FINANCIJSKI BILTEN 299.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 299. 29. srpnja - 04. kolovoza 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćeno Izvješće o izvršenju Državnog proračuna 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 29. VII. 12.700.000 12.700.000 12,67 % 259.231.000 30. VII. 9.000.000 7.700.000 12,00 % 239.022.000 02. VIII. 21.500.000 21.500.000 12,62 % 180.163.000 03. VIII. 11.200.000 11.200.000 12,22 % 225.080.000 04. VIII. 15.300.000 12.300.000 12,63 % - Dnevni prosjek 13.940.000 13.080.000 12,42 % 225.874.000 Započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Zbog toga niti ne čudi da je u prekonoćnom kreditiranju potražnja svakodnevno bila veća od 200 milijuna kuna. U utorak je dosegnula čak 265,5 milijuna kuna. Ponuda, dakako, nije dovoljna da se zadovolje kreditni apetiti svih banaka i štedionica. Zbog toga znatan dio potražnje redovito ostaje nepodmiren. U dnevnom je pak kreditiranju bilo vrlo mirno. Ponuda je bila dovoljna za pokrivanje cjelokupne potražnje. Tek, do preokreta dolazi u srijedu. Zbog nedostatka novca, dio potražnje (tri milijuna kuna) ostao je nepokriven. Po običaju, većinu prometa čine opozivni krediti. Cijena im se, pritom, kretala u rasponu od 12 do 12,5 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 96,9 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,10 posto, upisani su zapisi u iznosu od 86,9 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,18 posto, upisani zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna. Od 04. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 832,4 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze CROBEX indeks Zagrebačke burze potonuo je početkom tjedna na najnižu razinu u posljednjih osam mjeseci - 642 boda. No, ubrzo se ponešto oporavio, pa je tjedan završio "svega" 22 boda "kraći" nego tjedan dana prije. Preciznije, iznosio je 657 bodova. Snažan pad indeksa posljedica je ponajviše znatnog pojeftinjena dionice Plive. Cijena joj je, naime, pala za 20 kuna, ili čak 3,7 posto. U utorak je čak, po prvi puta od sredine prosinca prošle godine, skliznula ispod razine od 500 kuna. Osjetno je, 30 kuna, pala i cijena dionica Plave lagune. S gubitkom od devet kuna pratila ju je dionica Karlovačke pivovare. Pojeftinile su i dionice Arenaturista (oko tri kune), Podravke te Varaždinske banke (jednu kunu). Dionicama Viktora Lenca i običnim dionicama Zagrebačke banke cijena je pak ostala nepromijenjena. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02 - 04. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 483 530 510 592.885 Podravka PODR-R-A 73 74 74 137.518 Varaždinska banka 70 73 70 623.244 Viktor Lenac 42 42 42 6.300 Zagrebačka banka O 590 595 590 303.885 Arenaturist ARNT-R-A 24,10 24,10 24,10 1.638 Karlovačka pivovara 361 361 361 7.220 Plava laguna 315 325 320 31.850 1.704.540 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu promet ovoga tjedna iznosio 888 tisuća kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Pritom je VIN indeks potonuo šest bodova, ili više od 2,0 posto, na 277 bodova - najnižu razinu u posljednja dva i pol mjeseca. Posljedica je to ponajviše snažnog pojeftinjenja dionice Elke - cijena joj je potonula za 37 kuna. Doduše, uz skroman obujam trgovine. Znatno je, 30 kuna, pala i cijena dionica splitskog Brodospasa. Pojeftinila je, premda svega 50 lipa, i dionica PIF-a Sunce. Dionici Slavonskog fonda cijena je pak porasla za 99 lipa, a pratile su je dionice Središnjeg nacionalnog i fonda Pleter s dobitkom od 16, odnosno 10 lipa. Najviše je, međutim, četiri kune, poskupila dionica Ericssona- Tesle, dok su se ostalim dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Treba spomenuti i to, da je ovoga tjedna najveći promet ostvaren dionicama Biserke. Uz promet od oko 629 tisuća kuna, vlasnika je zamijenilo 8.100 dionica te zagrebačke tvrtke. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02 - 04. