ES 18. VII. EL PAIS GOSP. KRIZA

ŠPANJOLSKA EL PAIS 18. VII. 1999. Dvije godine poslije krize "Prije malo manje od dvije godine, početkom srpnja, pala je vrijednost tajlandske valute. Tako je počela, a da nitko u tom trenutku nije prognozirao njezinu veličinu, 'najgora gospodarska kriza u posljednjih pedeset godina', prema riječima američkoga predsjednika Billa Clintona. Bila je to jedna od onih nepredvidljivih kriza s dva sastavna dijela: financijskom krizom i krizom sustava za razmjenu valuta. Strani ulagači na području Azije poželjeli su odmah izvući sav svoj novac, svi istodobno, a nema te financijske ustanove koja bi mogla izdržati pretvaranje svega svoga imetka u gotovinu u jednome jedinom trenutku, ni države koja bi izdržala paniku koja nastaje pri sve većem mijenjanju državne valute u dolare. S manjim ili većim intenzitetom, taj se potres proširio svijetom, ali epicentar je bila Azija. Dva ljeta poslije toga, što je ostalo od svega toga? Prvo, spoznaja da se svašta može dogoditi vrtoglavom brzinom (od 'azijskoga čuda' do propasti), ali i da postoji mogućnost da i najgore teškoće nestanu prije nego se predviđa. U prvih šest mjeseci ove godine veći dio azijskih tržišta vrijednosnica sve bolje posluje, a neke države, poput Južne Koreje, opet ostvaruju spektakularni gospodarski rast (iako većina država, Indonezija, Tajland, Hong Kong itd. i dalje pate od recesije). Japan je slučaj za sebe, ali je ostvario skroman pozitivni rast u prva tri mjeseca ove godine. Čini se da je to područje, kao cjelina, sada u fazi pripreme za skok. Skloni smo pomisliti da, budući da smo izišli iz pakla, nije više nužno takvo bolno nastavljanje reforma. Reforma banaka kako bi ustanove mogle transparentno poslovati i kako ne bi više bilo poslovanja s gubicima. Restrukturiranja industrije, žrtve udruživanja tvrtki i nekontroliranoga zaduživanja te stvaranja čistoga društvenoga tkiva u kojemu neće biti dvoličnih odnosa države, političkih stranaka i tvrtki (...). Štafetna palica krize prešla je u ruke Latinske Amerike. Najprije je bio pogođen Brazil, ali i taj div pokazuje znakove optimizma. Recesija nije bila tako duboka kao što se najavljivalo u multilateralnim organizacijama. Sada je red na Argentini. Ovoga ponedjeljka tržište vrijednosnica u Buenos Airesu doživljava pad i ulijeva strah u kosti i ostatku svjetskih burza, poslije izjave peronističkoga kandidata za mjesto premijera Eduarda Duhaldea kako sumnja u sposobnost države da vrati vanjski dug, veći od 140 milijarda dolara. Ta se mogućnost spojila s glasinama o mogućoj devalvaciji argentinskoga pesoa u odnosu na dolar poslije predizborne kampanje i biranja novoga predsjednika, u listopadu. Sve se to događa u okolnostima velike recesije koja je povećala nezaposlenost u Argentini, državi koja od brazilske krize pati od velikoga pada konkurentnosti. Međunarodni monetarni fond, koji u svojem najnovijem izvješću loše procjenjuje izglede za obnovu gospodarskoga rasta u Latinskoj Americi, odmah je morao izići u javnost s izjavom da će braniti argentinsko gospodarstvo. A iz toga se može izvući zaključak da, unatoč poboljšavanju stanja u vezi s konjunkturom u svijetu, MMF krizu službeno smatra završenom, ali se povjerenje nije vratilo na nova tržišta pa je dovoljna obična iskrica nesigurnosti da svi temelji gospodarstava opet odu u zrak", piše Joaquin Estefania.