ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 1998. godine iznosila su 2,2 milijarde američkih dolara. Od toga se čak 40 posto ili 871 milijun dolara odnosio na ulaganja investitora iz Sjedinjenih
Američkih Država.
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Ukupna izravna inozemna ulaganja u
Hrvatsku od 1993. do 1998. godine iznosila su 2,2 milijarde
američkih dolara. Od toga se čak 40 posto ili 871 milijun dolara
odnosio na ulaganja investitora iz Sjedinjenih Američkih
Država.#L#
Uz izravnja ulaganja proteklih godina u zadnje je vrijeme
zaključeno nekoliko značajnih zajedničkih projekata s američkim
partnerima.
Po ugovoru HEP-a i Parsons Power Group u tijeku je rekonstrukcija
zagrebačke termoelektrane toplane u vrijednosti od 100 milijuna
dolara. Koncem lipnja ove godine HEP je s Enronom potpisao i ugovor
o financiranju, gradnji i korištenju plinske elektrane Jeretovac.
Vrijednost tog projekta procjenjuje se na 1,2 milijarde dolara.
Važan gospodarski projekt je onaj sa tvrtkom Bechtel u izgradnji
pojedinih dionica autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik ličkom
trasom preko Splita. Ugovor sa Bechtelom vrijedan je 990 milijuna
dolara, a Bechtel je na dionicama koje će graditi obvezan uključiti
70 posto izvođača iz Hrvatske.
U Hrvatskoj 17 američkih tvrtki ima svoja predstavništva, devet je
tvrtki izravno ulagalo u hrvatsko gospodarstvo, a 18 ih, po
podacima HGK, djeluje putem raznih predstavnika, trgovačkih
agenata i distributera.
U SAD-u, pak, djeluje tek sedam predstavništava hrvatskih tvrtki -
Plive, Atlasa, Končar Overseasa, Omnico Internationala, Croatia
Linea/Crossocean Shipping, Croatian banks (Zagrebačka, Privredna
i Splitska banka) i ured Hrvatske turističke zajednice.
Robna razmjena Hrvatske sa SAD-om u 1998. iznosila je 367 milijuna
dolara, što je tek 1,97 posto ukupne hrvatske robne razmjene sa
svijetom. U takvoj razmjeni hrvatski izvoz je manji od uvoza iz SAD-
a i ostvaren je deficit od 189 milijuna dolara.
Hrvatski izvoz u SAD iznosio je 89 milijuna dolara i čini dva posto
ukupnoga izvoza, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 278 milijuna dolara
ili 2,84 posto od ukupnog hrvatskog uvoza.
Mogućnosti robne razmjene, prema većini gospodarskih analitičara,
puno su veće od sadašnjih pokazatelja pa se stoga predlaže i veći
angažman domaćih tvrtki u cilju agresivnije promidžbe proizvoda na
američkom tržištu.
Približavanju dvaju gospodarstava značajno doprinose i američko-
hrvatske gospodarske komore u Los Angelesu i New Yorku koje za cilj
imaju promicati i uspostavljati gospodarske veze, ulaganja i
trgovinu između hrvatske i SAD-a. U tom je smislu komora u Los
Angelesu prošle godine bila među organizatorima predstavljanja
hrvatskoga gospodarstva i njegovih investicijskih mogućnosti
zainteresiranim kalifornijskim ulagačima.
Ne treba zaboraviti ni ulaganja hrvatske dijaspore iz SAD-a u
hrvatskom procesu privatizacije, po podacima HGK-e, u ukupnoj
vrijednosti od 17,2 milijuna dolara, što je ostvareno kupovinom
dionica nekolicine hrvatskih tvrtki iz područja proizvodnje ili
turizma.
(Hina) dju/bn ds