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Biserka Zg 77,66 77,66 77,66 629.046 Brodospas Split 40 40 40 1.120 Elka ELKA-R-A 35 35 35 4.130 Ekonomski biro 155,30 155,30 155,30 102.963 Ericsson Tesla 80 80 80 39.121 Jadran hoteli Ri 60 60 60 4.980 Montkemija Zg 56 56 56 2.800 Plava laguna 320 320 320 1.600 PIF Dom 11 11 11 53.537 PIF Expandia 11 11 11 16.236 PIF Pleter 4,10 4,10 4,10 1.041 PIF Slavonski 5 5 5 20.905 PIF Sred. nacionalni 5,23 5,36 5,36 1.644 PIF Sunce 3,50 3,50 3,50 588 PIF Velebit 5,02 5,10 5,02 8.970 888.685 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. srpnja 04. kolovoza Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5052,32 5119,37 + 1,32 London/FTSE-100 6117,50 6235,40 + 1,92 New York/DJIA 10972,07 10677,31 - 2,69 Tokyo/Nikkei 17869,72 17685,38 - 1,04 Medvjedi su zavladali Wall Streetom. Dow Jones indeks pao je ovoga tjedna gotovo 300 bodova, zbog čega je, nakon mjesec dana, ponovno zaronio duboko ispod razine od 10.700 bodova. Snažno su pale i cijene američkih obveznica, pa je dugoročna kamatna stopa skočila sa 6,01 na čak 6,17 posto. Paniku na Tržištu izazvala je krajem prošloga tjedna vijest da je indeks troškova zaposlenja u SAD-u, nakon što je u prvom kvartalu porastao svega 0,4 posto, u drugom tromjesečju skočio čak 1,1 posto. To je najveći rast tog indeksa u posljednjih osam godina. I, to je za Fed najčvršći argument u prilog novom povećanju kamatnih stopa, kažu analitičari. Jer, dosad su, unatoč robusnom rastu gospodarstva, inflacijski pritisci bili benigni. Uspavanka za inflaciju Međutim, čini se da gospodarski rast posustaje. Ovoga je tjedna, naime, objavljeno da je bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju porastao svega 2,3 posto. To je najsporija stopa rasta u posljednjih godinu dana. Pored toga, Nacionalna udruga menadžera nabave (NAPM) objavila je da je u srpnju njihov indeks poslovne aktivnosti potonuo s lipanjskih 57 na 53,4 boda. Te brojke ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta i to će, upozoravaju analitičari, najvjerojatnije snažno uzdrmati poslovne rezultate američkih kompanija. Međutim, "dobra vijest je da je to ujedno i uspavanka za inflaciju," kaže jedan broker. Zbog toga brojni ulagači smatraju da Fed ipak neće tako skoro povećati kamatne stope. I to je osnovni razlog zbog čega se Tržište krajem tjedna ponešto oporavilo. Down and up Sudbinu Wall Streeta doživjela su i europska tržišta. Početkom tjedna cijene dionica snažno su potonule, da bi se krajem tjedna naglo oporavile. Londonski Footsie indeks osvojio je tako više od 115 bodova, ili čak 1,9 posto. U Frankfurtu je pak DAX indeks porastao oko 65 bodova, zbog čega se vratio u područje iznad 5.100 bodova. Pad jena - težak uteg U Tokiju je pak ovoga tjedna vladalo loše raspoloženje - Nikkei indeks izgubio je više od 180 bodova. Posljedica je to znatnog jačanja jena u odnosu na američki dolar. Jer, rastom tečaja jena japanska roba na međunarodnom tržištu postaje skuplja, a time i nekonkurentnija. Pored toga, negativno je na Tržište djelovala i vijest da je u lipnju stopa nezaposlenosti u Japanu dosegnula rekordnih 4,9 posto. Zbog toga niti ne čudi da su ulagači naprosto ignorirali podatak da je u istom razdoblju industrijska proizvodnja porasla čak 3,0 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 29. srpnja 04. kolovoza Promjena u % Euro/USD 1,0681 1,0777 + 0,89 Euro/JPY 123,40 124,03 + 0,51 USD/JPY 115,56 114,97 - 0,52 Cijena zlata: USD/Unca 29. srpnja 04. kolovoza Promjena u % 254,55 256,75 + 0,86 Američki dolar izgubio je "tlo pod nogama". Po prvi puta u posljednjih pet i pol mjeseci, ovoga je tjedna njegov tečaj skliznuo ispod razine od 114 japanskih jena. Oslabio je i u odnosu na euro, pa se tečaj jedinstvene europske valute probio na najvišu razinu u posljednja tri mjeseca - 1,0796 dolara. "Zelenbać" je oslabio i u odnosu na britansku funtu, švicarski franak, kanadski dolar,... Njegovo poniranje posljedica je vijesti da je u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod SAD-a porastao svega 2,3 posto. To je najsporija stopa rasta u posljednjih godinu dana i to će, kažu analitičari, najvjerojatnije snažno uzdrmati poslovne rezultate američkih kompanija. Pored toga, čini se kako se pomaljaju naznake razbuđivanja inflacije u SAD-u. Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako je indeks troškova zaposlenja, nakon što je u prvom kvartalu porastao svega 0,4 posto, u drugom tromjesečju skočio čak 1,1 posto. To je najveći rast tog indeksa u posljednjih osam godina. No, to nije sve. "Ulje na vatru" dolio je i podatak da su u lipnju plaće porasle za čak 0,7 posto. Sve to ukazuje na (pre)snažan rast gospodarstva, koji bi vrlo lako mogao razbuditi "ugasnuli vulkan" - inflaciju, kažu analitičari. Zbog toga bi Fed uskoro mogao ponovno povećati kamatne stope. Razgovarajući s ministrom Summersom Međutim, sredinom tjedna zaustavljeno je poniranje dolara. Barem, u odnosu na jen. Razlog? Japanski ministar financija Kiichi Miyazawa upozorio je kako je razgovarao s američkim pak ministrom financija Lawrencom Summersom. Dogovorili smo da ćemo pažljivo pratiti zbivanja na tržištima valuta jer smatramo da pretjerane oscilacije tečajeva nikako nisu poželjne, izjavio je Miyazawa. I, u strahu od zajedničke intervencije japanskih i američkih monetarnih vlasti, ulagači su se povukli s Tržišta. Zbog toga se tečaj dolara do kraja tjedna stabilno kretao oko razine od 115 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. VII - 06. VIII. ?99. Valutai jedinica Tečaj30. srpnja Tečaj06. kolovoza Promjenau % Euro 1 7,5945 7,5898 - 0,07 DEM 1 3,8830 3,8806 - 0,07 USD 1 7,1029 7,0399 - 0,89 GBP 1 11,3697 11,4378 + 0,59 JPY 100 6,1497 6,1452 - 0,08 ATS 1 0,5519 0,5515 - 0,07 ITL 100 0,3922 0,3919 - 0,07 CHF 1 4,7549 4,7445 - 0,22 SIT 100 3,8648 3,8595 - 0,14 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB, nakon 15-ak dana, ponovno zaronila ispod 3,88 kuna. No, ubrzo se vratila iznad te razine. Osim britanske funte koja je u proteklih sedam dana poskupila 0,6 posto, sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Američki dolar ponire već mjesec dana i u tom se razdoblju njegov tečaj strmoglavio čak 5,7 posto. Zbog toga mu je, nakon tri mjeseca, zaprijetio pad ispod razine od 7,0 kuna. Na listi gubitnica prate ga švicarski franak i slovenski tolar koji su ovoga tjedna pojeftinili 0,2, odnosno 0,1 posto. Japanski jen, euro, talijanska lira i austrijski šiling u istom su razdoblju oslabili oko 0,07 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u utorak, Hrvatska narodna banka otkupila je 4,1 milijun eura, po prosječnom tečaju od 7,5916 kuna za jedan euro i 2,3 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,1219 kuna za dolar. 7. Vlada RH: Prihvaćeno Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Na zatvorenoj sjednici, održanoj u srijedu, kojom je predsjedavao ministar obrane Pavao Miljavac, Vlada je prihvatila Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 1999. godine. Vlada je donijela Odluku o dodjeli bespovratne žurne pomoći za ublažavanje i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda izazvanih poplavnim vodama u srpnju 1999. godine u Gradu Ogulinu. Vlada je donijela Odluku o određivanju pravne osobe u državnom vlasništvu ovlaštene za obavljanje poslova u svezi putnih isprava hrvatskih državljana, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. O Izvješću o izvršenju Proračuna za prvo polugodište Do konca godine očekuje se sve bolje punjenje državnog proračuna, posebno u srpnju. Podaci pokazuju da se osjeća rast gospodarstva, da PDV sve bolje pritječe, tako da se do kraja godine očekuje izvršenje svih poreznih prihoda. Izjavio je to zamjenik ministra financija Mijo Jukić nakon zatvorene sjednice Vlade. Po Jukićevim riječima posebno dobro se ostvaruju carinski prihodi, pa se očekuje sa će do konca godine čak i premašiti očekivanja. Do konca godine očekuje se i namicanje sredstava od kapitalnih prihoda, prije svega od privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, te od privatizacije Croatia osiguranja. O iznosima koji se u tim slučajevima mogu očekivati Jukić nije želio govoriti, napominjući kako je to teško predvidjeti. Govoreći o značajkama državnog proračuna do konca 1999., s obzirom na prvih šest mjeseci, Jukić je rekao kako se ostvaruje politika zacrtana rebalansom proračuna. Naveo je da su za prvih šest mjeseci, zbog niza razloga, prihodi proračuna manji za 16,7 posto, dok su izdaci povećani za 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Jukić je najavio da bi do kraja godine trebala krenuti privatizacija hrvatskih banaka, uz napomenu kako je to ipak realnije očekivati u prvom tromjesečju iduće godine. Nije