ŠV 24. VIII. NZZ: VOJVOĐANSKI MAĐARI OSNOVALI SVOJE NACIONALNO VIJEĆE

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 24. VIII. 1999. Sporno osnivanje Nacionalnog vijeća Mađara "Predstavnici više od 300 tisuća pripadnika mađarske manjine u srpskoj pokrajini Vojvodini nedavno je osnovalo provizorno Nacionalno vijeće Mađara. Tijekom jugoslavenske krize, koja je započela 1991., etnička skupina vojvođanskih Mađara ostala je pošteđena zlodjela. Broj Mađara jako je opao, budući da je beogradski režim često mobilizirao mlade muškarce iz njihovih redova za vojnu službu i slao ih u jugoslavenski građanski rat, zbog čega su mnogi Mađari izbjegli nešto sjevernije, u matičnu Mađarsku. Njihov bijeg dodatno je podupro osjećaj nesigurnosti, budući da su dolazak i naseljavanje srpskih izbjeglica iz hrvatske krajine jako utjecali na etnički sastav pokrajine na štetu Mađara dok su na adresu pojedinih mađarskih obitelji sve češće stizale prijetnje koje su ih poticale na iseljavanje i prepuštanje kuća doseljenicima. Politički predstavnici Mađara, koji nakon faktičkog odcjepljenja Kosova čine posljednju veliku neslavensku manjinu na jugoslavenskom teritoriju, zalažu se za obnovu autonomije Vojvodine i za vlastiti model autonomije vlastite etničke skupine. Nacionalno vijeće Mađara, netom osnovano u Subotici, sastoji se od 54 člana, a riječ je o skupštinskim zastupnicima mađarskih stranaka na saveznoj, republičkoj ili općinskoj razini. Članovi Vijeća su i zastupnici u općinskoj skupštni. Nacionalno vijeće Mađara, koje za sada nosi privremeni naziv, trebalo bi, između ostalog, izraditi popis hungarofonih birača i time pripremiti osnove za izbor konačnog nacionalnog vijeća. Sada određeno vijeće, na čijem se čelu nalazi gradonačelnik Subotice Jozsef Kasza, namjerava se baviti pitanjima nastave na materinskome jeziku i uporabe jezika te položajem medija i kulturnih ustanova. Kasza je u razgovoru za novine više puta izjavio da Nacionalno vijeće Mađara ne priželjkuje teritorijalno odcjepljenje od Jugoslavije ni stvaranje države unutar države, ali želi ovim korakom signalizirati srpskim oporbenim snagama da zahtjevi Mađara ne smiju biti izuzeti iz procesa demokratizacije zemlje. Prema njegovim riječima, autonomija manjine sastavni je dio demokracije. Doduše, odjeci osnivanja NVM-a bili su na srpskoj strani prilično negativni. List 'Večernje Novosti' objavio je interview s Boškom Peroševićem, socijalističkim predsjedateljem vojvođanske pokrajinske vlade, dodijelivši mu naslov 'Tko priprema odcjepljenje sjeverne srpske pokrajine?'. U tom interviewu Perošević naziva mađarske želje za autonomijom neutemeljenima, upozoravajući da neodgovorno politiziranje može biti opasno u toj regiji. Nadalje, Perošević smatra da mađarska manjina traži svoje zaštitnike na Zapadu umjesto da se sa svojim željama obrati domaćim ustanovama. Čini se da ton interviewa potvrđuje Kaszinu izjavu da ponajprije valja dokinuti stanje ugroženosti u kojem danas žive vojvođanski mađari. Jedan od svojih nezvanih i za vojvođanske Mađare nepovoljnih komentara iznio je 20. kolovoza, na mađarski narodni praznik, pred svojim pristašama pisac Istvan Csurka, predsjedatelj odmetničke desne nacionalne stranke MIEP. Naime, Csurka je pozvao mađarsku vladu da se založi da uprava Ujedinjenih naroda ne bude ograničena samo na Kosovo već da obuhvati i Vojvodinu. Po Csurkinoj viziji, time bi moglo biti zajamčeno održavanje referenduma u rubnim dijelovima Vojvodine na granici s Mađarskom, na kojem bi se utvrdilo kojoj državi njihovi stanovnici žele pripadati. Mađarski ministar vanjskih poslova Martonyi istog je dana Csurkinu zamisao proglasio neodgovornom, odbacivši je uz napomenu da je opasna za Mađare. U svečanom govoru Martonyi je izjavio da će Mađarska - budu li Mađari s obje strane granice to željeli - i dalje voditi razboritu politiku. Po Martonyijevim riječima, cilj nije ispravljanje granica već mijenjanje njihova karaktera i stvaranje uvjeta koji će manjinama osigurati egzistenciju tamo gdje sada žive", prenosi novinar na kraju izvješća.