlasa od strane novog vlasnika sukladno Zakonu o preuzimanju trgovačkih društava, pojasnili su u PBZ-u. Do izjave bogatog Hrvata iz dijaspore, koji je većinski vlasnik Karlovačke pivovare, nije moguće trenutačno doći jer je on, kako se doznaje, trenutačno u Čileu, a nitko drugi nije ovlašten davati izjave. U ARENATURISTU OSTVARENO VIŠE OD MILIJUN NOĆENJA Pulsko hotelsko-turističko poduzeće Arenaturist ostvarilo je od početka godine do početka ovoga tjedna 1.006.151 noćenje, što je 15 posto manje 1998. godine. Po podacima službe za marketing "Arenaturista" u hotelima je ostvareno 484.673 noćenja, ili 10 posto manje nego lani, u kampovima 492.071 ili 16 posto manje, a u privatnom smještaju 29.407 noćenja, što je za čak 50 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po ostavrenim noćenjima najbrojniji su bili gosti iz Slovenije, zatim iz Hrvatske, pa Česi, Nijemci, Austrijanci i Talijani. HOTELU KOMODOR ISO STANDARD 9002 Dubrovački hotel Komodor, u sastavu tvrtke Hoteli Maestral, nedavno je od londonske certifikatorske kuće "Bureau Veritas Quality International" dobio certifikat ISO 9002:1994. Time su potvrđeni određeni standardi kakvoće koji su tijekom protekle dvije godine uvođeni u poslovanje tog hotela. Dobivanju tog certifikata prethodilo je zadovoljavanje 19 zahtjeva standarda upravljanja kakvoćom, koje je potrebno odrediti, provoditi i dokumentirati, a određuje se i poslovna politika te plan rada tvrtke. Cilj uvođenja tih standarda je organizacija poslovanja hotela kako bi se odražali iznimni zahtjevi za ukupnom kakvoćom, a prema riječima poslovodstva, Komodor je među prvima u Hrvatskoj koji su ušli u taj sustav kakvoće. Na uvođenju tih standarda djelatnicima hotela Komodor pomogao je i Institut za kakovost iz Slovenije, dok će provođenje samog sustava, izdavatelj certifikata kontrolirati svake godine. Tvrtka Hoteli Maestral zapošljava 212 djelatnika, a u svom sustavu ima, uz Komodor, u uvali Lapad još četiri hotela - Adriatic, Vis, Splendid i Dubrovnik Palace. Tijekom ove godine očekuje se da će ostvariti 50 posto od 127.000 lani ostvarenih noćenja. NA VISU OD IDUĆEG TJEDNA IZVANSEZONSKE CIJENE Viški će hotelijeri od sredine idućeg tjedna početi primjenjivati izvansezonske cijene i do četrdeset posto niže od glavnosezonskih, kažu u Hotelsko-turističkom poduzeću VIS. Tako će polupansion u hotelima Issi i Tamarisu od početka listopada pa nadalje biti za još dvadeset posto jeftiniji, ispod 100 kuna. Od ponedjeljka, 23. kolovoza, nautičari će na Visu lučke pristojbe i naknade za privez plovila plaćati upola manje nego dosad, priopćeno je iz viške gradske uprave. MODRA ŠPILJA PRIVLAČNA ZA TURISTE Premda je ovoljetna turistička sezona na otoku Visu slabija od lanjske, poznatu Modru špilju na nedalekom otočiću Biševu u zadnja je tri mjeseca posjetilo dvostruko više stranih i domaćih turista u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Po još nepotpunim podacima komiške Turističke zajednice, taj je prirodni fenomen ovo ljeto posjetilo više od 3.000 gostiju. Zbog sve većeg zanimanja turista za Modru špilju, od ovoga vikenda na relaciji Komiža-Biševo i obratno vozi desetak turističkih brodica. U Modroj se špilji ove godine vjenčalo desetak mladih parova, većinom iz Slovenije, Italije i Zagreba. HTP OREBIĆ - POSEBNA PONUDA ZA ODMOR U RUJNU U hotelima Bellevue i Rathaneum iz sastava Hotelskog turističkog poduzeća (HTP) Orebić od subote 28. kolovoza moći će se ljetovati po sniženim cijenama i to do 50 posto. Tako se polupansion nudi po cijeni od 90 kuna dnevno po osobi, a u cijenu je uključena i boca vina dnevno po sobi. Djeca do sedam godina imaju besplatan boravak. U HTP Orebić do sada je ostvareno 70.000 noćenja, a prema prognozama poslovodstva, očekuju da će se taj broj do kraja rujna popeti na lanjsku razinu, tj. na 85.000. U HTP-u Orebić navode da su zadovoljni tim rezultatima, ali da su oni ipak 20 posto manji od planiranih za ovu godinu. Trenutačno su popunjeni kapaciteti u oba hotela te u njima boravi 1.148 gostiju. PRVA PROMOTIVNA VOŽNJA PLOMIN-VENECIJA Iz novouređenog trajektnog pristaništa u plominskoj luci nedavno je na prvu promotivnu vožnju do Venecije isplovio brzi trajekt "Pegasus two", kapaciteta 170 vozila i otprilike 170 putnika. Na prvu prigodnu vožnju put Venecije krenulo je dvadesetak uzvanika iz HEP-a, tvrtke Plominholding te predstavnika lokalne zajednice. Otvaranjem za promet novoizgrađene luke u Plominu završena je prva faza projekta "Trajektno pristanište u Plominskom zaljevu", koji je pokrenut u cilju ostvarivanja HEP-ove ideje "prijateljskog okružja na lokalitetima elektroenergetskih objekata". Time je učinjen prvi korak u ostvarivanju zajedničkog projekta društava "Plomin linija", "Plominholding", "Kvarnerić" i talijanske tvrtke "Argio" iz Padove u pripremi za sljedeću turističku sezonu. Po planu hrvatsko-talijanskih partnera, trajekt će na redovitoj liniji Plomin-Venecija-Plomin i Plomin-Ravenna-Plomin početi voziti od 1. listopada. Brzi trajekt, namijenjen prijevozu kamiona, osobnih automobila i putnika, od 15. svibnja do sredine rujna idućega ljeta na putu za Veneciju pristajat će i u Malom Lošinju. CITROENOV UDIO NA HRVATSKOM TRŽIŠTU VOZILA 5,05 POSTO Tvrtka Citroen Hrvatska u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci prodala u Hrvatskoj 1763 vozila marke Citroen, čime je ostvarila 5,05 postotni udio na domaćem tržištu vozila. Tijekom srpnja u Hrvatskoj je prodano ukupno 380 osobnih automobila i komercijalnih vozila s Citroenovim znakom, što predstavlja 6,62 postotni udio na tržištu, odnosno šesto mjesto po prodaji u usporedbi s drugim proizvođačima vozila. Udio osobnih automobila u ukupnoj prodaji tvrtke Citroen Hrvatska u prvih je sedam mjeseci iznosio 90 posto, tj. prodano je 1592 automobila. Od toga je najviše prodano modela Saxo - 775, zatim 578 Xsara, slijedi model Xantia kojih je prodano 122, te 92 automobila Berlingo. Tvrtka je u tom razdoblju prodala i 11 AX-a, tri XM-a te dva Evasiona. Na hrvatskom tržištu lakih komercijalnih vozila Citroenov udio u prvih sedam mjeseci iznosio je 9,67 posto, a tvrtka je prodala ukupno 171 vozilo u toj kategoriji. Po županijama, najviše je Citroenovih vozila prodano u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji - ukupno 677, slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 273 prodana vozila, Primorsko- goranska sa 208, te Istarska županija sa 164 prodana osobna i laka komercijalna vozila. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA DR. VLADO VESELICA IZABRAN U VIJEĆE MEĐUNARODNE EKONOMSKE ASOCIJACIJE Izaslanstvo Hrvatskog društva ekonomista, predvođeno predsjednikom društva dr. Vladimirom Veselicom, prvi puta po primitku u punopravno članstvo Međunarodne ekonomske asocijacije, sudjeluje na 12. svjetskom kongresu Asocijacije koji se održava u Buenos Airesu od 23. do 28. kolovoza 1999. Predsjednik HDE na tom je kongresu izabran u Vijeće Međunarodne ekonomske asocijacije, glavno izvršno tijelo Asocijacije, izvijestili su iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. PAD ROBNE RAZMJENE IZMEĐU HRVATSKE I BIH Ukupna robna razmjena između Hrvatske i BiH u proteklih šest mjeseci bilježi pad prema istom razdoblju 1998. godine, u prvom redu zbog uvođenja carinskog trgovinskog režima između dviju zemalja koji je stupio na snagu u svibnju, podaci su predstavništva Hrvatske gospodarske komore (HGK) u BiH. Tako je Hrvatska u šestomjesečnom razdoblju u BiH izvezla robe u vrijednosti od 272, a istodobno uvezla robe vrijedne 58 milijuna USD. Ukupni izvoz iz Hrvatske na ovo tržište tako je zabilježio pad od osam posto, a uvoz iz BiH od 13,3 posto no u predstavništvu HGK-a drže kako će konačni rezultati robne razmjene do kraja godine ipak dostići omjere iz 1998. Međutim, upozoravaju kako su dvije zemlje u roboj razmjeni već sada dostigle maksimum te je stoga potrebno ojačati kvalitetnije oblike gospodarske suradnje poput zajedničkih ulaganja, zajedničkih prizvodnih programa te nastupa na trećim tržištima kao i osvajanja novih tehnologija. Ističu i kako je očevidno da dvije zemlje imaju što ponuditi jedna drugoj, a da trenutačni nerazmjer u robnoj razmjeni u omjeru 1:4,5 u korist Hrvatske predstavlja odraz objektivnog stanja u kojemu se BiH našla nakon rata to će se postupno izmijeniti. MAĐARSKA SANIRA OPASNI OTPAD SMJEŠTEN BLIZU GRANICE S HRVATSKOM Opasan otpad na odlagalištu u mađarskom mjestu Gare, blizu granice s Hrvatskom uništit će se najvećim dijelom u Njemačkoj, priopćilo je u utorak mađarsko ministarstvo zaštite okoliša. Riječ je o 14.000 tona otpada, koji sadrži opasni sastojak klorbenzol i koji je bio više puta predmetom pozornosti hrvatske javnosti i medija, zbog blizine mjesta Gare hrvatskoj granici. Prema priopćenju, opasan otpad će se prema važećim međunarodnim propisima upakirati u plastične bačve i otpremiti s odlagališta do 31. prosinca 2000-te godine. Posao će obaviti firme Geohidroterv i Palota Kft a cijena poslova iznosi 2,3 milijarde forinti (otprilike 19 milijuna DEM). Saniranje odlagališta otpada u Gari, financira se iz mađarskog Fonda za zaštitu okoliša. Poduzeće gdje je nastao i otkuda je donešen otpad, su pogoni Budimpeštanske kemijske industrije (BV), koje je također dobilo financijsku pomoć u vidu bespovratnih sredstava i povoljnih kredita. Od 16.000 tona, koliko je ovog otpada ukupno bilo izloženo u mjestu Gare, 2.000 tona je još ranije sagoreno u mađarskom mjestu Dorog, gdje će i jedan manji dio od preostalog, u narednom razdoblju biti uništen. Financijske troškove tih poslova snosio je i snosit će proizvođač otpada BV. Nakon otpremanja otpada do sredine 2001-te planira se kartografiranje čitavog terena, te sačinjavanje planova za sanaciju onečišćenog zemljišta, pošto je tijekom godina iz metalnih bačava nagrizenih hrđom, dio materijala koji sadrži opasan klorbenzol dospio i u tlo. ČEŠKI TOUROPERATOR PRODAO 40.000 ARANŽMANA ZA HRVATSKU Najstariji češki touroperator Čedok, koji iduće godine slavi 80 godina rada i postojanja, ovog je ljeta prodao ukupno 180.000 odmora. Od toga je najprodavanije odredište iz kataloga češkog touroperatora bila Hrvatska, s ukupno prodanih 40.000 aranžmana. U Čedoku ističu dobru suradnju s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Pragu najavljujući od iduće, jubilarne godine, niz promidžbenih akcija o kojima je već i razgovarano s predstavništvom HTZ-a u Pragu. 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI CROMONEY - SAJAM FINANCIJA I POSLOVNIH MOGUĆNOSTI U sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma (JMZV), od 13. do 19. rujna, po prvi puta će se održati posebna sajamska priredba "CroMoney, sajam financija i poslovnih mogućnosti". Organizator te sajamske priredbe je Zagrebački velesajam a partneri sajma su Konzultantska kuća FIMA i magazin Banka. Sajam, pojašnjavaju organizatori i partneri, zamišljen je kao susret financijskog i realnog sektora. Namjera mu je okupiti cjelokupnu financijsku ponudu i potražnju na jednom mjestu, a programom sajma bit će obuhvaćena područja financijskog tržišta, tržišta kapitala, mirovinske reforme, malog i srednjeg poduzetništva, područja pripreme Hrvatske za ulazak u europske integracije i dr. Uz sam izložbeni prostor na površini od 500 do 600 četvornih metara sajam će pratiti i odgovarajući kongresni dio u organizaciji sa vanjskim partnerima. Održat će se okrugli stolovi te različite prezentacije i konferencije, a sajam namjeravaju proširiti i prema čitavom nizu drugih usluga: franchisingu, business inteligence-u, marketinškim uslugama i dr. kako bi postao burza razvojnih mogućnosti. Na Cromoneyu, koji bi trebao postati tradicionalan, očekuje se 40-ak značajnijih sudionika iz financijskog sektora. SAVJETOVANJE GENERALNIH DIREKTORA ZRAKOPLOVNIH VLASTI EUROPSKIH ZEMALJA U Opatiji je u četvrtak navečer, u organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH, otvoreno Savjetovanje generalnih direktora zrakoplovnih vlasti zemalja članica Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC), tijela u čijem je Hrvatska u punopravnom članstvu od 1992. godine. Na skupu su nazočna izaslanstva 25 europskih zemalja. Na savjetovanju će, uz ostalo, biti riječi o zaštiti čovjekova okoliša od utjecaja zračnog prometa, odnosima ECAC-a i Svjetske trgovinske organizacije, ekonomskim problemima u zračnom prometu, zagušenosti zračnog prometa u Europi, kompjutorskom problemu 2000. godine i o ulozi hrvatskog zračnog prometa u europskom. NA "KARLOVAČKIM DANIMA PIVA" PIVO IZ 12 PIVOVARA Uz najveće hrvatske proizvođače piva, na ovogodišnjoj