želio komentirati zahtjeve o smanjenju stope PDV-a. "To pitanje već smo komentirali i ne želimo to više činiti", rekao je kratko. O smanjenu stope PDV-a za turizam Ministar turizma Ivan Herak koji je proteklih dana dospio u središte pozornosti zbog zahtjeva da se, prije svega za turizam, smanji stopa PDV-a, novinarima je kazao da se ovoga tjedna na Vladi nije raspravljalo o tom pitanju. Ipak, mišljenja je da stvari idu dobro. Držim, izjavio je, da je državna politika na tragu smanjenja stope PDV-a, i to ne samo za turizam. Herakova je ocjena da, što se turizma tiče, nema prepreka za smanjenje stope PDV-a. Kad je riječ o izvorima iz kojih bi se prihodi proračuna u tom slučaju nadoknadili, kazao je da se kroz subvencije turizmu praktično već daje šest, sedam posto. Predlažemo, kazao je, da se ad hoc rješenje 'pretvori' u stopu. Naglasio je i kako se dogodine očekuje povećanje turističkog prometa od 10 od 15 posto, što bi, uz već spomenuti izvor prihoda moglo pomoći da se nadoknade sredstva zbog smanjene stope PDV-a. Herakova je pretpostavka da bi smanjenje stope PDV-a utjecalo na smanjenje hotelijerskih cijena, odnosno povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu. Treba imati na umu da nam konkureniti imaju stope PDV-a od dva, tri, pet posto, naveo je, uz ostalo, Herak. Govoreći o istoj temi, ministar obrane Pavao Miljavac rekao je da je smanjenje stope PDV-a stvar Vladine strategije i politike, te da zahtjeva temeljitu raščlambu. Miljavac je izvijestio da je Vlada odlučila dodijeliti jednokratnu pomoć Ogulinu čije su područje nedavno pogodile poplave, te je odredila pravnu osobu za izdavanje novih hrvatskih putovnica. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, emisija je povećana na 119,62 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto na godišnjoj razini. Kako je isto toliko iznosila i najniža ponuđena cijena, jedinstvena cijena određena je na 98,750 kuna. To znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 66 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 17. kolovoza, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa porastao je na 650,62 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. 9. Statistika CIJENE NA MALO U SRPNJU PORASLE 1,1 POSTO - Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u srpnju u odnosu na lipanj porasle 1,1 posto, dok su troškovi života bili 0,3 posto viši, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene na malo u ovogodišnjem su srpnju veće 5,1 posto, a ukupno su u prvih sedam mjeseci ove godine povećane 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prosječne su cijene na malo, bez sezonskih proizvoda, tijekom srpnja bile 1,2 posto više nego prethodni mjesec. Maloprodajne cijene robe u srpnju su porasle 1,3 posto, a cijene usluga 0,4 posto u odnosu na mjesec prije. Porast cijena roba posljedica je rasta cijena na malo industrijskih proizvoda koje su u prosjeku porasle 1,4 posto. Istodobno, cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u srpnju su prema lipnju pale 7,8 posto. Kod usluga bilježi se povećanja cijena prometnih usluga, za 1,1 posto, stambenih usluga 0,1 posto, dok su cijene financijskih i drugih usluga niže 0,4 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja srpnja rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,479 posto ili ukupno za sedam ovogodišnjih mjeseci 3,3 posto. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju ove godine bili su 0,3 posto viši nego u lipnju, a u odnosu na prošlogodišnji srpanj porasli su 4,4 posto. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci troškovi života povećani su 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja srpnja troškovi su života prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,395 posto ili ukupno za sedam mjeseci 1999. za 2,8 posto. Kretanje troškova života u srpnju u odnosu na lipanj, izvjestili su iz Državnog zavoda za statistiku, posljedica je porasta cijena duhana i pića za 7,5 posto, prometnih sredstava i usluga za 2,2 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja 0,7 posto te odjeće i obuće 0,5 posto. Istodobno, cijene prehrane niže su 1,9 posto, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu 0,3 