AU 16. VIII. PR: HRVATSKO GOSPODARSTVO U RECESIJI

AUSTRIJA DIE PRESSE 16. VIII. 1999. U izbornoj godini Hrvatska je otklizila u recesiju "Baš ove godine, kad se održavaju izbori, Hrvatska je otklizila u tešku recesiju. Nije nimalo čudno što nijedan ministar ne izgovara tu riječ. Samo se središnja banka usuđuje govoriti o recesiji. No, gospodarski stručnjaci slijede jasnu definiciju: budući da je Hrvatska u dva uzastopna kvartala zabilježila pad brutto domaćeg proizvoda (BIP), stručnjaci za državno gospodarstvo govore o recesiji. Nakon što je prošle godine zabilježena stopa gospodarskog rasta od 2,3 posto, Hermine Vidovic iz Bečkog Instituta za međunarodne gospodarske usporedbe (WIIW) računa da će ove godine Hrvatska zabilježiti minus od dva posto. Hrvatska središnja banka također očekuje pad, iako ne govori točno koliki će biti. Postoji nekoliko razloga za recesiju. U prvom redu, valja spomenuti precijenjenu državnu valutu kunu. No, ona ima status 'svete krave', jer je smatraju simbolom stabilnosti i sigurnosti. Važnu ulogu igraju i strukturni problemi hrvatskog gospodarstva: troškovi rada u industriji previsoki su. Posljedica takvog stanja jest visoki deficit u trgovinskoj bilanci. Osim toga, Hrvatska nije uključena u proces integracije u Europsku uniju. S Bruxellesom još nije sklopljen čak ni sporazum o trgovini i suradnji, a kamoli sporazum o pridruženom članstvu, koji su već potpisale čak i Rumunjska i Bugarska. Brojni problemi predstavljaju veliki teret i za oglednu privrednu granu - turizam, koji je 1998. donio netto-prihod u visini 2,2 milijarde dolara. WIIW predviđa da će se ove godine ta svota smanjiti za 10 do 15 posto. Konvertibilna kuna pogoršava odnos cijena i usluga. Na turizam nije utjecao samo rat na Kosovu, jer dio krivnje snose i strukturni problemi. Primjerice, 'insiderska' privatizacija u korist suradnika i menadžera, a u okviru te privatizacije rok za otplatu u pojedinim slučajevima dosezao je i 20 godina, uskratio je poduzećima svježi kapital, a takvo je stanje u cijelome hrvatskome gospodarstvu. Zato tvrtke nemaju novaca za ulaganja čiji je cilj osuvremenjivanje. U procesu privatizacije do sada su najviše do izražaja dolazili hrvatski građani - iako ne u tako velikoj mjeri kao u Sloveniji. Prema sadašnjem planu, slijedi prodaja 'krunskih dragulja' poput Telekoma, energetskih poduzeća, osiguravajućih društava i banaka, a krug potencijalnih kupaca obuhvatit će ovoga puta i strance, koji bi se trebali uključiti u taj proces u ulozi strateških ulagača. Priželjkivani prihodi hitno su potrebni u proračunu, koji je ove godine morao biti revidiran zbog recesije. Prema podacima WIIW-a, dug je naglo porastao s 2,5 milijardi dolara 1993. na 8,6 milijardi dolara ove godine - 40 posto hrvatskog brutto domaćeg proizvoda. No, dug bi mogao postati problemom tek u srednjoročnoj perspektivi. Stopa nezaposlenosti iznosi oko 20 posto. Državni sektor otpušta osoblje, a nema puno poticaja za stvaranje novih radnih mjesta. Doduše, mnogi ljudi naći će posao u sivom gospodarstvu. Životni je standard i dalje vrlo nizak: po WIIW-ovim podacima, brutto domaći proizvod po glavi stanovnika doseže u Hrvatskoj tek 33 posto standarda Europske unije. Mađarska je uspjela doseći 52 posto, a Slovenija čak 72 posto toga standarda. Stoga bi Hrvatska uskoro morala usmjeriti svoje gospodarstvo prema širenju, kako bi smanjila taj jaz", navodi Erich Hoorn na kraju svog članka u okviru rubrike "Panorama istoka".