HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 117 POSLOVNI PREGLEDbroj 1177. - 13. kolovoza 1999. SADRŽAJ:? PREMIJER MATEŠA PREDLOŽIO IVANA PAVLOVIĆA ZA MINISTRA POMORSTVA, PROMETA I VEZA 2? PRIJEDLOG IZMJENA I
DOPUNA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 2? ISPLATA DIJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA TURISTIČKIM TVRTKAMA 2? NADZORNI ODBOR HTZ-A O PROGRAMU PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA 2? KAMPANJA "KUPUJMO HRVATSKO" ZAPOČINJE 15. KOLOVOZA 3? AZTN O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA I STRANIM ULAGANJIMA U CIGARETNU INDUSTRIJU 3? ISPLATA OSIGURANIH ŠTEDNIH ULOGA 3? VEĆE CIJENE BENZINA 4? INA NAJAVLJUJE ZAJEDNIČKE POSLOVE CROSCA I SHELLA U OMANU 4? MANJI RAD HŽ-A U PRVOM POLUGODIŠTU 5? SURADNJA LUKE PLOČE I MOSTARSKE TVORNICE ALUMINIJA 5? PRIMOPREDAJA BRODA U ULJANIKU 5? PRODAN BROD "BRIBIR" RIJEČKOG CROATIA LINEA 6? HERAK RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM UPRAVE "KVARNER EXPRESSA" 6? U GRAND HOTELU ADRIATIC 55 POSTO VIŠE NOĆENJA NEGO LANI 6
POSLOVNI PREGLED
broj 117
7. - 13. kolovoza 1999.
SADRŽAJ:
? PREMIJER MATEŠA PREDLOŽIO IVANA PAVLOVIĆA ZA MINISTRA POMORSTVA,
PROMETA I VEZA 2
? PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 2
? ISPLATA DIJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA TURISTIČKIM TVRTKAMA 2
? NADZORNI ODBOR HTZ-A O PROGRAMU PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA 2
? KAMPANJA "KUPUJMO HRVATSKO" ZAPOČINJE 15. KOLOVOZA 3
? AZTN O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA I STRANIM ULAGANJIMA U
CIGARETNU INDUSTRIJU 3
? ISPLATA OSIGURANIH ŠTEDNIH ULOGA 3
? VEĆE CIJENE BENZINA 4
? INA NAJAVLJUJE ZAJEDNIČKE POSLOVE CROSCA I SHELLA U OMANU 4
? MANJI RAD HŽ-A U PRVOM POLUGODIŠTU 5
? SURADNJA LUKE PLOČE I MOSTARSKE TVORNICE ALUMINIJA 5
? PRIMOPREDAJA BRODA U ULJANIKU 5
? PRODAN BROD "BRIBIR" RIJEČKOG CROATIA LINEA 6
? HERAK RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM UPRAVE "KVARNER EXPRESSA" 6
? U GRAND HOTELU ADRIATIC 55 POSTO VIŠE NOĆENJA NEGO LANI 6
? POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA 6
? COCA-COLA MODERNIZIRA SVOJE POGONE U ZAGREBU 7
? PLAN NOVOTECA POSTIĆI VISOKU PRODUKTIVNOST 7
? POTPISAN PREDUGOVOR ZA PROJEKT "TUSTICA" 7
? MALTEŠKA TURISTIČKA TVRTKA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA 7
? HUP ZAGOVARA REFORMU HRVATSKE POREZNE POLITIKE 7
? HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ ODBACUJE OPERATIVNI PLAN JESENSKE SJETVE
8
? HUH: HRVATSKI TURIZAM MORA KRENUTI DRUGIM PUTEM 8
? UHPA TRAŽI HITNO SMANJENJE PDV-A 8
? SINDIKAT PPDIV: DOMINIKOVIĆ SPRJEČAVA RAD SINDIKATA U PIK-U
VRBOVEC 9
? HRVATSKO GOSPODARSTVO NA POMURSKOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI 9
? D&B: RIZIČNOST ULAGANJA U HRVATSKU NEPROMIJENJENA 9
? KRIZA U GOSPODARSTVU I BANKARSTVU: NAJGORE IZA NAS?! 9
? PRIHODI I PRIMICI DRŽAVNOG PRORAČUNA U PRVIH ŠEST MJESECI 23,8
MILIJARDI KUNA 10
? POVEĆAVA SE UKUPNA IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA 10
? U HRVATSKOJ 413.212 TURISTA 11
? TIJEKOM SEDAM MJESECI U HRVATSKU UPLOVILO 25.298 STRANIH JAHTI I
BRODICA 11
? MAKROEKONOMSKE PROGNOZE PBZ-A 11
? U SRPNJU ZATIŠJE NA TRŽIŠTU KAPITALA 12
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12
? VIJESTI IZ SVIJETA 13
? POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - kolovoz