tradicionalnoj 13. manifestaciji "Karlovački dani piva" dosad se prijavilo ukupno 12 pivovara, među kojima i iz Slovenije, BiH te Bavarske. Djelatnici Karlovačke pivovare već su podigli veliki šator, u kojem će od 27. kolovoza do 5. rujna svoje pivo - više od 40 vrsta - posjetiteljima ponuditi domaće i inozemne pivovare te gastronomski specijaliteti. Prema riječima predstavnika Organizacijskog odbora, za deset dana održavanja, prema predviđanjima, priredba će privući otprilike 100.000 posjetitelja."Karlovački dani piva" po prvi puta se održavaju na zato posebno uređenom mjestu na desnoj obali rijeke Korane kraj Gradskog stadiona. Na novom prostoru uz rijeku Koranu organizatori su podigli i veliku tribinu na kojoj će svakog dana nastupati poznati pjevači iz Hrvatske te brojni bendovi i zabavljači. Ulaz je ove godine besplatan, a izgrađen je i parkirališni prostor za preko 500 automobila te podignut tzv. gospodarski šator jer se očekuje da će priredbu posjetiti brojni domaći gospodarstvenici koji će, kako predviđaju organizatori, moći uz pivu dogovarati nove poslovne poslove. U uređenje novog prostora uz Koranu dosad su uložena tri milijuna kuna, posebno u infrastrukturu, kanalizaciju, vodu, telefoniju i ostalu infrastrukturnu opremu. USKORO SEDMI MEĐUNARODNI STOČARSKI SAJAM U GUDOVCU Sedmi međunarodni stočarski i gospodarski sajam održat će se od 2. do 5. rujna ove godine na sajamskom prostoru Gudovec nedaleko od Bjelovara, najavili su članovi organizacijskog odbora Bjelovarskog sajma. Na ovogodišnjem sajmu nastupit će izlagači iz 15 hrvatskih županija (prošle godine bilo je zastupljeno 14 županija), te iz četiri strane države. U gospodarskom dijelu izložbe predstavit će se 147 izlagača, što predstavlja 25 postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je nastupilo 102 gospodarstvenika. Za stočarsku izložbu Hrvatski stočarski selekcijski centar odabrao je i ove godine najkvalitetnija grla stoke - goveda, konja, svinja ovaca, koza, kunića, peradi i pčela. Ukupno će biti izloženo 423 komada stoke. Od ove godine Sajam uvodi još jednu novinu koja bitno obogaćuje njegov sadržaj, a posebno gospodarsku izložbu, ističu Organizatori. Name, riječ je o županiji suradnici, a na ovogodišnjem sajmu to će biti Međimurska županija, čiji će se poduzetnici predstaviti zajedničkim nastupom u okviru Međimurskog poduzetničkog centra. Po riječima organizatora, događaj koji pobuđuje najveće zanimanje poljoprivrednika na Sajmu je svakako najveća aukcijska prodaja rasplodnih junica u Hrvatskoj. Na prošlogodišnjoj aukciji ostvaren je promet veći od milijun kuna, a i ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kreditira kupnju 100-injak junica. Uz brojne popratne sadržaje održat će se i tri stručna okrugla stola o aktualnoj problematici te zakonskim rješenjima nekih pitanja vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Sajam u Gudovcu najveća je gospodarska manifestacija takve vrste u Hrvatskoj, čije su organiziranje započeli 1993. Bjelovarsko-bilogorska županija i grad Bjelovar, a unazad dvije godine organiziranje je preuzelo društvo s ograničenom odgovornošću Bjelovarski sajam. I ove godine, kao i svih godina sajmovanja do sada, pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. NA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI 17 HRVATSKIH TVRTKI U Gornjoj Radgoni prošloga je vikenda otvoren 37. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam koji će trajati do 29. kolovoza. Na ukupno 46.500 četvornih metara predstavlja se 1500 izlagača iz 28 zemalja. Hrvatske tvrtke izlažu na otprilike 500 četvornih metara. Direktor sajma Janez Erjavec istaknuo je dobru suradnju s Hrvatskom, poglavito s Međimurskom i Varaždinskom županijom. Na ovogodišnjem poljoprivredno-prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni visoka priznanja dobili su proizvodi varaždinske Vindije, Dukata iz Zagreba i bjelovarske Sirele. U središnjoj izložbenoj hali smješten je i informativni prostor Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Čakovec. POSLOVNI SUSRET PODUZETNIKA IZ HRVATSKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE I MAĐARSKE U sklopu Poljoprivredno-prehrambenog sajma koji se održava u Gornjoj Radgoni, u četvrtak je u Radencima održan poslovni susret poduzetnika iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Slovenije. Nazočnim poduzetnicima govorio je i Janko Razgoršek, ministar turizma i malog gospodarstva u slovenskoj Vladi. U ime hrvatskih gospodarstvenika na skupu je Branko Krnjak, predsjednik Županijske gospodarske komore u Čakovcu, rekao da hrvatsko gospodarstvo ima što ponuditi slovenskom tržištu. U prvih šest mjeseci Hrvatska je u Sloveniju izvezla robe u vrijednosti 220 milijuna USD, što je na razini iz istog lanjskog razdoblja, dok je uvoz iz Slovenije, iznosom od 295 milijuna USD, manji za 16 posto. Krnjak je upozorio i na debalans u robnoj razmjeni s Austrijom i Mađarskom, zaključivši da sajmovi i susreti doprinose gospodarskom zbližavanju i jačim poslovnim vezama. Na poslovnoj burzi, koja je održana nakon susreta, sudjelovalo je i 15-ak hrvatskih tvrtki iz Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Već tijekom samog susreta zaključeni su manji poslovi, dok je za više ugovora postignut načelan dogovor. Hrvatske tvrtke koje nastupaju na sajmu već su dobili niz zlatnih, srebrnih i brončanih odličja za kvalitetu svojih proizvoda. OD 31. KOLOVOZA MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U RIEDU Međunarodni poljoprivredni sajam u gradiću Riedu, najveći poljoprivredni sajam u Austriji, održat će se od 31. kolovoza do 5. rujna, uz sudjelovanje 1.250 austrijskih i 750 inozemnih izlagača, koji će u 42 hale predstaviti svoja najnovija dostignuća. U sklopu sajma održat će se stručni sajmovi agrotehnike (EURO-AGRAR), sjemenarstva (EURO-SAAT), stočarstva i ishrane stoke (EURO-TIER), graditeljstva, bivanja, vrtlarstva i odmora (EURO-HAUS) te stručni sajam robe široke potrošnje (EURO-CONSUMA). Na stručnom sajmu sjemenarstva, više od 40 tvrtki prikazat će svoje najnovije uspjehe kod brojnih novih sorti sjemena, te će prezentirati najmodernije postupke proizvodnje i zaštite sjemenskog materijala. Također će biti održano i tradicionalno zasjedanje međunarodnih stručnjaka, pod nazivom "Uloga sjemenskog materijala u 21. stoljeću". U tjedan dana održavanja sajma, osim stručnih sajmova, bit će organizirane i izložbe te dodijeljene nagrade, primjerice Austrijska državna nagrada za agrotehniku i Austrijska državna nagrada za bioenergiju. Predstavnik sajma za Hrvatsku i Sloveniju Franc Cafnik ističe da na popisu nema prijavljenih hrvatskih izlagača, no vjeruje kako će iduće godine na sajmu u Riedu nastupiti u većem broju. 