POSLOVNI PREGLED, BROJ 118

POSLOVNI PREGLED broj 118 14. - 20. kolovoza 1999. SADRŽAJ: ? LUŽAVEC: SMIJENJEN SAM ZBOG "DVORSKIH SPLETKI" 2 ? BOLJA PRODAJA ARANŽMANA U AKCIJI MINISTARSTVA TURIZMA 2 ? ZAGREBAČKA BANKA PREDLAŽE STEČAJ NAD PIK-OM VRBOVEC 2 ? PODRAVKA POTPUNI VLASNIK "PODRAVKE" KFT. MOHAČ 3 ? "PIPO VS" ULAŽE 50 MILIJUNA KUNA U NOVE POGONE 3 ? MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA AGROKOROV CENTAR 3 ? OD LISTOPADA TRAJEKTNA LINIJA PLOMIN-VENECIJA-PLOMIN 3 ? U OSJEČKOJ LUCI TRANZIT OBAVLJEN PRETOVAR SPECIJALNOG TERETA 4 ? UPRAVI Đ.Đ.MONTAŽA OTVORENA OPCIJA NA KUPNJU DIONICA 4 ? HŽ OVE GODINE S JOŠ SLABIJIM REZULTATIMA 4 ? NE KRŠKO U SRPNJU PROIZVELA 453.273 MWH STRUJE 4 ? DILJ ISKAZAO DOBIT OD 1,76 MILIJUNA KUNA ZA PRVU POLOVINU GODINE 5 ? RADNICI TUŽE TVRTKU "SINJ" ZBOG NEISPLAĆENIH PLAĆA 5 ? PRODAJNI SALON DAEWOO-A U PULI 5 ? KONCENTRACIJA TRGOVINE I PITANJE ULASKA INOZEMNE KONKURENCIJE 5 ? KARLOVAČKI DANI PIVA OD 27. KOLOVOZA DO 5. RUJNA 6 ? MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PARTNER NA BJELOVARSKOM SAJMU STOČARSTVA 6 ? NAGRADE HRVATSKIM IZLAGAČIMA NA SAJMU U SLOVENIJI 6 ? I DALJE ZAOSTAJANJE IZVOZA 6 ? PORAST NEPODMIRENIH OBVEZA UZROK SVE VEĆEG BROJA KOMPENZACIJA 7 ? SMANJEN BROJ TELEFONSKIH IMPULSA U DRUGOM TROMJESEČJU 7 ? CJEVOVODNI TRANSPORT U ŠEST MJESECI 3,6 POSTO VEĆI 7 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SRPNJU 0,9 POSTO VIŠE 7 ? NEZAPOSLENIH U SRPNJU 14,9 POSTO VIŠE 8 ? U SRPNJU NAJVIŠE NEZAPOSLENIH PRODAVAČA I EKONOMSKIH TEHNIČARA 8 ? TROŠKOVI ŽIVOTA U SRPNJU PORASLI 0,3 POSTO 8 ? U HRVATSKOJ 379.552 TURISTA 9 ? HYPOBANK IZ KLAGENFURTA I EBRD VEĆINSKI VLASNICI SLAVONSKE BANKE 9 ? OD PONEDJELJKA ISPLATA ULOGA ŠTEDIŠAMA BANAKA U STEČAJU 9 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 9 ? VIJESTI IZ SVIJETA 10 ? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - kolovoz 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA LUŽAVEC: SMIJENJEN SAM ZBOG "DVORSKIH SPLETKI" Bivši ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec ustvrdio je da razlog njegove smjene nije objektivna odgovornost zbog paškog prometnog kolapsa, već "dvorske spletke" nekih visokih političkih dužnosnika, pri čemu je poimenice naveo ministra obnove, razvitka i useljeništva Juru Radića, potpredsjednicu Vlade Ljerku Mintas- Hodak, Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku Ivića Pašalića, bivšeg ministra privatizacije Milana Kovača i čelništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. "Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i ja osobno ne snosimo nikakvu objektivnu odgovornost jer smo učinili sve da osposobimo Jadroliniju i Paški most za promet", izjavio je Lužavec na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima, Jadrolinijini trajekti nisu vozili između kopna i Paga isključivo zbog odluke njihovih zapovjednika da bi plovidba po podvelebitskoj buri bila pogibeljna za putnike i posadu. "Temeljni uzrok prometnog kolapsa su propusti Hrvatske uprave za ceste u održavanju i obnovi Paškog mosta, zbog čega sam u roku godine dana dva puta tražio smjenu njihova direktora Aleksandra Čaklovića", istaknuo je Lužavec. Paradoksalno je, ocijenio je Lužavec, da je Čaklovića branio Jure Radić, iako Ministarstvo obnove i razvitka nema nikakvih nadležnosti nad Hrvatskom upravom za ceste. No, Radićevom i Čaklovićevom lobbyu smeta što je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza posljednjih godina počelo uvoditi reda u cestogradnju, tvrdi Lužavec. "Čaklović je pripremio ugovore s nekim izvođačima za cestu Zagreb - Rijeka bez natječaja, što sam spriječio jer bi time Hrvatska izgubila mogućnost za dobivanje međunarodnih koncesija. Nakon toga su radovi za koje je prvotno predviđen iznos od 1,15 milijardi kuna, ugovoreni za iznos od 700 milijuna kuna", rekao je Lužavec. Taj je slučaj iznijet u pismu Predsjedniku Republike, kazao je Lužavec dodavši da, uspkos tome, u tom pismu nije optužio ministra Radića za korupciju i kriminal, kako se to tvrdi u prošlotjednom broju tjednika "Globus". Ipak, glavni razlog za svoje razrješenje Lužavec vidi u "slučaju Croatia Line", jer se suprotstavljao poslovnoj politici Uprave i tražio smjenu njezina predsjednika Daria Vukića. Croatia Line je jedna od najvećih katastrofa hrvatskoga gospodarstva, a glavni uzrok za to je, uz naslijeđene dugove, Vukićeva politika kojom je rastjerao najkvalitetnije suradnike i poslovne partnere, ocijenio je Lužavec. "Unatoč tome, Vukić je uživao meni neobjašnjivu potporu nekih visokih dužnosnika - Ljerke Mintas-Hodak, Ivića Pašalića, Milana Kovača i čelnika Hrvatskog fonda za privatizaciju", izjavio je Lužavec. Uz njihovu pomoć Vukić je u Upravu i Nadzorni odbor tvrtke postavio svoje ljude s kojima je optuživao Vladu i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza za probleme Croatia Linea, a istodobno i dalje gomilao dugove i srljao u propast, ustvrdio je Lužavec. "Vlada je dala Croatia Lineu više sredstava nego svim ostalim hrvatskim brodarima zajedno, ali ta je pomoć bila uzaludna jer se njome spašavao samo Vukić, a ne poduzeće", izjavio je Lužavec. "Sada organizatori moje smjene, koji su tvrdili da žele 'principijelno' utvrditi odgovornost, postavljaju Vukića na mjesto državnog tajnika za turizam, a član Nadzornog odbora Čedomir Dundović navodno će postati državni tajnik za pomorstvo, promet i veze", prokomentirao je Lužavec. Istaknuo je kako nije želio dati ostavku, iako je znao da je Ljerka Mintas-Hodak još prije dva mjeseca nudila njegovu funkciju drugima, jer se ne smatra nimalo odgovornim za paški kolaps i drži da je za njegova mandata mnogo učinjeno za razvoj hrvatskog prometnog sustava. "Osim toga, pretpostavljao sam da Hrvatski državni sabor, koji me je potvrdio kao ministra, treba potvrditi i moje razrješenje, a uvjeren sam da bi saborska većina odbila moju smjenu. Mislio sam da ću biti prvi ministar kojega neće srušiti 'dvorske spletke', ali sam se, očito, prevario", zaključio je Lužavec. BOLJA PRODAJA ARANŽMANA U AKCIJI MINISTARSTVA TURIZMA Iako u prvim danima akcije Ministarstva turizma "Sedam dana u Dalmaciji za 699 kuna", namijenjene mladima, studentima i umirovljenicima, prodaja aranžmana nije išla željenim intenzitetom, u posljednjih se nekoliko tjedana poboljšala, ističu u zagrebačkim turističkim agencijama koje prodaju aranžmane za tu akciju. U Ministarstvu turizma, koje dijelom subvencionira spomenutu akciju sa 16 milijuna kuna, drže da je prodaja nakon početnih teškoća uspješno krenula. Dosad je prodano 10.000 aranžmana. Kako je ističu u Odjelu za turističko tržište u Ministarstvu turizma, prodaja aranžmana za 699 kuna nastavit će se i dalje. Uskoro se očekuje zastoj prodaje od tjedan dana, jer će učenici ići na ekskurzije, ali se u Ministarstvu turizma nadaju da će se prodaja aranžmana nastaviti do kraja listopada. Turističke aranžmane za akciju "Sedam dana u Dalmaciji za 699 kuna" prodaju 22 od petstotinjak hrvatskih turističkih agencija. 2. TVRTKE ZAGREBAČKA BANKA PREDLAŽE STEČAJ NAD PIK-OM VRBOVEC Zagrebačka banka d.d. proslijedila je Trgovačkom sudu prijedlog za pokretanje stečaja nad prehrambenom industrijom PIK Vrbovec, službeno su potvrdili u četvrtak iz banke. Kako su pojasnili, do prijedloga za pokretanje stečaja došlo je zbog višemjesečnog neplaćanja obveza PIK-a Vrbovec prema banci - ni u dijelu glavnice ni u dijelu kamata. Međutim, nisu iznešeni podaci o visini duga i kamata. Zagrebačka banka, naime, uz Privrednu banku ima hipoteku na gotovo svu imovinu PIK-a Vrbovec. PODRAVKA POTPUNI VLASNIK "PODRAVKE" KFT. MOHAČ Prehrambena industrija Podravka iz Koprivnice i tvrtka Cerere iz Trsta zaključili su prošloga tjedna Ugovor o prodaji i prijenosu 50 posto poslovnog udjela Cerere u društvu "Podravka" Kft. Mohač u Mađarskoj. Time je Podravka postala stopostotni vlasnik tvrtke istog imena u Mađarskoj. Podravka je s tvrtkom Cerere 1995. utemeljila društvo s ograničenom odgovornošću u Mađarskoj zbog visokih carinskih troškova i odnosa Mađarske sa zemljama CEFTA-e, u skladu sa strateškim odrednicama grupe Podravka da poveća svoje tržišne udjele u zemljama srednje i istočne Europe te osvajanja novih tržišta. Svaka od tvrtki držala je po 50 posto udjela, a sada je Podravka potpuni vlasnik. Nakon završetka izgradnje tvornice u Mohaču 1997. godine počela je proizvodnja Vegete za mađarsko tržište te Slovačku i Rumunjsku, a uz Vegetu se proizvodi i dodatak jelima Fant. Planirano je da se u istoj tvornici proizvode i juhe. Optimalni kapacitet tvornice je 5.000 tona proizvoda godišnje u jednoj smjeni. "PIPO VS" ULAŽE 50 MILIJUNA KUNA U NOVE POGONE Čakovečka tvrtka "Pipo VS" u nove će proizvodne pogone za preradu pilećeg mesa investirati približno 50 milijuna kuna. Ta je investicija tvrtke "Pipo VS", koja godišnje proizvede i preradi 3.000 tona pilećeg mesa, pred završetkom, a probni rad nove klaonice peradi trebao bi započeti početkom rujna, kaže njezina uprava. Nova klaonica peradi, koja će zadovoljavati europske standarde proizvodnje, odnosno prerade mesa, otpada i pročišćavanje otpadnih voda, imat će dnevni kapacitet od 30.000 komada peradi, tj. tri puta više nego dosad. Čakovečka tvrtka inače, nudi kompletan asortiman pilećeg mesa - smrznutog i prerađenog, odnosno desetak proizvoda od pilećeg mesa, te posebnu i salamu sa sirom, koja je, prema riječima poslovodstva, jedinstvena na domaćem tržištu. Tvrtka "Pipo VS" većinom je usmjerena na zagrebačko tržište gdje plasira polovinu svoje proizvodnje, ostatak je namijenjen za druge dijelove Hrvatske, dok zasad bilježi izvoz, ali u manjim količinama. Poslovodstvo tvrtke očekuje da će nakon povećanja proizvodnih kapaciteta, eventualno i proširiti vlastitu maloprodajnu mrežu, odnosno uspostaviti suradnju s velikim trgovačkim lancima, kao što su Segro, Billa i Merkantile, koji najavljuju jači prodor na hrvatsko tržište. "Pipo VS" zapošljava ukupno 156 djelatnika, surađuju sa 70-tak kooperanata za tovljenje peradi, a tvrtka je u većinskom vlasništvu Veterinarske stanice Čakovec. MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA AGROKOROV CENTAR Agrokorov robno-distribucijski centar unutar kompleksa zagrebačke Tvornice ulja Zvijezda na Žitnjaku, trebao bi se u potpunosti izgraditi do konca sljedećeg ljeta. Investicija, koja obuhvaća i gradnju četiri nova Super-Konzuma, iznosi gotovo 76 milijuna DEM. Od toga je 60,8 milijuna DEM osigurano inozemnim kreditom za koji je hrvatska Vlada koncem srpnja dala državno jamstvo, dok je 15 milijuna DEM Agrokorovih sredstava. Nova četiri Super-Konzuma bit će izgrađena u Splitu, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu. Kako pojašnjavaju u Agrokoru, u Narodnim novinama od 13. kolovoza objavljen je međunarodni javni natječaj za izvođenje radova na gradnji distribucijskog centra. Pravo sudjelovanja u nadmetanju imaju domaće i inozemne pravne osobe koje ispunjavaju tražene uvjete, a njihove ponude zaprimit će se najkasnije do sredine rujna ove godine. Idejno rješenje Centra izradile su domaće projektantske kuće, a u Agrokoru napominju da su pritom korištena rješenja njemačkog arhitektonskog i inžinjerskog ureda Kling, koji je već sudjelovao u projektiranju sličnih centara za velike trgovačke lance, poput Spaara. S površinom od ukupno 40.000 četvornih metara taj će robno-distribucijski centar biti najveći i prvi objekt takve vrste u Hrvatskoj. U zapadnoeuropskim zemljama slični distribucijski centri postoje već desetak godina, a uz pomoć njih centralizirana je nabava za maloprodajne lance radi jačanja njihove tržišne pozicije i smanjenja troškova. Robno- distribucijski centar bit će prije svega namijenjen opskrbi najvećeg zagrebačkog maloprodajnog lanca Konzuma ali i svih drugih maloprodajnih i veleprodajnih mjesta, udaljenih do 100 km od Zagreba. Centar će biti opremljen najsuvremenijom informatičkom opremom, a kupcima će nuditi dostavu od otprilike 8.000 raznih artikala - svježih, suhih, duboko smrznutih, itd. Zapošljavat će, kako se planira, približno 1.000 ljudi, među kojima i 400 djelatnika Zvijezde koji će restrukturiranjem tog poduzeća postati tehnološki višak. Koncern Agrokor, podsjetimo, prošlu je godinu zaključio s 248 milijuna kuna dobiti iz redovitog poslovanja ili 32,3 posto više nego godinu dana ranije. Ukupan prihod Koncerna premašio je tri milijarde kuna. OD LISTOPADA TRAJEKTNA LINIJA PLOMIN-VENECIJA-PLOMIN Promotivnom vožnjom brzog trajekta "Pegasus two" na relaciji Plomin-Mali Lošinj-Plomin u subotu te u nedjelju na relaciji Plomin-Rab-Plomin, predstavit će se buduća redovna trajektna linija Plomin-Venecija-Plomin i Ploim-Ravenna-Plomin, koja će prometovati od 1. listopada. Promotivnim vožnjama, kako su izvijestili iz Plomin Holdinga, ujedno će biti predstavljen i "Projekt 2000" društava Plomin linija, Plomin holding, Trajekti Kvarnerić te talijanske Arglo Engeneering Group iz Padove. Projekt se ostvaruje kao inicijativa hrvatskih i talijanskih partnera, a u okviru priprema za turističku sezonu sljedeće godine. Stavljanjem u funkciju novoizgrađene luke u Plominu završena je i prva etapa projekta "Trajektno pristanište u Plominskom zaljevu" iz Programa izgradnje objekata male privrede i lokalne infrastrukture uz Termoelektranu Plomin. Time Plomin postaje strateška točka polazaka brzih trajekata za vozila i putnike prema kvarneskim otocima i Veneciji. Redovna trajektna linija između Plomina i Venecije te Plomina i Ravenne i natrag, prema planu hrvatsko- talijanskih partnera, trebala bi biti uspostavljena od 1. listopada 1999. Na tim će se rutama prometovati tri puta tjedno. U OSJEČKOJ LUCI TRANZIT OBAVLJEN PRETOVAR SPECIJALNOG TERETA Zagrebačka tvrtka Zagrebtrans i osječka Luka Tranzit u srijedu su 400 tonskom dizalicom obavili pretovar teškog specijalnog tereta, tornja za rashlađivanje, teškog više od 150 tona, dugačkog 55 metara. Teret, vrijedan šest milijuna DEM, brodom je prevezen iz njemačke luke Hanau kanalima Dunav-Drava do osječke Luke Tranzit. Toranj je prebačen na specijalnu prikolicu koja se po potrebi, zbog nadvožnjaka na cesti diže i spušta i bit će dovezen do Zaprešića gdje će biti montiran u Tvornici za proizvodnju tehničkih plinova. Poslovodstvo Zagrebtransa uvjereno je da će nakon ovog posla dobiti i druge poslove kod hrvatskih i europskih proizvođača za daljnji prekrcaj tereta koji stiže plovnim putovima, te dodaju kako je riječni prijevoz i do pet puta jeftiniji od cestovnog. Luka Tranzit i Zagrebtrans i ubuduće će zajednički raditi. Potvrda tome je i podatak da da će za desetak dana u osječku Luku Tranzit stići brod iz Belgije koji prevozi transformatore namijenjene Elektroprivredi BiH koje će nadalje prevoziti "Zagrebtrans". UPRAVI Đ.Đ.MONTAŽA OTVORENA OPCIJA NA KUPNJU DIONICA Upravi tvrtke Đuro Đaković Montaža d.d. otvorena je opcija na kupnju 30 posto temeljne glavnice te tvrtke, koja je u vlasništvu Đuro Đaković Holdinga d.d., izvijestili su s Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV), u čiju su kotaciju dionice spomenute tvrtke uvrštene. Opciju na kupnju dionica uprava može obaviti u sljedećih pet godina i to jednom godišnje u neograničenom iznosu. Rok je za podnošenje ponude za kupnju mjesec dana prije skupštine, nakon čega slijedi sklapanje ugovora o kupnji dionica. Holding Đuro Đaković dužan je zatim prihvatiti ponudu, a rok plaćanja dionica je 60 dana. Po opcijskom ugovoru, prodajna cijena dionica Đuro Đaković Montaže jednaka je prosječnoj tržišnoj cijeni u prva tri mjeseca od uvrštenja dionice u kotaciju VTV-a. No, ne smije biti manja od 15 posto nominalne vrijednosti dionice koja iznosi 100 DEM. Budući da je prosječna tržišna cijena u spomenutom razdoblju bila 39 kuna, prodajna je cijena utvrđena u minimalnom iznosu od 15 DEM po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB) na dan plaćanja. Inače, opcijski je Ugovor o prodaji prava na kupnju dionica Đuro Đaković Montaže d.d. potpisan krajem srpnja i to između uprave te tvrtke i Đuro Đaković Holdinga d.d. Među potpisnicima ugovora iz reda uprave Đuro Đaković Montaže d.d. niti jedan nema pojedinačno opciju za kupnju vlasničkog udjela većeg od pet posto temeljne glavnice, a pravo na kupnju dionica iz Ugovora vezano je uz trajanje mandata u kojemu će menadžment voditi društvo. HŽ OVE GODINE S JOŠ SLABIJIM REZULTATIMA Zaustavljanje negativnog trenda u željezničkom prometu, povećanje transportnog učinka, teretnog i putničkog prometa, smanjenje troškova poslovanja bez otpuštanja radnika i jačanje prometnog pravca prema Jadranu, BiH i susjednim metropolama, temeljna su polazišta rada Hrvatskih željeznica (HŽ) u idućem razdoblju, koje je na ovotjednoj konferenciji za novinare predstavio novi predsjednik Uprave HŽ-a Dragutin Šubat. Istaknuvši kako će HŽ ove godine ostvariti još slabije rezultate nego prošle godine, Šubat je kazao da će u ovoj godini promet biti na razini četvrtine prijeratnog željezničkog prometa. "Ako za pet godina HŽ ostvari polovicu prometa iz 1989. bit će to dobar rezultat", rekao je napominjući kako je nužno i smanjenje državnih subvencija na 30 posto ukupnih prihoda HŽ-a. Bez toga se neće otvoriti prostor za razvoj HŽ-a, ocijenio je Šubat. Šubat drži da su za Hrvatsku temeljni željeznički pravci 5., paneuropski, Rijeka-Zagreb- Budimpešta i Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta te 10. koridor Salzburg-Zagreb-Beograd-Solun. Budući da je BiH prometno vezana za Hrvatsku, treba poboljšati željeznički promet u tom pravcu te povećati rad luke Ploče, treba 'puniti' naše luke na Dunavu i Savi, a riječka luka trebala bi postati glavnom lukom Mađarske i Slovačke, smatra Šubat. Napomenuo je kako je 10. koridor posebno važan za HŽ posebice nakon rušenja mosta u Novom Sadu, koji neće biti u funkciji najmanje dvije godine. HŽ su na tom pravcu ostvarivale promet od 12 milijuna tona dok je on sada pao na tek 2,5 milijuna tona. Negativan trend hrvatskog željezničkog prometa u korist cestovnog, potrebno je izmijeniti mjerama stimuliranja željezničkog prometa i poboljšanjem infrastrukture. To će, napominje predsjednik Uprave HŽ-a, ujedno dovesti i do smanjenja vremena putovanja do odredišta. U prilog smanjenju troškova, rekao je Šubat, ide i nova organizacija rada HŽ-a s manjim brojem članova Uprave (umjesto četiri sada su dva člana) te izvršnih direktora, kojih je od ranijih 21 sada osam. Na upit o mogućem ukidanju nerentabilnih pruga, Šubat je kazao kako treba riješiti njihov status dok će ukidanje "biti zadnja mjera". Jedno od rješenja za te pruge mogao bi biti prigradski promet za što je, prema Šubatovim riječima, već napravljena predstudija. Istaknuvši važnost intenziviranja restrukturiranja HŽ-a, Šubat je napomenuo kako to namjerava ostvariti zajedno sa sindikatima s kojima, kaže, dobro surađuje. NE KRŠKO U SRPNJU PROIZVELA 453.273 MWH STRUJE Nuklearna elektrana (NE) Krško u srpnju ove godine proizvela je 453.273 Mwh (megavatsati) električne energije. U tom je mjesecu nuklearka radila sa stopostotnom raspoloživosti i 98,3 posto iskorištenja. Prema mjesečnom izvješću o radu, nuklearka je u srpnju prosječno zagrijavala Savu 1,8 stupnja Celzijevih, dok je od dozvoljena tri, maksimalno zagrijavanje iznosilo 2,7 stupnja Celzijevih. Po podacima iz izvješća, u doprinosu od najveće ukupne dopustive godišnje radioaktivnosti u tekućinskim efluentima tritij je imao 2,3 posto, dok su ostali dopustivi radionuklidi iznosili 0,016 posto. Doprinos do godišnje dozvoljene doze za NE Krško radi emisije na udaljenosti 500 metara (50 mikroSv) iznosio je 1,2 posto. Sve su tekućinske i plinske emisije bile u zakonom dozvoljenim granicama, a tijekom srpnja uskladišteno je osam bačava srednjeaktivnog otpada. Ukupno je do sada u skladište u krugu nuklearke pohranjeno 3979 bačava radioaktivnog otpada. DILJ ISKAZAO DOBIT OD 1,76 MILIJUNA KUNA ZA PRVU POLOVINU GODINE Vinkovačka industrija građevinskog materijala Dilj iskazala je u šestomjesečnom poslovanju ove godine dobit od 1,76 milijuna kuna, što je za oko 50 posto manje nego u istom razdoblju 1998. Ostvareno je 37,73 milijuna kuna ukupnih prihoda, dok su troškovi iznosili 33,07 milijuna kuna. Pritom je amortizacija za šestomjesečno poslovanje iznosila 2,9 milijuna kuna, izvijestili su iz Dilja. Za takve rezultate postoje opravdani razlozi, tumače u tvrtki. Naime, dok troškovi poslovanja (energija, rezervni dijelovi i sl.), prema riječima odgovornih, rastu, u Dilju su prodajne cijene već 3,5 godine na istoj razini. Prodaja uglavnom prati proizvodnju no i dalje im najveći problem predstavlja naplata potraživanja. Do konca ove godine u Dilju planiraju 50 posto svoje proizvodnje plasirati na tržište BiH, gdje je prošle godine izvezeno 25 posto ukupne proizvodnje. Dilju je u lipnju ove godine, u sklopu projekta modernizacije proizvodnje, isporučena nova tzv. revolver presa sa tri otiska crijepa čija će montaža uslijediti do kraja 1999. Ukupna investicija, zajedno sa građevinskim radovima, vrijedi otprilike dva milijuna DEM, a njome Dilj nastoji zadržati korak s europskim proizvođačima i uvrstiti se među najpoznatije proizvođače crijepa. Proteklu godinu Dilj je završio s 4,82 milijuna kuna dobiti, dok su ukupni prihodi iznosili 83,54 milijuna kuna. RADNICI TUŽE TVRTKU "SINJ" ZBOG NEISPLAĆENIH PLAĆA Građevinska tvrtka "Sinj", koja trenutno zapošljava 190 radnika, nakon što je definitivno od kupnje nekih njezinih pogona odustala "Samoborka" iz Samobora, suočila se i tužbom 110 radnika zbog neisplaćenih plaća. U pogonu za proizvodnju kamenog granulata "Alkasin" u Dicmu radi 50, a u građevinskoj operativi i to na izgradnji stambene zgrade - koja je pri završetku još 40 radnika dok su svi ostali na tzv. čekanju. Od ukupnog broja uposlenih, 110 ovih je dana podnijelo tužbu sudu protiv poduzeća zbog neisplaćenih plaća od kolovoza prošle godine, u ukupnom iznosu od dva i pol milijuna kuna. Radnike će na sudu zastupati pravnik županijske organizacije Saveza samostalnih sindikata iz Splita. PRODAJNI SALON DAEWOO-A U PULI Zagrebačka tvrtka Daewoo Motor d.o.o, zastupnik korejskog proizvođača automobila za Hrvatsku, očekuje krajem rujna i službeno otvaranje prodajnog salona Daewoo-a u Puli. Bio bi to 31. salon u sklopu njihove prodajne i distribucijske mreže, objavljeno je iz te tvrtke. Prodajni salon "Bima" u Puli ima 215 četvornih metara, a krajem srpnja otvoren je i prodajni salon "Fabijanec" u Splitu. Daewoo Motor Hrvatska, uz razvijenu mrežu od 31 trgovca, trenutačno ima i 25 ovlaštenih servisa za Daewoo vozila na području Hrvatske. U prvih sedam mjeseci ove godine Daewoo je sa registriranih 2621 novim automobilom držao četvrto mjesto odnosno udjel od 7,91 posto hrvatskog automobilskom tržištu. 3. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA KONCENTRACIJA TRGOVINE I PITANJE ULASKA INOZEMNE KONKURENCIJE Hrvatska će trgovina, ukoliko uopće želi imati ikakvu šansu na globalnom tržištu, morati proći kroz razdoblje okrupnjavanja i značajnog koncentriranja, mišljenja je čelništvo Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK). Država ne bi smjela ograničavati takve koncentracije, pa će osjetljivu ulogu u tom procesu imati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ona bi morala biti na čistu s tim što u nacionalnom gospodarstvu od otprilike 4,5 milijuna stanovnika, koje ima snažnu tendenciju otvaranja, uopće znače monopol ili koncentracija i što sprječavanje takvih procesa znači za konkurentnost hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu, kažu u tom sektoru. Teško je povjerovati, tvrde, da hrvatska trgovina - koja iz bivše države osim zaostalosti i neučinkovitosti nasljeđuje i izrazitu zemljopisnu rascjepkanost i danas ima beznačajnu veličinu i snagu u odnosu na inozemne lance - može uspješno parirati napadima takve konkurencije. Pitanje ulaska stranih maloprodajnih lanaca u Hrvatsku, prema njihovom je mišljenju stoga "sol na rani" hrvatskih trgovaca, a pritom se ne može reći da je zabrinutost bezrazložna. Naime, inozemni konkurenti imaju pristup jeftinim izvorima financiranja, niže nabavne cijene koje proizlaze iz ekonomije veličine odnosno pregovaračke moći u razgovorima s dobavljačima, modernu i razrađenu tehnologiju poslovanja te na taj način imaju mogućnost podnošenja troškova ulaska sve do iznimno niskih cijena kako bi osvojili tržišta. Da želja za ograničavanjem ulaska inozemnih trgovačkih lanaca nije samo svojstvena hrvatskim trgovcima govore i primjeri Švicarske i Italije koje se vrlo restriktivno odnose prema tom problemu. U slučaju Italije dozvolu za otvaranje shopping centra daje državno tijelo na preporuku Komore pa zbog toga ta zemlja ima dosta problema sa ostalim članicama Europske unije. U Švicarskoj je gotovo onemogućen ulazak stranih trgovačkih lanaca zbog brojnih prepreka u području stvarnog vlasništva. Vjerojatno bi u tom smjeru (lokacijske, građevinske i druge dozvole) trebalo razmišljati ukoliko se želi kontrolirati ulazak stranih lanaca i u RH, zaključuju u Sektoru. 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI KARLOVAČKI DANI PIVA OD 27. KOLOVOZA DO 5. RUJNA Tradicionalna pučko-turistička manifestacija koja se svakog ljeta održava u Karlovcu pod nazivom "Karlovački dani piva" održat će se od 27. kolovoza do 5. rujna. Iz Organizacijskog odbora manifestacije, doznaje se da su pripreme za održavanje priredbe završene te da su svoj dolazak na Karlovačke desetodnevne dane piva potvrdili najpoznatiji proizvođači piva iz Hrvatske, Slovenije i Češke. Uz Karlovačku, Zagrebačku i Panonsku pivovaru svoj dolazak su potvrdili i Pivovarna Union iz Slovenije te manje pivovare poput Velebitske iz Gospića. Novost na ovogodišnjim Danima piva jest i mjesto održavanja, napominju u Odboru, te pojašnjavaju kako se po prvi put "Karlovački dani piva" održavaju na zato posebno uređenom prostoru uz rijeku Koranu. Na tom je mjestu već postavljen veliki šator gdje će uz pivo, ugostitelji nuditi svoje usluge. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PARTNER NA BJELOVARSKOM SAJMU STOČARSTVA Međimurska županija bit će na ovogodišnjem, sedmom Međunarodnom stočarskom i gospodarskom sajmu u Gudovcu kod Bjelovara, predstavljena kao županija-partner. Na sajmu, koji će se održati od 2. do 5. rujna, od ukupno 15.000 četvornih metara izložbenog prostora poduzetnici i obiteljska gospodarstva iz međimurskog kraja imat će na raspolaganju 1.000 četvornih metara. Predstavit će se uglavnom poduzetnici čiji je proizvodni program blizak osnovnoj svrsi bjelovarskog sajma - promicanju stočarstva i obiteljskih gospodarstava. Posebno je važna stočarska izložba na kojoj je lani bilo izloženo čak 428 grla visokovrijedne stoke. NAGRADE HRVATSKIM IZLAGAČIMA NA SAJMU U SLOVENIJI Na 37. Međunarodnom poljoprivredno-prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, koji će se održati od 21. do 29. ovog mjeseca, izlagačima iz Hrvatske uručit će se po osam zlatnih i srebrnih medalja, sedam brončanih, te ukupno 22 priznanja za izložene proizvode. Na tom će se sajmu ukupno predstaviti 1.500 izlagača iz 28 zemalja, od kojih 1.124 slovenska, te 376 inozemnih izlagača, objavio je organizator "Pomurski sejem" iz Gornje Radgone. Tvrtke iz Hrvatske izlagat će na otprilike 500 četvornih metara, a tradicionalno će sudjelovati 17 tvrtki, među kojima su Vindija, OLT, Petrokemija, INA-Industrija nafte, Podravka, Kraš i LURA grupa. U međunarodnoj konkurenciji u ocjenjivanju mlijeka i mliječnih prerađevina, od hrvatskih će predstavnika najviše medalja i priznanja dobiti varaždinska Vindija - pet zlatnih, tri srebrne i četiri brončane medalje, te 16 priznanja. Zagrebačkom Dukatu na sajmu će biti uručene tri zlatne, četiri srebrne i tri brončane medalje, te šest priznanja za pojedine proizvode, a bjelovarska Sirela dobit će jednu srebrnu medalju. Ukupni izložbeni prostor sajma iznosi 46.500 četvornih metara, od čega 22.000 zatvorenog, odnosno 21.000 otvorenog prostora te 2.000 četvornih metara staja za izlaganje stoke i 1.500 četvornih metara zabavnog dijela sajma. Tako će se u Gornjoj Radgoni na sajmu moći vidjeti: prehrambeni proizvodi, sredstva i materijali za preradu, mehanizacija i oprema za prehrambeno-prerađivačke djelatnosti i poljoprivredu, sjemenje i sadnice, sredstva za prehranu te zaštitu i njegu bilja i životinja, oprema za šumarstvo, lov, ribolov, pčelarstvo i roba široke potrošnje. Prošle je godine sajam pogledalo ukupno 190.000 posjetilaca. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije na sajmu će predstaviti sve svoje službe koje djeluju u okviru tog ministarstva, a na njihovom će izlagačkom prostoru posjetitelji sajma moći saznati i kakve promjene u toj gospodarskoj grani očekuju Sloveniju kod priključenja Europskoj Uniji(EU). Ovogodišnji Radgonski sajam, kako ističu organizatori, odvijat će se u znaku opsežnih predstavljanja pojedinih država sudionica sajma. Svoje poljoprivredno-prehrambene djelatnosti, mogućnosti suradnje i uspostavljanja poslovnih veza tako će predstaviti Velika Britanija, Češka, Poljska, Nizozemska, Madžarska i Austrija. Europski centar za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu iz Nizozemske u suradnji s World Trade Centrom iz Ljubljane također će predstaviti pomoć pri prilagođavanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zahtjevima EU kao i mogućnosti prijenosa tehnologija, proizvodnje, financiranja te prodaje tih proizvoda na području srednje i jugoistočne Europe. 5. STATISTIKA I DALJE ZAOSTAJANJE IZVOZA Najnoviji podatci o kratanju hrvatske vanjsko-trgovinske razmjene pokazuju da se nastavlja zaostajanje izvoza. U prvom polugodištu ove godine robni je izvoz, izražen u USD, iznosio 1,98 milijardi USD, što je 9,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvozeno je roba za 3,7 milijardi USD ili 10,2 posto manje nego u istom vremenu lani. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosi 1,72 milijarde USD i manji je 11,5 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U strukturi izvoza smanjuje se udio redovitog izvoza, sa 56,9 posto u prvih šest mjeseci lani na 52,8 posto u prvom ovogodišnjem polugodištu. Redoviti izvoz iznosio je nešto više od milijardu USD i bio je 15,6 posto manji nego u prvih šest mjeseci lani. Istodobno, od izvoza nakon oplemanjivanja (odnosno aktivnih poslova dorade) ostvareno je 793 milijuna USD, što je 6,2 posto više nego u prvom prošlogodišnjem polugodištu. Udio izvoza nakon oplemenjivanja u vrijednosti ukupnog izvoza povećan je sa 34,3 posto lani na 40,1 posto u ovoj godini. U zemlje Europske unije usmjereno je 51,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza. U prvom je polugodištu najveše izvezeno u Italiju za 383 milijuna USD, što je 4,5 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani. U Njemačku je izvezeno roba u vrijednosti od 343 milijuna USD ili 7,5 posto manje. U BiH izvezeno je roba u vrijednosti od 272 milijuna USD, što predstavlja smanjenje od osam posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište, dok je izvoz u Sloveniju, u vrijednosti od 220 milijuna USD, jedan posto manji u odnosu na prvo polugodište lani. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PORAST NEPODMIRENIH OBVEZA UZROK SVE VEĆEG BROJA KOMPENZACIJA Zbog nepodmirenih obveza koje su krajem lipnja iznosile 21,8 milijardi kuna, u blokadi je bilo 28.539 pravnih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, krajem lipnja Zavod za platni promet zabilježio je i 2 posto veći iznos nepodmirenih obveza te 0,3 posto više insolventnih pravnih osoba kod kojih je broj zaposlenih smanjen za pet posto odnosno 8.838. S pogoršanjem stanja solventnosti tijekom prvih pet mjeseci ove godine kompenzacije su postale još privlačniji oblik međusobnih plaćanja nego što su bile lani i preklani, ocjenjuje ZAP. Tako su do svibnja ove godine u ukupnim primicima na računima poduzetnika-trgovačkih društava, kompenzacije sudjelovale sa 24,1 posto ili 136,5 milijardi kuna dok se u cijeloj prošloj godini na kompenzacije odnosilo 72,8 milijardi kuna ili 20,7 posto od ukupno 352,5 milijardi kuna ostvarenih primitaka. Udio kompenzacija u ukupnim poduzetničkim primitcima bio je tijekom 1997. još niži i iznosio je 18 posto. U cjelini ukupni primici gospodarstvenika u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 424,8 milijardi kuna, što je nominalno samo 1,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani dok su izdaci bili 0,6 posto viši i iznosili su 425,1 milijardi kuna. Podaci ZAP-a ukazuju da su tijekom cijelog polugodišta kretanja novčanih primitaka i izdataka poduzetnika znatno usporenija u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. U rješavanje problema nelikvidnosti uključila se Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja već duže vrijeme predlaže redovite multilateralne kompanzacije u hrvatskom gospodarstvu. U ZAP-u pojašnjavaju da rješenje problema nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva propisivanjem obvezne multilateralne kompenzacije u koju bi bili uključeni svi poslovni subjekti i sve vrste obveza, uz određenu novčanu injekciju banaka, nije primjereno tržišnom modelu gospodarstva za koji se Hrvatska opredijelila te da za to nema odgovarajuće zakonske osnove. No, u HUP-u pritom iznose podatke iz provedenih probnih kompenzacija posredstvom varaždinske konzultantske tvrtke Fima, u kojima je u Varaždinskoj županiji u vrlo kratkom roku "prebijeno" 200 milijuna kuna. Poslodavci ujedno napominju da je multilateralna kompenzacija prva faza rješavanja gorućeg problema nelikvidnosti, a u drugoj fazi, nakon spoznaja o stvarnim prijavljenim dugovanjima, prišlo bi se trgovanju tim dugovima izdavanjem vrijednosnih papira, zalogom nekretnina ili remodifikacijom potraživanja, odnosno osiguranjima koja banke imaju kod HNB-a. Pritom se u cijeli krug, napominju, mora uključiti i država i njezina poduzeća sa svojim dugovanjima. SMANJEN BROJ TELEFONSKIH IMPULSA U DRUGOM TROMJESEČJU Broj telefonskih impulsa u drugom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjen je 2,3 posto, na 2,92 milijarde impulsa. Broj impulsa u mobitel mreži (099) istodobno je smanjen 32,3 posto, na 107 milijuna, dok je broj impulsa u Cronetu (098) smanjen 24,9 posto, na 422 milijuna. Kod poštanskih usluga u drugom ovogodišnjem tromjesečju porast u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen je kod novčanog prometa za 1,2 posto, na ukupno 21,9 milijuna uplata i isplata, te kod telefonskih razgovora obavljenih u pošti koji su porasli 0,8 posto, na 4,4 milijuna. Smanjen je pak broj otprema i doprema pismonosnih usluga i paketnih usluga za 1,7 i 20,8 posto odnosno na 74,1 milijuna i 312 tisuća. I broj brzojava smanjen