BUDIMPEŠTA, 15. kolovoza (Hina)- Kontroverzni mađarski političar, predsjednik mađarske parlamentarne Stranke pravde i života (MIEP) Istvan Csurka, založio se u današnjem radio intervjuu za otcjepljenje dijela Vojvodine nastanjenog
većinski mađarskom etničkom manjinom od Jugoslavije.
BUDIMPEŠTA, 15. kolovoza (Hina)- Kontroverzni mađarski političar,
predsjednik mađarske parlamentarne Stranke pravde i života (MIEP)
Istvan Csurka, založio se u današnjem radio intervjuu za
otcjepljenje dijela Vojvodine nastanjenog većinski mađarskom
etničkom manjinom od Jugoslavije.#L#
Mađarski oporbeni prvak, koji je već u više navrata skretao na sebe
pozornost ekstremnim izjavama i radikalnim zahtjevima, u današnjoj
izjavi za mađarski državni Radio Kossuth rekao je, kako politički
predstavnici mađarske manjine u Jugoslaviji zbog osjećaja
ugroženosti iz straha nisu u stanju točno definirati svoje ciljeve,
te da im stoga u tomu treba pomoći.
Kako će Kosovo zasigurno u budućnosti dobiti poseban status
pokrajine, prema Csurkinom bi mišljenju i drugoj bivšoj
jugoslavenskoj pokrajini Vojvodini, trebalo bi omogućiti isto. To
bi, po njemu, odnosilo na mađarsku manjinu nastanjenu u sjevernoj
Bačkoj i u dijelovima Banata gdje bi se mogli koncentrirati Mađari
nastanjeni u Jugoslaviji. Time bi se prema njemu mogla spasiti
opstojnost 300.000-500.000 Mađara koji tamo žive.
Predsjednik MIEP-a nadalje smatra, kako ni proklamirani principi
nepovredivosti granica ne bi trebali predstavljati nepremostivu
zapreku eventualnoj manjoj korekciji granica. Prema Istvanu
Csurki, velike sile su već više puta u prošlosti pokazale da se i
tzv. status quo zbog raznoraznih interesa može bilo kada i te kako
mijenjati, te da bi ga kao takvoga trebalo konačno zbrisati.
Izjava Istvana Csurke vjerojatno će izazvati val reakcija kako na
unutarnjoj tako i na vanjskopolitičkoj sceni. Službena mađarska
diplomacija je već u nekoliko navrata odlučno zanijekala, da se
zalaže za korekciju granica.
Međutim u Mađarskoj, postoji politički konsenzus, da se u sklopu
trajnog i konačnog političkog rješenja u regiji mora preispitati i
status Vojvodine, kao i status mnogobrojne mađarske manjine
nastanjene u njoj. To bi prema odgovornim mađarskim političkim
subjektima bilo neophodno, kako zbog povijesnih i kulturnih
posebnosti ove regije, tako i zbog etničkog sastava pokrajine u
kojoj stoljećima osim Srba žive i brojne autohtone etničke
zajednice Mađara, Hrvata, Slovaka, Čeha, Rumunja, Rusina, Roma
itd.
(Hina) fseč dh