16
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
PREMIJER MATEŠA PREDLOŽIO IVANA PAVLOVIĆA ZA MINISTRA POMORSTVA,
PROMETA I VEZA
Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša u srijedu je temeljem
Ustava Predsjedniku RH uputio prijedlog da novim ministrom
pomorstva prometa i veza imenuje Ivana Pavlovića, priopćeno je iz
Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. Ivan Pavlović rođen je 1953. u
Studencima (Ljubuški, BIH). Diplomirao je na Pomorskom fakultetu u
Dubrovniku. Do 1979. plovio je u zvanjima časnika na brodovima
trgovačke mornarice, a od 1979. do 1990. radio je u Luci Ploče na
poslovima lučkog peljara. Od 1990. je generalni direktor Luke
Ploče. Član je Hrvatske demokratske zajednice, oženjen je i otac
troje djece.
PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Hrvatska Vlada uputila je Hrvatskom državnom saboru Prijedlog
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju kojim bi
se županijama, općinama i gradovima za jednu godinu produljio
krajnji rok za donošenje prostornih planova uređenja i generalnih
urbanističkih planova. U Hrvatskoj je trenutno na snazi 1376
prostornih planova donesenih do travnja 1994. kada je izglasan
Zakon o prostornom uređenju kojim je zbog političkih, društvenih i
gospodarskih promjena određen novi sustav prostornog uređenja.
Dobar dio tih planova stariji je od 20 godina, te stoga, po
mišljenju Vlade, ne udovoljava novim uvjetima. Kako je nakon 1994.
izrađeno tek 299 planova, prošle je godine donesen Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju kojim je
propisano da županije i Grad Zagreb do kraja 1999. izrade prostorne
planove, a općine i gradovi do kraja 2000. prostorne planove
uređenja i generalne urbanističke planove. No, kako je do danas
donesen zanemarivo mali broj navedenih planova, Vlada drži da će
županije, općine i gradovi vrlo teško do propisanih rokova ispuniti
svoje obveze, te stoga predlaže njihovo produljenje za jednu
godinu. Ocjenjujući postojeće stanje i obrazlažući potrebu ponovne
izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, Vlada ističe kako do
danas niti jedna županija nije izradila prostorni plan, dok je od
121 grada, samo njih pet izradilo nove prostorne planove uređenja,
a u 34 su ti planovi u izradi. Od 421 općine, prostorni plan uređenja
donijele su svega četiri općine, dok su u 76 planovi u izradi. Od 30
gradova koji su obvezni donijeti generalni urbanistički plan, tek
su Rijeka, Velika Gorica, Čakovec, Gospić i Krapina započeli s
izradom, dok je za Varaždin plan u pripremi. U materijalu Vlade
navodi se da je i u Zagrebu plan u izradi, no u međuvremenu taj je
plan dovršen i usvojen. Osim kašnjenja u izradi planova, kao razlog
novoj izmjeni i dopuni zakona, Vlada navodi potrebu da Uredba o
produljenju važenja znatnog broja starih prostornih planova,
donesenih do 1994., postane sastavni dio zakona. Naime, stari
planovi su po Zakonu o prostornom uređenju trebali prestati važiti
u travnju ove godine, ali im je Vlada tom Uredbom produljila važenje
do donošenja novih. Bez te bi Uredbe, podsjećaju u Vladi, došlo do
zastoja u izdavanju lokacijskih dozvola i gradnji. Ostale izmjene i
dopune Zakona koje predlaže Vlada, odnose se na promjene, doradu i
preciziranje pojedinih odredbi Zakona o prostornom uređenju, što
bi, kako tvrde u Vladi, osiguralo učinkovitiju provedbu Zakonu.
