MARIBOR, 30. srpnja (Hina) - Posmrtni ostaci 1179 ekshumiranih žrtava, većinom Hrvata pogubljenih krajem II. svjetskog rata, otkriveni u Teznom prilikom gradnje cestovne obilaznice oko Maribora u travnju ove godine pokopani su u petak
na mariborskom groblju Dobrava.
MARIBOR, 30. srpnja (Hina) - Posmrtni ostaci 1179 ekshumiranih
žrtava, većinom Hrvata pogubljenih krajem II. svjetskog rata,
otkriveni u Teznom prilikom gradnje cestovne obilaznice oko
Maribora u travnju ove godine pokopani su u petak na mariborskom
groblju Dobrava.#L#
Kosturi većinom ustaša i domobrana koje su pogubili partizani
krajem rata pronađeni su u 70 metarskom odsječku protutenkovskog
rova dugačkog oko tri kilometra. Nakon iskapanja dijela rova preko
kojeg će ići buduća zaobilaznica Slovenci nisu nastavili s
iskapanjem. Procjene o ukupnom broju žrtava kreću se od sedam
tisuća kako tvrdi neki povjesničari, pa sve do 40 tisuća kako
ocjenjuje saborska Komisija za utvrđivanje žrtava poraća.
Posmrtni ostaci ekshumiranih žrtava pokopani su u novoizgrađenu
zajedničku kosturnicu koju je u cijelosti financirala Direkcija za
autoceste Republike Slovenije. Kosturnica se nalazi neposredno iza
spomenika žrtvama pogubljenim nakon 9. svibnja 1945. koji je
podignut 1990.
Odajući počast žrtvama član Komisije za utvrđivanje žrtava poraća i
saborski zastupnik Vice Vukojević naglasio je kako je "mariborska
križna postaja" bila najteža na križnom putu Hrvata. Naglasivši
kako je potrebno utvrditi pravu istinu o stradanju Hrvata i o tome
tko je bio žrtva, a tko zločinac, Vukojević je kao glavnog krivca za
stradanje Hrvata naveo Josipa Broza Tita.
Izrazivši nadanje da se istina o hrvatskim žrtvama više neće
krivotvoriti i koristiti u dnevno političke svrhe Vukojević je
rekao kako "u Hrvatskoj još uvijek ima onih koji bi htjeli da se
prava istina prešuti".
U ime slovenske vlade njezin potpredsjednik Marjan Podobnik rekao
je kako je zadatak Hrvatske i Slovenije koje dijele tragične
događaje iz zajedničke prošlosti da dostojno pokopaju i obilježe
sva mjesta stradanja svojih žrtava.
Kosturnicu su posvetili mariborski biskup Franc Kramberger te
predstavnici muslimanske, pravoslavne i evangelističke vjerske
zajednice.
Među 400-tinjak nazočnih, uz gradonačelnika Maribora Borisa
Soviča, predstavnike slovenskog pravosuđa, vojske i policije bili
su nazočni i Vesna Škare Ožbolt, savjetnica hrvatskog predsjednika
za politička pitanja, Slobodan Lang, predsjednikov savjetnik za
humanitarna pitanja, potpredsjednik Zastupnikčkog doma Sabora
Dražen Budiša, te predstavnici Hrvatske vojske.
Najveći broj nazočnih bio je iz Udruge ratnih veterana "Hrvatski
domobran" i Hrvatskog društva političkih zatvorenika. Svi oni
nakon odavanja počasti položili su vijence i zapalili svijeće na
kosturnici.
(Hina) so rb