5. STATISTIKA DEFICIT U RAZMJENI POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvom je polugodištu ove godine, prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), iznosio 130,19 milijuna USD. Deficit je 64,2 milijuna USD manji nego u istom lanjskom razdoblju. U Hrvatsku je tih proizvoda ukupno uvezeno u vrijednosti od 339,47 milijuna USD (21,9 posto manje), dok je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, također, smanjen i to za 13 posto (na 209,28 milijuna USD). Najveći dio manjka u razmjeni (101,84 milijuna USD) odnosi se na vrijednosnu razliku uvoza i izvoza proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije, dok je ostali dio manjka ostvaren u razmjeni stočarskih i ribarskih proizvoda. U prvoj skupini (biljna proizvodnja i prateća industrija), najveći je manjak ostvaren u razmjeni voća za jelo, kore dinje i agruma - 34,88 milijuna USD. Od ukupno 17 skupina proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije pozitivna razlika između uvoza i izvoza zabilježena je kod četiri skupine. Tako je pri razmjeni pića, alkohola i octa ostvaren višak od 11,66 milijuna USD, duhana i proizvoda zamjene duhana 9,72 milijuna USD, raznih proizvoda za hranu (8,12 milijuna USD), te žitarica (3,42 milijuna USD). Razmjenom stočarskih i ribarskih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je ostvarila deficit od 28,35 milijuna USD. U skupini stočarskih proizvoda pozitivna bilanca ostvarena je jedino kod razmjene prerađevina od mesa i to u iznosu od 6,18 milijuna USD, dok je najveći manjak zabilježen u razmjeni hrane pripremljene za životinje ( 13,93 milijuna USD). Suficit u razmjeni na području ribarstva u spomenutom je razdoblju iznosio 4,36 milijuna USD, pri čemu je višak u razmjeni prerađevina od riba i ljuskara iznosio 5,56 milijuna USD. Razmjenom druge skupine proizvoda ribarstva tj. riba, ljuskara, mekušaca i ostalih beskralježnjaka ostavarena je negativna bilanca od 1,2 milijuna USD. Deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na kraju prošle godine iznosio je 321,87 milijuna USD, dok je godinu dana ranije iznosio gotovo pola milijarde USD. U LIPNJU 21,8 MILIJARDI KUNA NEPODMIRENIH NALOGA Nepodmirene obveze pravnih osoba u Hrvatskoj iznosile su krajem lipnja 21,8 milijardi kuna što je u odnosu na prethodni mjesec 2 posto više. Istodobno je porastao broj blokiranih pravnih osoba za 80 ili 0,3 posto, na 28.539. Broj zaposlenih smanjen je za 8.838 ili 5 posto, na 169.372. Podaci Zavoda za platni promet pokazuju da u lipnju nije nastavljena pozitivna tendencija smanjenja broja nenamirenih naloga započeta u svibnju. Broj blokiranih pravnih osoba povećan je od lipnja prošle godine do lipnja ove za 13,3 posto, na 3.339, dok je iznos nenamirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli izvršiti zbog nedostatka sredstava udvostručen. U ukupnom iznosu kod ZAP-a evidentiranih nepodmirenih naloga za plaćanje potkraj lipnja 1999. prevladavaju akceptni nalozi, na koje se odnosi 14,1 milijardi kuna ili 65 posto ukupno nepodmirenih naloga, te nalozi po sudskim i drugim ovršnim rješenjima na koje se odnosi 6,1 milijarda kuna ili 28 posto ukupnog blokiranog iznosa. U usporedbi sa svibnjem, iznos nenamirenih akceptnih naloga u lipnju je 1,7 posto veći pa je očito, zaključuju u ZAP-u, da se akceptni nalozi koji su otprije u redoslijedu plaćanja teško namiruju, odnosno da su na naplatu počeli stizati akceptni nalozi koji dospijevaju poslije datuma ukidanja (30. lipnja) tog instrumenta plaćanja. Žarišta insolventnosti zabilježena su u lipnju, kao i prijašnjih mjeseci, u manjem broju gospodarskih djelatnosti. Među djelatnostima s najvećim prijavljenim nenamirenim nalozima prednjači trgovina na veliko s 4,7 milijardi kuna i udjelom od 21,6 posto u ukupnom iznosu nenamirenih naloga. Slijedi trgovina na malo s 3,1 milijardi kuna i udjelom 14,3 posto, proizvodnja hrane i pića s 2,1 milijardom, građevinarstvo te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima s 1,6 milijardi, ostale poslovne djelatnosti s 0,8 milijardi kuna i trgovina motornim vozilima i popravak motornih vozila s 0,76 milijardi kuna. Trajanje blokada računa sve je duže, navode u ZAP-u. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba 62 posto bilo je neprekidno blokirano više od 360 dana, a na njih se odnosilo 71,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima ima mnogo onih koji već duže nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko godina. Pravnih osoba koje su blokirane duže od 30 dana, što je jedan od osnovnih razloga za pokretanje postupka stečaja, u lipnju ima čak 91,7 posto. S aspekta vlasništva najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imale su u lipnju pravne osobe u cijelosti u privatnom vlasništvu i one čine 82,3 posto ukupnog broja insolventnih osoba. Promatrano po županijama, približno trećina ukupnog iznosa nenamirenih naloga odnosi se na pravne osobe čije je sjedište na području Zagreba (6,4 milijarde kune), a veći problemi s podmirivanjem obveza zabilježeni su u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LIPANJ 2.935 KUNA Prosječna neto plaća zaposlenika u lipnju u Hrvatskoj ostala je nominalno jednaka kao i prethodnog mjeseca dok je realno bila 0,7 posto viša i iznosila je 2.935 kuna. Budući da je u razdoblju od lanjskog lipnja do lipnja ove godine smanjen broj zaposlenika kojima je isplaćena plaća, prosječna neto plaća u lipnju bila je veća od prošlogodišnje u istom mjesecu nominalno čak 16 posto, a realno 12,9 posto, tumači Zavod za platni promet. Pritom je samo u gradu Zagrebu isplaćena prosječna plaća veća od republičkog prosjeka (3.373 kune), dok su najnižu prosječnu plaću od 2.307 kuna ili 21,4 posto manju od republičkog prosjeka, imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku prema pojedinim područjima