ZAGREB, 19. kolovoza (Hina) - Hrvatska će trgovina, ukoliko uopće želi imati ikakvu šansu na globalnom tržištu, morati proći kroz razdoblje okrupnjavanja i značajnog koncentriranja, mišljenja je Ruđer Friganović, direktor Sektora za
trgovinu Hrvatske gospodarske komore.
ZAGREB, 19. kolovoza (Hina) - Hrvatska će trgovina, ukoliko uopće
želi imati ikakvu šansu na globalnom tržištu, morati proći kroz
razdoblje okrupnjavanja i značajnog koncentriranja, mišljenja je
Ruđer Friganović, direktor Sektora za trgovinu Hrvatske
gospodarske komore.#L#
"Država ne bi smjela ograničavati takve koncentracije, pa će
osjetljivu ulogu u tom procesu imati Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja. Ona bi morala biti na čistu s tim što u nacionalnom
gospodarstvu od oko 4,5 milijuna stanovnika, koje ima snažnu
tendenciju otvaranja, uopće znače monopol ili koncentracija i što
sprječavanje takvih procesa znači za konkurentnost hrvatskog
gospodarstva na globalnom tržištu", rekao je Friganović.
Teško je povjerovati, tvrdi, da hrvatska trgovina - koja iz bivše
države osim zaostalosti i neučinkovitosti nasljeđuje i izrazitu
zemljopisnu rascjepkanost i danas ima beznačajnu veličinu i snagu u
odnosu na inozemne lance - može uspješno parirati napadima takve
konkurencije.
Direktorica Konzuma Katarina Šobat kaže kako su u toj trgovačkoj
kući svjesni da domaća trgovina može opstati jedino kroz
okrupnjavanje. Svi zajedno, napominje, trebamo shvatiti da se
moramo povezivati, međusobno integrirati ali, naravno, na
partnerskoj osnovi.
"Mislim da nemamo financijske snage da jedni druge, kao što su to
svakodnevni primjeri u svijetu, preuzimamo, kupujemo i sl.",
istaknula je Šobat. Nužno je stvoriti, dodala je, jedinstven stav o
tome gdje je strateško mjesto trgovine u hrvatskom gospodarstvu.
Pitanje ulaska stranih maloprodajnih lanaca u Hrvatsku, prema
Friganoviću je stoga 'sol na rani' hrvatskih trgovaca, a pritom se
ne može reći da je zabrinutost bezrazložna. Naime, inozemni
konkurenti imaju pristup jeftinim izvorima financiranja, niže
nabavne cijene koje proizlaze iz ekonomije veličine odnosno
pregovaračke moći u razgovorima s dobavljačima, modernu i
razrađenu tehnologiju poslovanja te na taj način imaju mogućnost
podnošenja troškova ulaska sve do iznimno niskih cijena kako bi
osvojili tržišta.
"U tom smislu trgovci, koji su svjesni neminovnosti suočavanja sa
konkurencijom iz inozemstva, imaju pravo tražiti od države 'grace
period' i tretman zaštite kakav se otvoreno odobrava i
proizvođačkim djelatnostima. U suprotnom moglo bi nam se dogoditi
ono što se dogodilo sa trgovačkom mrežom naših najbližih susjeda u
Mađarskoj, gdje su inozemni lanci gotovo potpuno ugušili domaću
trgovačku mrežu", naglasio je Friganović.
Da želja za ograničavanjem ulaska inozemnih trgovačkih lanaca nije
samo svojstvena hrvatskim trgovcima govore i primjeri Švicarske i
Italije koje se vrlo restriktivno odnose prema tom problemu.
U slučaju Italije dozvolu za otvaranje shopping centra daje državno
tijelo na preporuku Komore pa zbog toga ta zemlja ima dosta problema
sa ostalim članicama Europske unije. U Švicarskoj je gotovo
onemogućen ulazak stranih trgovačkih lanaca zbog brojnih prepreka
u području stvarnog vlasništva.
"Vjerojatno bi u tom smjeru (lokacijske, građevinske i druge
dozvole) trebalo razmišljati ukoliko se želi kontrolirati ulazak
stranih lanaca i u Republiku Hrvatsku", zaključuje Friganović.
(Hina) dju db