FRANCUSKA-LIBERATION OD 23.8.99.USELJENICI U FRANCUSKOJ

FRANCUSKA LIBERATION 23. VIII. 1999. Osobna obljetnica za strance bez isprava "Kad stanje s više od šezdeset tisuća stranaca bez isprava osuđenih da žive s one strane zakona ne bi bilo dramatično, treća obljetnica nasilnog izbacivanja iz crkve svetog Bernarda izgledala bi kao veliko narodno veselje. Povorka mladih Afrikanaca pleše i plješće ispred kamiona-podija s kojeg se iz zvučnika širi vrlo dinamična pjesma 'Potaknuti'. Naziv oslikava raspoloženje oko tisuću i pol aktivista koji su se u subotu okupili u Parizu kako bi pošli do postaje podzemne željeznice Couronnes u XX. okrugu do središta borbe za osobe bez isprava, crkve sv. Bernarda u XVIII. okrugu koja je bila hermetički zatvorena, utonula u dim pečenih kobasica, sa zahrđalim rešetkama iznad kojih se ističu crvene zastave CGT-a (Confederation Generale du Travail - jedna od najvećih francuskih sindikalnih udruga, op. urednika). Branitelji pitanja koje je javnost zaboravila, pokretači okupljanja i najstariji aktivisti ne žele pokazati znake umora. 'To je uvijek moralno i političko pitanje', tumači Alain Krivine, predsjednik iz Revolucionarnog komunističkog saveza (LCR) za kojega 'Chevenement ne mijenja zakone Pasqua-Debre ne samo zbog glupih izbornih razloga, već i zbog dubokih uvjerenja o tome što je to useljenička politika. Stanje je teško, jer dok se čeka, deseci tisuća osoba izloženi su stalnim kušnjama, dok ih izrabljuju trgovci robljem.' Uz vođu LCR-a, Arlette Laguiller, službena predstavnica Radničke borbe, također žali zbog 'neredovite mobilizacije'. Alain Krivine šapće: 'To je strašno, da bi ljudi došli, morate im telefonirati i navaljivati...' No, većina udruga za zaštitu stranaca (Droits devant, Gisti, Dal i dr.), kao i sindikati (CGT, CFDT- željezničari, Sud) i lijeve stranke (PCF i Zeleni) poduprli su proslavu obljetnice poslavši aktiviste i zastupnike s trobojnom zastavom. Prigoda je to za Arlette Laguiller da osudi 'dvoličnost onih koji se zauzimaju za strance bez isprava, a sjede u vladi'. 'Za to će proturječje oni morati preuzeti odgovornost', dodaje Alain Krivine, koji ne kaže ništa o očitoj izočnosti sudionika, odličnika i drugih intelektualaca, nositelja pokreta za ozakonjenje položaja osoba bez isprava. 'U ovom je času pokret lišen dramatizacije', primjećuje Arlette Laguiller. No, tragičan je događaj pokrenuo organiziranje hodnje osoba bez isprava na državnoj razini (dolazi u Pariz 30. rujna), koja je u subotu istodobno krenula iz Toulousea. U njoj sudjeluje tisuću osoba, a odaje počast Bogdanu Wzedebylu, Poljaku starom 46 godina koji je u Francuskoj proboravio deset godina, a ubio se 30. srpnja pošto je odbijen njegov zahtjev za izdavanjem isprava. Na postaji podzemne željeznice La Chapelle, organizatori će u 16 sati i 40 minuta proglasiti minutu šutnje u spomen toga prvog mučenika. Jedan Malijac pokazuje zub slomljen u prepirci s policijom, dok neki Senegalac, građevinski radnik s petnaest godina staža u Francuskoj, i dalje bez dozvole za boravak, bježi od pogleda kamere", piše Daniel Licht.