je za 5,5 posto, na 467 tisuća. (Izvor: Državni zavod za statistiku) CJEVOVODNI TRANSPORT U ŠEST MJESECI 3,6 POSTO VEĆI U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci cjevovodima transportirano ukupno više od 2,9 milijuna tona nafte ili 3,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U transportu plina ostvaren je porast od 3,8 posto. U drugom tromjesečju ove godine cijevima je transportirano 1,1 milijun tona nafte što je u odnosu na isto razdoblje lani 18,9 posto manje. Podaci su to hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, koji ujedno pokazuju smanjenje transporta nafte u odnosu na prvo tromjesečje ove godine kada je hrvatskim cjevovodima transportirano 1,83 milijuna tona nafte. Istodobno je zabilježen i pad tranzita nafte od 61,4 posto. Od ukupne količine nafte u unutrašnjem prijevozu transportirano je 920.000 tona ili 4,8 posto više. Pritom je ostvareno ukupno 62 milijuna tonskih kilometara, što je 67,7 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a od toga je u unutrašnjem transportu zabilježeno 15 milijuna tonskih kilometara ili 25 posto više. Istodobno, u drugom je tromjesečju cijevima transportirano 436.000 tona plina, 2,1 posto više, od čega se na unutrašnji promet odnosilo 234.000 tona plina ili 4,9 posto više nego u drugom prošlogodišnjem tromjesečju. Pritom je načinjeno 49 milijuna tonskih kilometara, što je 11,4 posto više nego u istom razdoblju lani. U unutrašnjem prijevozu plina, koji je 13,5 posto veći, ostvarena su 42 milijuna tonskih kilometara. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SRPNJU 0,9 POSTO VIŠE Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su bile u prosjeku 0,9 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na srpanj 1998. povećane 2,7 posto. U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, do srpnja ove godine te su cijene povećane 1,1 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije kao i netrajnih proizvoda za široku potrošnju u srpnju su u odnosu na lipanj bile 1,1 posto više, cijene kapitalnih proizvoda te intermedijalnih proizvoda osim energije 0,7 posto, a cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3 posto. Najveći porast cijena industrijskih proizvoda u srpnju u odnosu na lipanjske cijene zabilježen je u proizvodnji duhanskih proizvoda - 14,8 posto. Cijene su rasle i u vađenju sirove nafte i zemnog plina (3,1 posto), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (2,3 posto), proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (1,9 posto) te vađenju ugljena i lignita; vađenje treseta (1,5 posto). Povećanje cijena zabilježeno je i u proizvodnji koksa i naftnih derivata (1,4 posto), proizvodnji strojeva i uređaja (1,2 posto), gume i plastike (0,8 posto), hrane i pića (0,6 posto), metala (0,5 posto) te u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna te u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda (0,1 posto). Cijene proizvođača industrijskih proizvoda smanjene su u srpnju u odnosu na prethodni mjesec u preradi kože, izradi galanterije i obuće za 3,3 posto, u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata, satova za 2,9 posto te u preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja za 0,5 posto dok se cijene ostalih odjeljaka industrijske proizvodnje u srpnju u odnosu na lipanj nisu mijenjale. (Izvor: Državni zavod za statistiku) NEZAPOSLENIH U SRPNJU 14,9 POSTO VIŠE Potkraj srpnja ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) evidentirao je 317.680 nezaposlenih građana Hrvatske, što je 14,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Zaposlenih je u Hrvatskoj, prema lipanjskim podacima, bilo 1.343.831. Prema podacima HZZ-a, nezaposlenih je u ovoj godini gotovo dvostruko više nego 1990. kad ih je evidentirano 160.617 dok se 1982. taj broj kretao ispod 100.000. Tijekom srpnja HZZ-u se prijavilo 23.165 novih osoba, što je 3,4 posto više nego u lanjskom srpnju dok su istodobno zaposlene 10.822 osobe ili 1,6 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Većina novozaposlenih, njih više od 80 posto zaposleno je na određeno vrijeme. Od ukupnog broja nezaposlenih, posao je u srpnju po prvi puta tražilo približno njih 30 posto (94.945 osoba). Najveći broj nezaposlenih, 19,5 posto, Zavod je zabilježio u dobnoj skupini od 20 do 24 godine (61.918 osoba). Više od 15 posto (48.549 osoba) čine nezaposleni između 25 i 29 godine, a s udjelom od 13,4 posto (42.466 osoba) u ukupnom broju nezaposlenih, ne zaostaje ni dobna grupacija između 30 i 34 godine. Najveći broj nezaposlenih, 109.838 ili 34,6 posto bilo je u srpnju u skupini kvalificiranih i viskokvalificiranih radnika. Slijede nezaposleni sa srednjom stručnom spremom (23,4 posto) te nekvalificirani radnici (20,8 posto). Najveći porast nezaposlenosti od 23,3 posto u srpnju je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježen u skupini nezaposlenih s visokom stručnom spremom, koju slijedi skupina s višom stručnom spremom s porastom nezaposlenosti od 17,2 posto. Cjelokupno su krajem srpnja evidentirane 207.083 stručne nezaposlene osobe što je 17,5 posto više nego u istom razdoblju 1998. Time je udio stručnih nezaposlenih osoba prešao 65 posto ukupno nezaposlenih osoba. Nestručnih nezaposlenih osoba bilo je u srpnju 10,2 posto više nego u srpnju 1998. Nezaposlenost je, prema podacima HZZ-a, povećana u svim županijama, a najveći porast zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj (26,7 posto) i Virovitičko- podravskoj županiji (26,2 posto), a najmanji u Brodsko-posavskoj županiji (1,5 posto). Na listi nezaposlenih krajem srpnja nalazila se 22.841 osoba ili 7,2 posto ukupnog broja nezaposlenih kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. Prema podacima HZZ-a u srpnju je prijavljeno 12.177 slobodnih radnih mjesta ili 1,9 posto više nego u srpnju 1998., a broj slobodnih radnih mjesta povećan je za NKV, KV i VKV radnike dok je smanjen za osobe sa višom, visokom i srednjom stručnom spremom. U SRPNJU NAJVIŠE NEZAPOSLENIH PRODAVAČA I EKONOMSKIH TEHNIČARA Od 317.680 nezaposlenih građana Hrvatske, koliko je u srpnju evidentirao Hrvatski zavod za zapošljavanje, najviše je, 207.083, stručnih nezaposlenih osoba. Pritom je najveći broj nezaposlenih prodavača (16.115), ekonomskih tehničara (11.978) i pomoćnih radnika (10.675). Slijede maturanti gimnazija kojih je 8.786, nezaposlenih konobara je 6.290, vozača teretnih vozila 6.282, automehaničara 5.608, kuhara 5.346, strojobravara 4.444 te 4.002 konfekcionara. Među ukupno 74.295 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, uz ekonomske tehničare i maturante gimnazije, najviše je strojarskih tehničara (3.940) i kemijskih tehničara (2.569). Od 10.152 nezaposlenika s višom stručnom spremom najviše je ekonomista (1.177) i nastavnika razredne nastave (819). U skupini nezaposlenih s visokom stručnom spremom, kojih je na popisu Zavoda krajem srpnja bilo 12.798, prednjače diplomirani ekonomisti s 1.129 nezaposlenih, a slijede ih diplomirani pravnici kojih je nezaposleno 1.030. Zanimljivo je da su baš ti fakulteti, pravni i ekonomski bili među najtraženijima na ovogodišnjim upisima. U ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj, kojih je u srpnju ove godine 14,9 posto više nego u lanjskom srpnju, upravo je broj stručnih nezaposlenika rastao najviše. U srpnju ove godine bilo je 17,5 posto više stručnih nezaposlenih osoba nego u istom mjesecu lani pa je tako njihov udio prešao 65 posto ukupno nezaposlenih osoba, dok je broj nestručnih nezaposlenika povećan 10,2 posto na 110.597 nezaposlenika. U skupini od 44.547 nezaposlenika s polukvalifikacijom i nižom stručnom spremom, uz pomoćne radnike, najviše je kuharskih pomoćnika (2.214), čistačica (2.141), konobarskih pomoćnika (1.617) i daktilografa (1.570). Na listi nezaposlenih nalazi se i 109.838 kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba gdje veću nezaposlenost bilježe kovinotokari, stolari, frizeri i bravari. TROŠKOVI ŽIVOTA U SRPNJU PORASLI 0,3 POSTO Troškovi života u Hrvatskoj u srpnju ove godine bili su 0,3 posto veći nego u lipnju te 4,4 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, od siječnja do srpnja 1999. ti su troškovi povećani za 3,3 posto. Cijene roba koje se koriste za osobnu potrošnju u srpnju su bile 0,4 posto više nego u lipnju dok su cijene usluga su cijene usluga u srpnju ostale nepromijenjene. Prema ocjeni DZS-a, takvo kretanje troškova života u srpnju u odnosu na prethodni mjesec najvećim je dijelom posljedica porasta cijena duhana i pića za 7,5 posto, prometnih sredstava i usluga za 2,2 posto, prometnih i PTT usluga kao i proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja za 0,7 posto te odjeće i obuće za 0,5 posto. Niže cijene zabilježene su u srpnju u prehrani (1,9 posto) te u obrazovanju, kulturi i razonodi (0,3 posto) dok su istodobno, cijene proizvoda i usluga za stanovanje i administrativnih usluga ostale na razini lipanjskih cijena. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ 379.552 TURISTA U hrvatskim ljetovalištima registrirano je početkom ovoga tjedna 379.552 turista, što je 15,55 posto manje nego lani, podaci su Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U odnosu na početak prošlog tjedna, broj turista u jadranskim turističkim odredištima manji je za 33.660, odnosno smanjio se 8,1 posto. Od ukupnog broja turista stranaca je 313.500 ili 17 posto manje nego prošle godine, dok je domaćih turista 66.052 što je 11 posto manje nego lani. U odnosu na prošli tjedan, stranaca je 4,6 posto manje, dok je broj domaćih gostiju manji za 22,2 posto. Po županijama najviše je turista početkom ovoga, kao i proteklog tjedna, zabilježeno na području Istarske županije, njih 142.195 što je 13,79 posto manje nego lani. Slijedi Primorsko-goranska županija s 99.993 registrirana turista ili 15,16 posto manje, dok je na području Splitsko-dalmatinske županije bilo prijavljeno ukupno 49.178 turista tj. 15,56 posto manje. Najviše stranaca boravi u turističkim mjestima Istarske županije - 137.171, što je 14 posto manje nego u isto lanjsko vrijeme. Domaćih je pak gostiju najviše u Zadarskoj županiji, njih 21.355 ili 16 posto manje. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE HYPOBANK IZ KLAGENFURTA I EBRD VEĆINSKI VLASNICI SLAVONSKE BANKE Proces privatizacije Slavonske banke d.d. Osijek uspješno je završen, realizacijom druge faze privatizacije nakon koje su EBRD i Hypobanka postali većinski vlasnici banke. Kako je ovih dana izvijestila Uprava Slavonske banke, rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku o konvertiranju komercijalnog kredita u vlasnički ulog, Europska banka za obnovu i razvitak i KaerntnerLandes und Hyothebank AG (Hypobanka) postali su većinski vlasnici Slavonske banke d.d. Osijek, s ukupno više od 50 posto dionica. U prvoj fazi privatizacije krajem 1998. godine strateški ulagači EBRD i HYPOBANK iz Klagenfurta otkupili su 35 posto dionica Slavonske banke d.d. Osijek od Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Cijeli proces privatizacije nadgledala je i kontrolirala Hrvatska narodna banka sukladno pozitivnim hrvatskim propisima. OD PONEDJELJKA ISPLATA ULOGA ŠTEDIŠAMA BANAKA U STEČAJU Štedišama pet banaka nad kojima je tijekom travnja i svibnja pokrenut stečaj, od ponedjeljka 23. kolovoza ove godine počet će se isplaćivati osigurani štedni ulozi do 30.000 kuna. Početkom listopada započet će isplata osiguranih štednih uloga do 50.000 kuna, a od studenoga do 80.000 kuna, potvrđeno je iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Isplata štedišama Ilirija banke, Glumina banke, Komercijalne banke, Gradske banke i Županjske banke, obavljat će se prema modelu saldiranja štednih uloga do 30.000 kuna, a vlasnicima štednih uloga na kućne će adrese biti proslijeđeni nalozi za isplatu. Ti će se nalozi moći realizirati i novac podići u svim poslovnicama Riječke, Slavonske i Splitske banke, kao i u određenim poslovnicama Privredne i Zagrebačke banke. Broj štediša pet banaka u stečaju kojima je potrebno isplatiti štedne uloge, u DAB-u procjenjuju na otprilike 80.000. Isplata će se obavljati u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB) na dan otvaranja stečajnog postupka nad pojedinom bankom. Štedišama, prema odluci hrvatskog Ministarstva financija, pripada naknada štednih uloga kao zbroj svih štednih uloga koji podliježu osiguranju u jednoj banci, maksimalno od iznosa do 100.000 kuna. Budući da je Agencija utvrdila veliki broj štediša čija ukupna potraživanja po svim štednim partijama ne prelaze 100 kuna, njima, pojašnjavaju u DAB-u, neće biti slani nalozi za isplatu već će se isplata obavljati uz predočenje štedne knjižice, ugovora ili kartice u za to određenim poslovnicama poslovnih banaka. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 12. - 19. kolovoza 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 12.08. 12.500.000 12.500.000 12,86% 219.786.000 13.08. 23.150.000 22.150.000 12,70% 231.443.000 16.08. 15.000.000 14.000.000 12,07% 204.633.000 17.08. 17.000.000 12.000.000 14,00% 224.469.000 18.08. 6.000.000 6.000.000 14,50% 131.986.000 19.08. 17.800.000 17.800.000 11,74% - Dnevni prosjek 15.241.600 14.075.000 12,97% 202.463.000 AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 16. - 19. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 520 1,95 1.219.558 475,26 2. Zagrebačka banka 0 630 6,78 1.211.823 -68,62 3. Podravka 70 -5,41 66.693 -9,82 4. Varaždinska banka 72 0,00 55.580 471,81 5. Jadran-Turist 27 - 34.533 - 6. Plava laguna 315 -1,56 18.260 470,63 7. Istraturist 21,50 -10,04 15.437 836,14 8. Riviera Holding 50 - 14.550 - 9. Končar 41 - 3.362 - 10. Dalmatinska banka 61 - 3.050 - UKUPAN PROMET 2.642.846 -39,65 Vrijednost indeksa CROBEX 672 2,28 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 16. - 19. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Salona Graditelj 77,80 - 829.970 - 2. PIF Dom 11 0,00 108.211 30,73 3. PIF Expandia 11 -0,45 43.637 109,40 4. Ericsson Nikola Tesla 79 - 18.170 - 5. Središnji nacionalni fond 5,35 0,75 13.506 69,69 6. PIF Velebit 5,01 -0,79 12.953 48,59 7. PIF Slavonski 4,12 0,00 9.228 0,35 8. Atlas 50 - 9.100 - 9. Kraš 50 - 5.267 - 10. Montkemija 56 - 3.696 - UKUPAN PROMET 1.069.535 -96,95 Vrijednost indeksa VIN 277 1,09 AUKCIJA TREZORKSIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 17.08. Ministarstvo financija 42 dana 91.600.000 11,00% 18.08. HNB 35 dana 143.200.000 10,10% 18.08. HNB 91 dan 46.000.000 11,26% Ukupno upisano blagajničkih zapisa Ministarstva financija na dan 17.08. - 650.620.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 18.08. - 919.600.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA "LIJANOVIĆI" ULAZE NA TRŽIŠTE CRNE GORE Mesna industrija "Lijanovići" iz Širokog Brijega, započela je ovih dana s izvozom svojih mesnih prerađevina na tržište Crne Gore. Partner Lijanovića u tom poslu bit će tvrtka Đurković Company iz Nikšića, potvrdio je glasnogovornik te tvrtke Dragan Marijanović. Interes crnogorskih kupaca za proizvodima iz Mesne industrije Lijanovići već postoji, a za nekoliko bi godina, uz druge pozitivne okolnosti, Lijanovići mogli na to tržište plasirati i 1.000 tona svojih proizvoda godišnje, rekao je Marijanović. Potrošači u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, već dobro poznaju proizvode iz Lijanovića, ponajviše i zbog mogućnosti gledanja programa Hrvatske televizije, ali i radi nastupa Lijanovića na prošlogodišnjem sajmu u Novom Sadu, na kojem će ta tvrtka i ove godine biti prisutna. U okviru svog ulaska na tržište Crne Gore, tvrtka je, kao prva iz Federacije BiH, potpisala i marketinški ugovor s državnom televizijom u Podgorici. Mesna industrija Lijanovići, prema Marijanovićevim riječima, među prvima je prije nekoliko godina, započela s plasmanom na tržište Republike Srpske, gdje danas bilježe dobre poslovne rezultate. Naime, samo na području Banja Luke taj širokobriješki proizvođač plasira 150 tona mesnih prerađevina godišnje. Poslovodstvo tvrtke, koja ukupno zapošljava 645 djelatnika, očekuje i trgovinske sporazume između BiH te s RH te SRJ, koji su nužni za daljnji razvoj gospodarskih odnosa susjednih država. VEĆE CIJENE DIESELSKOG GORIVA U SLOVENIJI Dieselsko gorivo na Petrolovim benzinskim crpkama u Sloveniji od četvrtak je 4,8 posto skuplje i košta 120,3 tolara po litri (oko 4,6 kuna), a cijena lož-ulja povećana je za 8,8 posto, na 65,2 tolara. To je već peta promjena cijene dieselskog goriva ove godine, a od prve promjene, krajem ožujka, cijena diesela porasla je 19,7 posto, sa 100,5 na 120,3 tolara. Cijena dieselskog goriva u Sloveniji podložna je češćim promjenama jer se prilagođava uvjetima na tržištu dok cijene ostalih vrsta benzinskih goriva određuje vlada. U Petrolu poskupljenje objašnjavaju povećanjem cijena nafte na svjetskom tržištu za 6,8 posto i cijena dieselskog goriva za 14,21 posto dodajući da su cijene goriva u Sloveniji i dalje 41,3 posto niže nego u zemljama Europske unije. Slovenski Petrol je početkom kolovoza podnio i prijedlog Vladi da odobri 35-postotno poskupljenje benzina. SLIJEDI POSKUPLJENJE GORIVA I U FEDERACIJI BIH? Tvrtke koje uvoze naftne derivate za tržište Federacije BiH traže da federalna vlada do kraja tjedna donese odluku o povećanju maloprodajnih cijena ovih proizvoda ili će u