posto, dok su cijene proizvoda i usluga za stanovanje i cijene administrativnih usluga ostale na lipanjskoj razini. MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 2,6 MILIJARDI USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke u lipnju su, drugi mjesec za redom rasle i na kraju druge dekade dosegle su 2,6 milijardi američkih dolara, objavljeno je iz HNB-a. Najveći dio povećanja ostvaren je preko deviznih transakcija sa središnjom državom. Hrvatska je narodna banka tijekom svibnja od države otkupila 149,7 milijuna eura, a tijekom lipnja 99,8 milijuna eura ili ukupno 262 milijuna USD, navodi se u srpanjskom biltenu HNB-a. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka, po preliminarnim podacima, krajem svibnja su iznosile 1,48 milijardi dolara. Međunarodne pričuve RH, koje čine samo devizne pričuve HNB-a, iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu Međunarodnog monetarnog fonda i uključuju ona potraživanja Hrvatske narodne banke od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Međunarodne pričuve sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne pričuve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva HNB-a, po preliminarnim pokazateljima krajem svibnja, pokazuju da se na specijalna prava vučenja odnosi 207 milijuna USD, valutu i depozite 1.985 milijuna te obveznice i zadužnice 392 milijuna dolara. MANJAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU: 3,6 MILIJARDI KUNA - Hrvatski državni proračun u prvoj je polovici ove godine ostvario 18,48 milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 16,7 posto manje, podaci su Ministarstva financija. Kako su ukupni proračunski rashodi u odnosu na prvo polugodište 1998. porasli za 5,8 posto na 22,07 milijardi kuna, ukupni manjak proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosi 3,58 milijardi kuna. Gotovo polovicu ukupnih prihoda proračuna (ili 48,3 posto) čine prihodi od poreza na dodanu vrijednost sa 8,93 milijarde kuna, no u odnosu na isto razdoblje prošle godine od PDV-a je ubrano 5,72 posto manje. Najveći je podbačaj zabilježen kod kapitalih prihoda, pri čemu u Ministarstvu financija napominju da se najveći dio kapitalih prihoda ove godine očekuje u posljednjem kvartalu, dok je prošle godine ostvaren u drugom tromjesečju. U strukturi rashoda najviše su povećane subvencije i ostali tekući transferi, za 51,4 posto na 7,58 milijardi kuna, te plaće i doprinosi poslodavaca za 17,1 posto, na 7,1 milijardi kuna. U prvom je polugodištu tako Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano 3,45 milijardi kuna ili 1,04 milijardi kuna više nego je to bilo planirano prvobitnim proračunom. Prihodi državnog proračuna ostvareni u lipnju iznosili su 3,49 milijardi kuna, što je 11,5 posto više negoli mjesec dana ranije ali pet posto manje nego u lipnju prošle godine. Ukupni lipanjski porezni prihodi otprilike su na razini onih ostvarenih u istom mjesecu prošle godine - zabilježili su blagi pad od 0,4 posto - što, prema mišljenju stručnjaka Ministarstva financija, ipak ukazuje na oporavak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. U tome su prihodi od PDV, ostvareni u lipnju u visini od 1,73 milijarde kuna, porasli su za 18 posto u odnosu na svibanj, dok su u odnosu na isti mjesec lani manji 1,8 posto. Ukupni rashodi državnog proračuna u lipnju iznosili su 4,11 milijardi kuna ili 16,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Na bruto plaće proračunskih korisnika u lipnju je utrošeno 6,6 posto više sredstava nego mjesec dana ranije. Ostale kupovine dobara i usluga smanjene su za 18,7 posto u odnosu na isti mjesec 1998. godine te 13,4 posto u odnosu na ovogodišnji svibanj. U lipnju je plaćeno 150,1 milijun kuna dospijelih kamata od čega se 113,4 milijuna odnosilo na domaća plaćanja, a 36,7 milijuna na strana. U tom je mjesecu, naime, dospijela otplata kamata po obveznicama za sanaciju Riječke, Splitske i Dubrovačke banke, napominje se u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. Proračunski transferi tijekom lipnja su iznosili 991,6 milijuna kuna od čega je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prebačeno 462,6 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 101,6 milijuna kuna.