privređivanja vrlo je različita. Najvišu prosječnu plaću imali su u lipnju zaposlenici u financijskom posredovanju, a ona je iznosila 4.531 kunu i bila 54,3 posto viša od hrvatskog prosjeka dok je najniža plaća zabilježena u ribarstvu - 1.870 kuna ili 36,3 posto manje od republičkog prosjeka. Iznad prosjeka hrvatskih plaća bile su u lipnju i prosječne neto plaće zaposlenika u javnoj upravi i obrani; obveznom osiguranju (3.967 kuna), opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (3.819 kuna), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (3.413 kuna), prijevozu, skladištenju i vezama (3.171 kuna) te u obrazovanju (3.019 kuna) dok su u ostalim djelatnostima plaće bile niže od republičkog prosjeka. Tijekom lipanja zabilježena je najveća koncentracija pravnih osoba, koje zapošljavaju 49,2 posto zaposlenika, s prosječnom plaćom do 1.500 do 3.000 kuna (62,9 posto). Prosječne plaće do 1.500 kuna isplaćivalo je 21,3 posto pravnih osoba sa 8,2 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna isplaćuje 15,8 posto pravnih osoba sa 42,6 posto zaposlenika, a više od 5.000 kuna 2,7 posto pravnih osoba sa 4,8 posto zaposlenih. U ZAP-u navode kako su u lipnju i dalje primjetne razlike u rastu mase neto plaća prema pojedinim područjima privređivanja. Nominalni rast plaća u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kretao se od 26,4 posto u obrazovanju do 6,4 posto u financijskom posredovanju. Visoke stope nominalnog rasta zabilježene su također u poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (19,2 posto), javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju (16,9 posto), zdravstvu (15,5 posto), rudarstvu (13,9 posto) te u opskrbi strujom, plinom i vodom (13,5 posto). NAJVEĆA POJEDINAČNA PLAĆA U LIPNJU 555.637 KUNA Najveća pojedinačna neto plaća u lipnju, koja uključuje sve isplate u promatranom mjesecu bez obzira za koje prethodno razdoblje, isplaćena je u proizvodnji ostalih duhanskih proizvoda i iznosila je 555.637 kuna. Slijedi djelatnost putničkih agencija organizatora i touroperatera, gdje je zabilježena pojedinačna neto plaća od 325.838 kuna, u proizvodnji farmaceutskih pripravaka 287.897 kuna, poslovnih banaka 200.555 kuna. U djelatnosti ostalih agencija u prometu isplaćena je 184.691 kuna te u proizvodnji valovitog papira i kartona, ambalaže plaća od 163.256 kuna. Među najvećim isplaćenim neto plaćama u lipnju nalazi se i plaća od 100.152 kune isplaćena u brodogradnji, 100.000 kuna u ostalom osiguranju, 90.561 kuna u proizvodnji rashladne ventilacijske opreme, osim za kućanstvo, 87.674 kuna u hotelima, motelima, s restoranom, 58.650 u djelatnosti sportskih arena i stadiona te plaća od 55.501 kuna u proizvodnji piva. Prosječna neto plaća hrvatskih zaposlenika za lipanj iznosila je 2.935 kuna, a najveća je bila koncentracija pravnih osoba koje su isplatile prosječnu plaću između 1.500 i 3.000 kuna (62,9 posto), a zapošljavaju 49,2 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna isplaćuje 15,18 posto pravnih osoba koje zapošljavaju 42,6 zaposlenika, a više od 5.000 kuna isplaćuje 2,7 posto pravnih osoba sa 4,8 zaposlenih. Plaću do 1.500 kuna imalo je u lipnju 8,2 posto zaposlenika kod 21,3 posto pravnih osoba. U HRVATSKOJ 310.964 TURISTA Početkom ovog tjedna u hrvatskim su ljetovalištima registrirana 310.964 turista, što je 11,59 posto manje nego lani, podaci su glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U odnosu na početak prošlog tjedna, broj turista u jadranskim turističkim odredištima manji je za 69.488, odnosno smanjen je 18,3 posto. Od ukupnog broja turista stranaca je 260.402 ili 14 posto manje nego prošle godine, dok je domaćih turista 49.662 što je jednako lanjskom broju. U odnosu na prošli tjedan, stranaca je 16,9 posto manje dok je broj domaćih gostiju manji za 24,8 posto. Po županijama najviše je turista početkom ovoga, kao i proteklih nekoliko tjedana, zabilježeno na području Istarske županije, njih 115.193 što je 13,19 posto manje nego lani. Slijedi Primorsko-goranska županija sa 82.268 registriranih turista ili 13,34 posto manje, dok je na području Splitsko-dalmatinske županije bilo prijavljeno ukupno 40.989 turista tj. 11.82 posto manje. Najviše stranaca početkom ovoga tjedna boravi u turističkim mjestima Istarske županije - njih 111.505 što je 13 posto manje nego u isto lanjsko vrijeme. Domaćih je pak gostiju najviše u Zadarskoj županiji - 17.809 ili 19 posto više nego lani. ZRAČNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ SMANJEN U SVIM SEGMENTIMA Broj prevezenih putnika u zračnom prijevozu u Hrvatskoj manji je u drugom tromjesečju ove godine 14,8 posto nego u istom razdoblju lani, a prevezeno je 207.000 putnika. Pritom je u domaćem prijevozu prevezeno 77.000 putnika ili 18,1 posto manje, a u međunarodnom 130.000 putnika ili 12,8 posto manje. Za 19,4 posto smanjen je i ukupan prijevoz robe koji je u drugom tromjesečju iznosio 1.052 tone, a znatan je pad zabilježen i u domaćem prijevozu robe - 34,7 posto te u međunarodnom - deset posto. Promet zrakoplova u zračnim lukama u spomenutom je razdoblju smanjen 15,3 posto, na 10.267, pri čemu je promet domaćih zrakoplova pao 7,1 posto, na 6.977, a promet s inozemstvom za 11,3 posto, na 6.495. U putničkom prometu u zračnim lukama prevezeno je u drugom tromjesečju 410 tisuća putnika što je 20,2 posto manje nego u istom razdoblju 1998. Od toga je u domaćem prometu prevezeno 148.000 putnika ili 18,7 posto manje, a u prometu putnika s inozemstvom 262.000 putnika ili 21,1 posto manje. U drugom ovogodišnjem tromjesečju domaći su zrakoplovi prevezli 136.000 putnika u inozemstvo, što je 13,4 posto manje, dok je stranim zrakoplovima prevezeno 126.000 putnika ili 28 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Određena povećanja zračnog prijevoza vidljiva su samo u usporedi s prvim tromjesečjem ove godine što se može objasniti pojačanom proljetnom aktivnošću pred početak turističke sezone. Ukupno gledano, u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prvo šestomjesečje prošle, broj letova zrakoplova smanjen 5,1 posto, a broj prevezenih putnika za 6,9 posto. Na smanjenje zračnog prometa veliki je utjecaj imala i kosovska kriza odnosno djelomična zabrana leta nad Hrvatskom određeno vrijeme. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 6. BANKARSTVO I FINANCIJE PBZ DALA NALOG ZA PRODAJU DIONICA ATLASA Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) službeno je potvrdila kako je dala nalog svojoj brokerskoj kući PBZ Kapital da obavi transakciju prodaje dionica turističke tvrtke Atlas iz Dubrovnika. U ponedjeljak je, naime, na Zagrebačkoj burzi prodano 1,059.184 dionica Atlasa po pojedinačnoj cijeni od 25 kuna. Transakcija je vrijedila 26,5 milijuna kuna. Kako je istaknuo glasnogovornk PBZ-a Dražen Dumančić, rok za plaćanje i prijenos dionica je sedam dana, počam od 23. kolovoza. Nakon što novac sjedne na račun banke bit će dostupne i detaljnije informacije o samoj prodaji kao i novom vlasniku Atlasa, pojasnio je Dumančić. PBZ u tvrtki Atlas ima 55,45 posto udjela. PRODAN PAKET DIONICA SPLITSKE JADRO-TRGOVINE D.D. Na ovotjednoj javnoj dražbi Zagrebačke burze prodan je paket od 869 dionica u trgovačkom društvu Jadro-Trgovina d.d. iz Splita, izvijestili su sa burze. Riječ je o paketu dionica vrijednom 173,8 tisuća kuna ili 44.808,09 DEM. Transakciju je izvršila brokerska kuća Dalbank trade d.o.o. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 19. - 26. kolovoza 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 19.08. 17.800.000 17.800.000 11,74% 166.917.000 20.08. 14.300.000 14.300.000 13,17% 192.566.000 23.08. 32.000.000 17.000.000 12,52% 202.013.000 24.08. 24.000.000 16.500.000 12,31% 187.220.000 25.08. 13.000.000 10.000.000 13,25% 195.656.000 26.08. 21.000.000 19.150.000 12,82% - Dnevni prosjek 20.350.000 15.792.000 12,63% 188.874.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 25.08. HNB 35 dana 75.000.000 10,11% 25.08. HNB 91 dan 38.900.000 11,26% 25.08. HNB 182 dana 6.000.000 12,20% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 25.08. - 969.800.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 23. - 26. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Atlas 25 - 26.479.600 - 2. Zagrebačka banka 0 635 0,79 1.817.682 50,00 3. Pliva 510 -1,92 531.113 -56,45 4. Karlovačka pivovara 360 - 219.170 - 5. Podravka 70 0,00 178.101 167,05 6. Riviera Holding 50 0,00 40.099 175,59 7. Zagrebačka banka C 420 - 31.920 - 8. Plava laguna 333 5,71 23.212 27,12 9. Jadran-Turist 26 -3,70 14.810 -57,11 10. Riječka banka 63 - 12.600 - UKUPAN PROMET 29.356.907 1.010,81 Vrijednost indeksa CROBEX 663 -1,34 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 23. - 26. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Hoteli Tučepi 62 - 4.486.754 - 2. Borik Zadar 51 - 1.764.192 - 3. Hoteli Jadran 52 - 1.694.192 - 4. Trgopromet Umag 62,12 - 1.557.410 - 5. Prerada Bjelovar 70 - 1.417.570 - 6. Riviera Šibenik 70 - 1.112.860 - 7. Panonija Osijek 63 - 1.030.113 - 8. Solaris Šibenik 71 - 958.642 - 9. Hoteli Helios 40 - 957.360 - 10. Arenaturist 37 - 781.736 - UKUPAN PROMET 19.925.436 1.763,00 Vrijednost indeksa VIN 273 -1,44 8. VIJESTI IZ SVIJETA SREDIŠNJA BANKA BIH UPOZORAVA NA KRIVOTVORENE KONVERTIBILNE MARKE Broj krivotvorenih novčanica bosanskohercehgovačke konvertibilne marke (KM) koji se do sada pojavio u optjecaju razmjerno je mali no Središnja banka BiH u ponedjeljak je pozvala sve korisnike ove valute da obrate pozornost pri gotovinskim transakcijama. Kako se navodi u priopćenju objavljenom iz sjedišta Središnje banke BiH u Sarajevu, krivotvorine se i dalje najčešće pojavljuju u novčanicama od 100 i 10 KM. Konvertivbilna marka izrađuje se u dvije izvedbe, jednoj za Federaciju BiH a drugoj za Republiku Srpsku a one se razlikuju po likovima pisaca koji su na njima istaknuti. Krivotvorene novčanice do sada su se pojavile samo u federalnoj izvedbi. Središnja banka je priopćila da se lažne novčanice daju prepoznati prije svega po tome što se od originalnih razlikuju po veličini, vodeni žig im je slabo zamjetan, zaštitna nit se gubi, a nema niti reljefnog teksta. SLOVENSKA VLADA NE RAČUNA NA INFLACIJU VIŠU OD 6,8 POSTO Slovenska vlada namjerava zadržati ovogodišnju inflaciju u planiranim okvirima od 6,8 posto i poziva monopolna poduzeća da svoj položaj ne koriste za prekomjerno povećanje cijena. Ministar za ekonomske odnose i razvoj Marjan Senjur izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare da unatoč poskupljenjima naftnih derivata i općem rastu cijena od 2,5 posto nakon uvođenja PDV-a sredinom ove godine računa da inflacija potkraj godine neće biti veća od planiranih 6,8 posto. Senjur je izjavio da je s poduzećima koja prodaju električnu energiju i Telekomom već postignut dogovor da povuku svoje zahtjeve za povećanjem cijena. Odobreno je, međutim, minimalno povećanje cijena naftnih derivata, ali daleko od zahtijevanih 35 posto. On je ponovio zahtjev koji je prije njega iznio i potpredsjednik vlade Marjan Podobnik. Savjet monopolistima glasi - potražiti unutarnje rezerve, a ne sav teret troškova prebaciti na potrošače. SLOVENSKI NAFTAŠI TRAŽE ODŠTETU ZBOG KONTROLE CIJENA DERIVATA Slovenski naftni distributeri Petrol i Istrabenz najavili su da će od vlade zahtijevati odštetu zbog gubitaka koje im donosi kontrola cijena benzina. Naftaši nisu zadovoljni nedavnim povećanjem cijena dizel goriva i plinskog ulja, a smatraju da bi zbog dispariteta cijena naftni derivati trebali poskupiti za 35 posto u odnosu na sadašnju cijenu. Poslovodstvo Istrabenza priopćilo je u ponedjeljak da su u zadnja četiri mjeseca zbog nižih cijena imali otprilike devet milijuna DEM poslovne štete koje je vlada po zakonu o cijenama dužna podmiriti. Zajedno s gubicima Petrola, koji je glavni distributer benzina u državi, taj bi iznos dosegao približno 35 milijuna DEM. Uprava Petrola najavljuje hitan sastanak kabineta s temom dispariteta u cijeni energenata i njihovu utjecaju na protuinflacijsku politiku vlade. Inače, I Slovenska vlada odobrila je u srijedu povećanje cijena motornog benzina za deset posto. Riječ je o porastu cijena za distributere - bez poreza - a maloprodajna cijena povećana je za otprilike pet posto. Nova cijena bezolovnog benzina je 115 tolara, a 98 oktanskog olovnog benzina 120 tolara. Cijene će na snagu stupiti u petak. Petrol i Istrabenz najavili su da nove cijene neće pokriti gubitak koji imaju zbog porasta cijena nafte na svjetskim tržištima i gibanja tečaja američkog dolara. Oni su tražili 35 postotno