protivnom potrošače u ovom entitetu ostaviti bez goriva, piše u srijedu sarajevsko "Oslobođenje". Pozivajući se na izvore bliske privatnim tvrtkama koje su ovlaštene za uvoz naftnih derivata, ovaj list prenosi kako federalni naftaši na svakoj prodatoj litri goriva gube najmanje 0,2 pfeninga što ih tjera u trajno nerentabilno poslovanje. Uvoznici kao primjer navode činjenicu da je gorivo nedavno poskupjelo u Hrvatskoj a samo u posljednja dva tjedna rafinerije su povećale svoje cijene za deset posto što je posljedica rasta cijena sirove nafte. Litra benzina tipa "super" u Federaciji BiH trenutačno zapada 1,20 kovertibilnih maraka. Prema postojećoj kalkulaciji ukupne porezne obveze u ovoj cijeni sadržane su u iznosu od 1,116 KM a uvozniku ostaje da od preostalih 8,4 pfeninga po litri izmiri troškove radne snage, održavanja crpki, skladištenja, prijevoza, osiguranja, električne energije itd. Vlada Federacije BiH do sada je odbijala sve zahtjeve za poskupljenjem goriva opravdano strahujući od utjecaja kojega bi to moglo proizvesti na ukupne troškove života. Nakon prijetnje obustavom izvoza vlada se međutim našla pred novim poteškoćama jer bi se mogla osloniti samo na kapacitete "Energopetrola" kao državnog poduzeća no ono ne bi moglo zadovoljiti sve potrebe tržišta. Prema važećim dozvolama, u Federaciji BiH, osim "Energopetrola" ovlasti za uvoz goriva ima još 11 tvrtki, uključujući i "Inu BH". U SRJ NOVI ZAKONI U OBLASTI POREZNOG I VANJSKOTRGOVINSKOG SUSTAVA Jugoslavenska skupština donijela je u utorak paket zakona iz oblasti poreznog i vanjskotrgovinskog sustava. Smanjene su porezne stope na uvozne i domaće cigarete i na uvoz žestokih pića. Dopušten je i uvoz polovnih automobila a carine i ostale takse iznositi će 30 posto. Predstavnici vlade su objasnili da se novim zakonskim rješenjima povećavaju prihodi u državni proračun i suzbija siva ekonomija. Osim primjedbi da Vlada novim mjerama želi potaknuti građane da što više piju i puše, glavna primjedba oporbenih poslanika odnosila se na to da se zakoni neće moći primijenjivati ni na Kosovu ni u Crnoj Gori. Usvojene su i izmjene zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju, kojima se, kako je rečeno, uvodi "disciplina" u ovaj sektor. Predviđeno je, uz ostalo, da je za registraciju vanjskotrgovinske firme potrebno da ona kod ovlaštene banke ima najmanje 10.000 DEM. U radu ovoga zasjedanja Savezne skupštine nisu sudjelovali poslanici iz vladajuće koalicije u Crnoj Gori. TREBA LI HRVATSKA PLATITI MODERNIZACIJU NUKLEARKE Skori dolazak novih parogeneratora za nuklearku Krško u Sloveniji je opet pokrenuo pitanje neriješenih vlasničkih odnosa s Hrvatskom u tom energetskom objektu koji već više od godinu dana isporučuje električnu enegiju samo slovenskim potrošačima. Ljubljansko "Delo" tako se u četvrtak u središnjem komentaru pita na čiji će račun biti izvedena ugradnja parogeneratora i cjelokupna modernizacija nuklearke "teška" otprilike 200 milijuna DEM. "Hrvatska kao suvlasnik ne želi financirati svoj dio u modernizaciji. Vlada bi zato morala odlučiti pod kakvim uvjetima opet isporučivati struju HEP-u ili barem tiho razmišljati o varijanti da se smanji hrvatski vlasnički udjel u nuklearci za iznos koji bi Hrvati morali osigurati u njezinoj modernizaciji" - komentar je središnjeg slovenskog lista. Iako će parogeneratori u Krško stići do kraja idućeg mjeseca, oni će biti ugrađeni tek iduće godine. Njihovom će se ugradnjom pogonska snaga NEK-a povećati za sedam posto, a godišnja proizvodnja električne energije povećat će se za jednu četvrtinu u odnosu na sadašnju. Time će - računaju ovdašnji energetičari - biti povećani njezina ekonomičnost i sigurnost do 2023. godine kada istječe 40-godišnja tehnička životna dob ovakvog tipa nuklearke. DOBIT DRESDNER BANKE PORASLA 31,5 POSTO Dobit njemačke Dresdner Bank AG iznosila je u prvih šest mjeseci ove godine 880 milijuna eura (932,1 milijuna USD), čime je prošlogodišnja dobit u istom razdoblju nadmašena 31,5 posto. Prema riječima poslovodstva, uspješno poslovanje banke u prvom polugodištu može se prije svega pripisati većim prihodima od kamata i provizija. Dresdner Bank i u drugoj polovici godine očekuje uspješne rezultate i daljnji rast dobiti dodajući kako banka namjerava proširiti svoje poslovanje u Europi te u većem obujmu sudjelovati u investicijskom bankarstvu u Sjevernoj Americi. FERRAGOSTO TURISTIČKI VIŠE NEGO USPJEŠAN Gotovo sva ljetovališta na moru su puna a i posjeta planinskim i jezerskim odmaralištima je zadovoljavajuća, kažu talijanski turistički djelatnici zadovoljni rezultatima ovoga ferragosta. Osim toga na cestama nije bilo mnogo nesreća, pa i s te strane ovaj ferragosto talijanska glasila ocijenjuju više nego uspješnim. Veliki uspijeh postignut je i u talijanskim gradovima umjetnosti, kao što su Rim, Firenca, Venecija koji su bili puni stranaca, ali i talijanskih turista koji su iskoristili činjenicu da su iz gradova otišli stanovnici pa je bilo manje prometa, ali i su i muzeji bili otvoreni što su mnogi iskoristili. Na ferragosto je bilo otvoreno 76 muzeja i arheoloških nalazišta i posjetitelja je bilo iznad svih očekivanja. Prijašnjih godina su muzeji bili zatvoreni za ferragosta što su kritizirali mnogi turisti, posebno stranci. Prema podacima koje je objavio list "Sole 24 ore" strani turisti su u ovoj godini ostavili u Italiji 42.000 milijardi lira. Po prihodu od stranih gostiju Italija je prva u Europi i druga u svijetu iza SAD-a, dok je po broju stranih turista iza Francuske i Španjolske. Samo u tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza, strani gosti su u Italiji ostavili 25.000 milijardi lira. U NJEMAČKOJ NAJSKUPLJA ELEKTRIČNA ENERGIJA Energija za njemačke tvrtke skuplja je nego u ostalim državama članicama Europske unije (EU). Tako su cijene električne energije u siječnju ove godine bile otprilike 32 posto više, a cijene plina 27 posto više od prosijeka u EU, izvjestili su iz njemačkog udruženja proizvođača energije. Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, najnižu cijenu električne energije plaćale su tvrtke iz Skandinavije. Tvrtke iz Norveške plaćale su 40 posto, iz Švedske 44 posto, Finske 52 posto i Danske 66 posto od cijene koja trenutačno važi u Njemačkoj. Jednako visoke cijene električne energije kao u Njemačkoj, plaćale su talijanske i austrijske tvrtke. Njemačka je na prvom mjestu i po cijenama plina. Tako primjerice cijene plina u Španjolskoj dosežu 61 posto, u Finskoj 69 posto te u Belgiji 72 posto cijene koje važe u Njemačkoj. IRIDIUM BANKROTIRAO Iridium, prva svjetska satelitska telekomunikacijska kompanija, proglasila je bankrot nakon što kompanija više nije mogla ispunjavati obveze prema svojim kreditorima kojima je dužna otprilike 1,45 milijardi USD, objavljeno je ovih dana iz te kompanije. Neposredni povod ovakvoj odluci bila je nemogućnost plaćanja 90 milijuna USD kamata kreditorima, no glavni uzroci problema leže u izuzetno malom broju pretplatnika, pogreškama u marketingu i distribuciji, te tehničkim problemima s mobilnim satelitskim telefonima. Tijekom stečajnog procesa, kako je objavljeno, Iridium će i dalje nastaviti s radom, no provest će se restrukturiranje kompanije u suradnji s bankama, vlasnicima dionica i strategijskim partnerima. VESPA POSTAJE AMERIČKA Simbol talijanskog gospodarskog razvitka, skuter "Vespa", prelazi u američke ruke. Danas je i službeno potvrđena takva mogućnost o kojoj se nagađalo već nekoliko dana. Talijansku tvornicu Piaggio koja proizvodi "Vespu" namjerava kupiti "Texas Pacific Group", kojoj je na čelu David Bonderman, koji je 1996. već kupio jednu talijansku tvrtku motorkotača, čuvenu "Ducati". Potpisano je pismo namjere, a američki poslovni čovjek, koji je 1996. financirao predizbornu kampanju predsjednika SAD-a Billa Clintona, ponudio je približno 1.200 milijardi lira za "Piaggio". Nakon više godina krize ta tvornica je prošlu zaključila s čistom dobiti od deset milijardi lira (1997. je završila s gubitkom od 51 milijardu), a taj oporavak je pokrenuo mladi Giovanni Alberto Agnelli, koji je u 33 godini, prije dvije godine, umro od raka. Premda će "Piaggio" postati američka po većinskom kapitalu, njome će upravljati i dalje sadašnji talijanski kadar. Prošle godine je "Piaggio" ostvario dohodak od 1.850 milijardi lira i najveći je europski proizvođač skutera. Prodano je oko 500.000 skutera u Europi u prošloj godini i pokriva 32 posto cijelog europskog tržišta. Mnoge poznate talijanske tvrtke u današnjem globaliziranom trgovinskom svijetu nisu više u većinskom talijanskom vlasništvu. "Martini e Rossi" je američki, "Gucci" je "public company", "Cinzano-Buton", koja