poskupljenje. Potpredsjednik vlade Marjan Podobnik izjavio je da vlada monopolistima - osobito u energetici - neće dopustiti prekomjerno povećanje cijena i da bi trebali potražiti unutarnje rezerve. GREENPEACE ZA ZATVARANJE NUKLEARKE KRŠKO Ekološka organizacija Greenpeace pozvala je austrijsko špeditersko poduzeće Felbmeyer da odustane od posla prevoženje novih parogeneratora za nuklearku Krško - koji krajem mjeseca dolaze u luku Koper nakon čega će biti cestom prebačeni u Krško - i tako doprinese zatvaranju jedine slovenske nuklearke koju Greenpeace smatra opasnom za Sloveniju i susjedne države. "Nuklearka Krško nalazi se na potresno najopasnijem dijelu Slovenije i predstavlja veliku potencijalnu opasnost za cijelu Europu, posebno za Austriju" - izjavio je u srijedu u Beču predstavnik Greenpeacea za atomsku energiju Andreas Havelka. On je pozvao austrijskog špeditera da odustane od već zaključenog posla prijevoza parogeneratora proizvedenih u Španjolskoj u jednom Siemensovu pogonu. Greenpeace je u svom izvješću o krškoj nuklearci iz 1996. godine doveo u pitanje protupotresne standarde o kojima se vodilo računa prilikom gradnje nuklearke Krško. Ona je naime građena za potrese do 5,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Po nekim tvrdnjama u Krškom polju nalazi se tektonska prijelomnica, a u davnoj prošlosti na tom su se području dogodili i jači potresi. Havelka tvrdi da je ugradnja parogeneratora u nuklearku i njezina modernizacija, te produžavanje životna vijeka do 2023. godina, "neodgovoran čin" - osobito, kako dodaje, nakon nedavna potresa u Turskoj. Slovenska javnost i stručnjaci procjenjuju međutim da je nuklearka sigurna i da je i posljednji slučaj reakcije Greenpeaceova bečkog predstavnika motiviran politički iz Austrije, čiji stanovnici su vrlo senzibilizirani na ekološke teme i traže zatvaranje nuklearki u svim Austriji susjednim državama. DELAMARIS IZ IZOLE SLAVI 120. GODINA POSTOJANJA Jedna od najstarijih tvornica u Sloveniji slavi 120. jubilej prisjećajući se boljih dana i svjesna da nikad neće biti kako je nekoć bilo. Tvornicu ribljih konzervi s prvotnim nazivom Ampelea u Izoli je 1879. godine osnovao francuski poduzetnik Emile Louis Roullet. Delamaris je dakle mnogo mlađi od prve tvornice sardina podignute 1822. u Nantesu (Francuzi su zahvaljujući Napoleonovu natječaju i Pasteurovu otkriću termičke sterilizacije izumitelji i promotori novog načina konzerviranja hrane), ali su među najstarijima na Jadranu. Kako u svojoj knjizi, promoviranoj prilikom Delamarisova jubileja tvrdi istraživač Bruno Volpi Delamaris je zapravo počeo zatvarati sardine u limene kutije četiri godine prije nego što su to tvrdili austrijski izvori, odmah nakon što je češki industrijalac Warhanek otvorio tvornicu ribljih konzervi u Rijeci, nakon toga na Hvaru, a onda i nedaleko Trsta. Direktor dioničkog društva Delamaris Vojko Maver tvrdi da su posljednja od deset tvornica konzervi sardina koliko ih je nekada djelovalo na potezu koji danas predstavlja slovensko priobalje. U bivšoj Jugoslaviji bili su najveći takav pogon s proizvodnjom od 40 milijuna konzervi godišnje, upošljavali 1200 radnika i imali 30 brodova. Danas je zaposlenih samo 350, pod "Delamarisovom" zastavom plovi samo pet ribarica, a godišnje ulove oko 2000 tona ribe, dok ostatak za preradu kupuju. U SLOVENIJI 21 POSTO MANJE STRANIH TURISTA za (Hina) - Slovenski hotelijeri ostvarili su ove turističke sezone slabije rezultate od prošlogodišnjih, ali bolje od onih kojih su se bojali nakon otkaza rezervacija do kojih je došlo početkom izbijanja kosovske krize. Kako je priopćio Državni statistički zavod, po zadnjim dostupnim podacima u srpnju je u Sloveniji zabilježeno nešto preko 850.000 turističkih noćenja, od čega 330.000 stranih. U prvih sedam mjeseci broj stranih noćenja bio je 21 posto manji od lanjskih. Turistička organizacija govori o poboljšanju rezultata u kolovozu. Hoteli na slovenskoj obali imaju otprilike 75 postotnu popunjenost, a dobar je i posjet u termalnim liječilištima. SLOVENIJA: MIKROFON U DIREKTORSKOJ SOBI - ŠPIJUNAŽA ILI INTRIGA? Uprava mariborskog turističko-hotelijerskog poduzeća "Terme" primijetila je da interni razgovori u sobi direktorice nepoznatim kanalima dolaze u javnost. Posumnjali su da je riječ o prisluškivanju i nakon pregleda sobe otkrili prislušnu napravu, sakrivenu iza radijatora. Priču lokalnog mariborskog lista "Večer" potvrdila je u srijedu i policija, dodavši kako se istraga nastavlja i da je prislušna naprava bila "prosječne kakvoće i nepoznata proizvođača". Novinar koji je otkrio slučaj iznio je sumnju kako je riječ o intrigama u vezi s imenovanjem prokuratora u "Termama", jednom od rijetkih uspješnih poduzeća u drugom po veličini slovenskom gradu, nekad poznatom po svojoj industriji, a sada u velikim socijalnim problemima. Prokuratora bi naime trebala imenovati državna agencija za razvoj, a "Terme" - čija se imovina u hotelima procjenjuje na preko 50 milijuna DEM - nalaze se pred odlukom o načinu privatizacije u koji su upleteni mnogi interesi. Potencijalni prokurator i direktor konkurentskog hotelijerskog poduzeća Srečko Kukovec odbio je svaku svoju povezanost sa ovim slučajem. TURSKOM GOSPODARSTVU TREBAT ĆE 20 DO 25 MILIJARDI USD Turskoj će biti potrebna međunarodna financijska pomoć od oko 20 do 25 milijardi USD, objavila je Udruga turskih industrijalaca i poduzetnika (TUSIAD), pozivajući međunarodnu zajednicu na pomoć. "Nesreća koja nas je pogodila neminovno će utjecati na tursko gospodarstvo koje se upravo počelo oporavljati", kaže se u priopćenju Udruge turskih industrijalaca i poduzetnika (TUSIAD). "Da bi se pokrila materijalna šteta i gubitci u proizvodnji, te da bi se ograničilo pogoršanje makro-ekonomske ravnoteže trebat će nam između 20 i 25 milijardi USD", kaže se u priopćenju Udruge. U području pogođenom potresom ostvaruje se otprilike 45 posto ukupne turske industrijske proizvodnje. SRJ PRETRPJELA ŠTETU OD 60 MILIJARDI USD Jugoslavija je u savezničkim napadima pretrpjela štetu od oko 60 milijardi USD, stoji u izvještaju koji je rano u ponedjeljak objavio list Economist. Jugoslavenski bruto društveni proizvod smanjit će se u 1999. za 40 posto, te će Jugoslavija tako postati najsiromašnija europska zemlja i zamijenit će na tom mjestu Albaniju. Jugoslavenski bruto društveni proizvod u 1999. bit će na otprilike 30 posto onog iz 1989., što je najveći pad od svih 27 postkomunističkih zemalja. Jugoslavija će u 1999. imati 880 USD bruto društvenog proivoda po stanovniku, za razliku od deset godina ranije kada je jugoslavenski društveni proizvod bio 1.643 USD ili od ovogodišnjeg albanskog koji će iznositi 905 USD, stoji u izvještaju. RUSIJA ZABRANILA INOZEMNIM PUTNICIMA IZNOSITI DEVIZE Inozemnim putnicima ubuduće će biti zabranjeno iznošenje strane valute iz Rusije, prema novim propisima objavljenim u utorak, čije je uvođenje objašnjeno potrebom zaustavljanja odljeva kapitala iz zemlje. Propisi predviđaju da će posjetitelji iz inozemstva iz Rusije moći iznijeti samo onu deviznu gotovinu koju su osobno donijeli ili su je primili preko bankovnog transfera. Čak ni novac s vlastitog inozemnog računa podignut na bankomatu u Rusiji neće se moći iznositi preko granice. "Pojedinci mogu prijaviti svoju stranu valutu pri ulasku u zemlju, a mi preporučujemo da prijave svaki novac koji bi mogli željeti vratiti iz Rusije", izjavila je Jelena Starožilova, voditeljica odjela za kontolu deviza pri ruskoj carini. Ruski dužnosnici su kazali kako bi nove mjere trebale pomoći u zaustavljanju odljeva kapitala, za koji se procijenjuje da iznosi oko 20 milijardi USD godišnje. MANJA PRODAJA I VEĆA DOBIT BAYERA Njemačka farmaceutska skupina Bayer u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila je prodaju u visini 14,2 milijarde eura, što je 300 milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit tvrtke u prvih se šest mjeseci pak udvostručila na 1,7 milijardi eura, ponajviše kao rezultat kotacije dionica njihove podružnice Agfa-Gevaert na burzi, izvijestili su iz Bayerovog predstavništva u Zagrebu. Najviše je porasla prodaja proizvoda za brigu o zdravlju, 19 posto na 3,9 milijardi eura. Prema riječima direktora tvrtke Manfreda Schneidera, zadovoljavajuće je poslovanje bilo i na području poljoprivredne proizvodnje kao i proizvodnje polimera, dok će se za unaprijeđenje u segmentu kemijske proizvodnje morati uložiti dodatni napori. Kako je istaknuo Schneider, do kraja ove godine u Bayeru očekuju ostvariti višu dobit od lanjske. Bolje poslovne rezultate posebice prognoziraju u drugom polugodištu i to ponajviše zbog uzlaznih trendova na tržištima Europe i Azije kao i stabilnim uvjetima u Sjevernoj Americi. Inače, iz Bayera su ovih dana objavili lansiranje novog antibiotika za liječenje dišnih sustava od početka rujna. Riječ je o lijeku pod tržišnim nazivom Avalox koji će za početak biti predstavljen u Njemačkoj. Na drugim tržištima Europske Unije proizvod će se naći do kraja sljedeće godine, a na tržištu SAD-a u prvom tromjesečju 2000. Prodajom lijeka očekuje se 1,7 milijardi DEM godišnje. GRUPACIJA TRIJU JAPANSKIH BANAKA BIT ĆE NAJVEĆA NA SVIJETU Tri japanske banke - Dai-Ichi Kangyo Bank, Fuji Bank i IBJ (Industrial Bank of Japan) - objavile su plan o udruživanju. Time će se stvoriti najveća svjetska financijska institucija, čija će vrijednost biti veća od 1.300 milijardi USD. Tri banke time otvaraju dugoočekivano razdoblje globalnog udruživanja velikih banaka i u Japanu, a plan predviđa osnivanje grupacije za godinu dana, odnosno ujedinjavanje poslovanja do proljeća 2000. Japanska bankovna grupacija s vrijednošću će tada biti ispred sadašnje najveće svjetske banke, Deutsche Bank, AG čija je vrijednost 735 milijardi USD. Vrijednost grupacije bit će dvostruko veća od skupine Citigroup te premašiti vrijednost najveće japanske Bank of Tokyo-Mitsubishi, koja iznosi 652 milijarde USD. Sjedinjavanje triju velikih japanskih banaka nastaje nakon nedavna globalna udruživanja banaka u SAD-u i Europi. Deutsche Bank je prošle godine pripajajući Bankers Trust Corp. ostvarila najveće inozemno pripajanje jedne američke banke. U Francuskoj Banque Nationale de Paris trenutačno pokušava pripojiti konkurentsku banku Paribas i Societe Generale. Predstavnici triju japanskih banaka u zajedničkoj su izjavi najavili da će u početku poslovanje podijeliti na korporacijsko i investicijsko bankarstvo te poslovanje s građanstvom, a nakon toga ih postupno ujedinjavati. U prvih pet godina grupacija bi, od sadašnjih 29.000 zaposlenih, trebala otpustiti 6.000, a kako je istaknuto, broj zaposlenih će se smanjivati prirodnim odljevom radnika, bez velikih otpuštanja. Analitičari očekuju da će nakon osnivanja trojnog bankarskog saveza japansko bankarstvo ponajviše predstavljati i Bank of Tokyo-Mitsubishi i Sumitomo Bank. Većina analitičara se slaže da je osnovni problem japanskog bankarstva do sada bio prevelika zaštitna uloga države pa u njemu nije bilo dovoljno konkurencije. Skeptični su da će manjem utjecaju države pridonijeti najava stvaranja najveće bankarske institucije u svijetu. RAST PRODAJE AUTOMOBILA KOREJSKIH PROIZVOĐAČA Tri najveća južnokorejska proizvođača automobila Hyundai, Kia i Daewoo u prvih su sedam mjeseci ove godine povećali prodaju automobila, ponajviše zbog rastuće domaće potražnje za njihovim vozilima, objavili su predstavnici tih kompanija. Najveći od južnokorejskih proizvođača vozila - Hyundai, od početka je ove godine do kraja srpnja na korejskom tržištu prodao 307.000 automobila, što je 69 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je ta kompanija povećala izvoz za 45,6 posto, na približno 709.000 vozila. Tvrtka Daewoo, koja je druga po veličini u proizvodnji vozila u Južnoj Koreji, u tom je sedmomjesečnom razdoblju na domaćem tržištu prodala 179.000 automobila ili 37 posto više, dok je zbrojivši s izvozom, Daewoo prodao više od 518.000 vozila, što je 15,5 postotno povećanje. Kia Motors povećala je svoju prodaju na domicilnom tržištu 87 posto, na 163.000 automobila, a zajedno s izvozom do kraja srpnja ove godine Kia je prodala više od 424.000 automobila, a to je 52,8 posto više nego u istom razdoblju lani. U Korejskom automobilskom istraživačkom institutu očekuju povećanje domaće prodaje vozila, sa lanjskih 780.000, na 1,2 milijuna vozila tijekom ove godine. Dosadašnja je ovogodišnja prodaja vozila u toj zemlji približno jednaka s prodajom iz istog razdoblja 1997., kada je ukupna godišnja prodaja iznosila 1,5 milijuna vozila.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