proizvodi "Vecchiu Romagnu" je britanski, čuvene prehrambene tvrtke kao što su "Motta", "Alemagna", "Perugina" su švicarskog "Nestlea", "Stock" je njemački isto kao i automobil "Lamborghini" itd. Ali i talijanske tvrtke kupuju po svijetu, pa je na primjer talijanska postala tvornica naočala "Rey Ban", talijanski "Autogril" kupuje američku tvrtku koja ima motele i restorane na američkim autocestama, talijanski FIAT je otkupio najveće američke proizvođače poljoprivrednih strojeva i gotovo je postao monopolist na tom sektoru u SAD-u, tako da će se slučajem pozabaviti, kako je objavljeno, i američka antimonopolistička komisija. FORD I HARLEY-DAVIDSON POČINJU PROIZVODNJU KAMIONETA Američki proizvođač vozila Ford Motor Company u suradnji s poznatim svjetskim proizvođačem motocikala, tvrtkom Harley-Davidson Motor Company, nedavno je u SAD predstavio zajedničku, limitiranu proizvodnju kamioneta tipa 2000 Harley-Davidson F-150 pickup, objavljeno je iz Forda, inače drugog po veličini svjetskog proizvođača vozila. Taj kamionet predstavlja poboljšanu i dotjeranu verziju Fordovog pickup kamioneta F-150, čija je serija u SAD-u bila najprodavaniji pickup kamionet u posljednje 22 godine, te ujedno i jedno od najprodavanijih vozila u povijesti automobilske industrije. Vozilo će se proizvoditi u federalnoj državi Ontario u Fordovim postrojenjima u Oakvillu, očekuje se u prodajnim salonima tijekom proljeća iduće godine, a njegovu cijenu te obim proizvodnje, kompanije zasad nisu objavile. Novi kamionet 2000 Harley Davidson F-150, obojen u crno te ukrašen narančastim crtama i kromiranim dijelovima (prepoznatljivim za Harley), pokreće motor V8 Triton od 260 konjskih snaga (KS) i zapremine 5,4 litre. Ispušni je sustav vozila posebno usklađen kako bi podsjetio na originalni zvuk Harleya, a unutrašnjost je vozila također u skladu s Harley-Davidson motociklima - crna koža i metalna komandna ploča. "2000 Harley-Davidson F-150", prvijenac je petogodišnje suradnje dviju poznatih američkih kompanija, koje ističu da taj kamionet simbolizira "autentičan američki mišić", što je ujedno i tradicija obiju kompanija. SAD NASTAVLJA BORBU S EU OKO IZVOZA GENETSKI MODIFICIRANE HRANE Američki veleposlanik pri Europskoj uniji (EU) Richard Morningstar u svom je nedavnom izvješću upozorio kako će zapadnoeuropske zemlje i SAD nastaviti međusobni trgovinski rat zbog odluke EU-a da suspendira izvozne dozvole za genetski modificiranu hranu, objavio je britanski časopis "The Times". Morningstar u svome izvješću, prvom od kako je prošloga mjeseca preuzeo dužnost veleposlanika, naglašava da su "politika i demagogija u potpunosti preuzele kontrolu u procesu donošenja odluka", citira "The Times". "Sve dok EU ne odvoji znanstvene rizike od političkih procesa, budućnost ove rezolucije nije blistava", smatra Morningstar. Ministri okoliša EU-a zasada su podržali privremenu blokadu izvoza genetski modificirane hrane. Povod je bio sve veće negodovanje javnosti zbog zdravstvene (ne)sigurnosti na takav način proizvedene hrane. Osim toga, američki je veleposlanik upozorio i kako postoji velika opasnost da je EU presnažno reagirala na aferu "belgijskog dioksina". Naime, nakon toga EU je donijela zabranu korištenja dodataka životinjskoj hrani, koja je u SAD-u dozvoljena. Inače, do kraja ove godine Svjetska trgovinska organizacija (WTO) bi trebala održati sastanak na kojem će glavna teme biti izvozno-uvozne nesuglasice zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a, vezane poglavito uz banane i govedinu. 9. POSEBAN PRILOG UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - kolovoz a) Kratkoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: - za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja Ovi uvjeti ovise o 18,00 - za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini komitentu, zatraž. iznosu, 15,00 - uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja, instrum. do 12,00 - okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima. 20,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka - - 15,00 Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00 Centar banka - - 12,00-20,00 Cibalae banka - - 17,00 Convest banka - - 19,00 Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00 Croatia banka: - prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00 - ostalim klijentima - - prema odluci Čakovečka banka - - 16,00-18,00 Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka: - za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00 - za pr turis.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00 - za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00 - za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00 - za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00 - za ostale namj. - 360 dana* - 22,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 16,00 - u devizama - - 15,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-17,50 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,50 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,50 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,50 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,3 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 20,50 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00 Međimurska banka: - za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00 Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00 Partner banka: - prvoklasni. duž. i izvoznici - - 12,00 - prvo. duž. - kunski s val. kl. - - 15,00 - riz.skup. A + ost bank. posl - - 18,00 - rizična skupina A - - 20,00 - ost. riz. sk. i novi komitenti - - 22,00 Podravska banka: - za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00 - za obrtna sredstva - - 18,00-24,00 - za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00 - za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00 Požeška banka: -krediti za likvidnost - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 18,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00 Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 15-24 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za obrtna sredstva - - 16,00-20,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00 Volksbank - - 10,00-16,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,50 - devizni (DEM) - - 12,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 15,00-18,00 -okvirni po ŽR sposobnosšću korisnika - 20,00 * devizni depoziti tvrtke iznad 50.000 DEM b) Dugoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku... 14,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka: - za obrtna sredstva (do 3 g.) - - 12,00-15,00 - za investicije (do 5 g.) - - 12,00-15,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12,00-15,00 Cibalae banka prema dogovoru Convest banka - - 16,00 Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00 Čakovečka banka - - - Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 14,00 - u devizama - - 13,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-17,50 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,50 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,50 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,50 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,3 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-18,00 Međimurska banka: - za razne namjene - - 14,00% (val. klauzula) - za kupnju automobila 30.000 DEM - 14,00 (val. klauzula) - krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00% Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni Partner banka: prema programu Podravska banka: - kupnja i uređ. gospod. obj. - - 18,00 - kupnja poljop. zamljišta - - 13,00 - podizanje dugog. nasada - - 13,00 - kupnja osnovnog stada - - 13,00 - kupnja i uređ. posl. prostora - - 18,00 - trajna obrtna sredstva - - 18,00 Požeška banka: -krediti za osnovna sredstva - - 20,00 - krediti za obrtna sredstva - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 13,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00- 14,00 Riječka banka: - krediti iz izvora banke ovisno o - 12,00-22,00 - krediti iz inozemnih izvora visini zahtjeva - 9,00-14,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 10-20 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00 - za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00 Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00- 30,00% 12,00-14,00 Volksbank - 30,00% 9,00-15,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 16,00-16,50 - devizni (DEM) - - 14,50-15,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00 -devizni krediti sposobnosšću korisnika - 14,00