Vlada ocjenjuje da bi se prihvaćanjem zakonskog prijedloga
osiguralo daljnje funkcioniranje sustava prostornog uređenja,
odnosno uvjeti za daljnje gospodarenje, zaštitu i upravljanje
prostorom.
ISPLATA DIJELA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA TURISTIČKIM TVRTKAMA
Hrvatskim turističkim tvrtkama tijekom ovoga tjedna isplatit će se
drugi dio financijske potpore u iznosu od 50 milijuna kuna
proračunskih sredstava. Osim hotela i turističkih naselja potpore
će dobiti kampovi, marine i pansioni. Svim tvrtkama za koje potpora
iznosi više od 10.000 kuna sredstva će se isplatiti u mjenicama, dok
će se ostalim tvrtkama novci uplatiti na žiro račune, priopćeno je
iz Ministarstva turizma. Turističkim tvrtkama s područja
Dubrovačko-neretvanske županije mjenice će se podijeliti u
srijedu, 11. kolovoza u Dubrovniku, kada će se dijeliti mjenice i
tvrtkama s područja Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-
dalmatinske županije, i to u Splitu. Tvrtkama s područja Ličko-
senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije mjenice će se
dijeliti u petak, 13. kolovoza u Rijeci. Spomenuta financijska
potpora drugi je dio sredstava odobrenih Državnim proračunom za ovu
godinu u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna, namijenjenih
unapređenju turističkog gospodarstva. U sklopu toga, iznos od 150
milijuna kuna namijenjen je turističkim tvrtkama kao bespovratna
potpora, dok će dio sredstava biti realiziran kroz obrazovne i
ostale programe u funkciji povećanja konkurentnosti hrvatskog
turizma. Prvi dio bespovratne potpore u iznosu od 100 milijuna kuna
bio je raspodijeljen u ožujku hotelskim tvrtkama i turističkim
naseljima, i to 90 milijuna za povećanje konkurentnosti, a deset
milijuna kuna za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica.
NADZORNI ODBOR HTZ-A O PROGRAMU PROMOCIJE HRVATSKOG TURIZMA
Operativni program promocije hrvatskog turizma te interventni
program s medija planom s posebnim naglaskom na snimanje i
emitiranje spota "Boban", od početka, pa do njihove konačne inačice
uredno su provedeni, istaknuto je u priopćenju predsjednice
Nadzornog odbora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ombrette
Belić-Ilijašić. U svezi spota "Boban", naglašeno je u priopćenju,
Glavni ured HTZ-a je u preuzimanju i daljnjem provođenju aktivnosti
na talijanskom tržištu poštivao odredbe Zakona o nabavi roba,
usluga i ustupanju radova te "postupao s pažnjom dobrog gospodara u
odabiru ponuda za njegovo emitiranje, izabravši najpovoljniju
ponudu". Pri razmatranju svih ponuda za emitiranje vodilo se računa
o usporedivosti ponuda. Podsjećajući na aktivnosti oko donošenja i
provođenja programa rada i promocije hrvatskog turizma za ovu
godinu, kao i interventnog programa promocije, Nadzorni odbor HTZ-
a ujedno upozorava na veliki nesrazmjer u prilivu i potrebama
sredstava za ostvarivanje programa, odnosno na manjak sredstva u
odnosu na donijete programe. Kako se navodi u priopćenju, Nadzorni
odbor HTZ-a drži, i da je imenovanje Ivana Heraka za ministra
turizma dalo novu dinamiku svim dosadašnjim tržišnim aktivnostima.
Uspješnosti dodatne promocije hrvatske turističke ponude
pripomogla je i hrvatska Vlada koja je odobrila sredstva u iznosu od
40 milijuna kuna.
KAMPANJA "KUPUJMO HRVATSKO" ZAPOČINJE 15. KOLOVOZA
Nastavak promidžbene kampanje "Kupujmo hrvatsko" koja će
sadržavati televizijski spot, te velike i male plakate, započet će,
u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), 15. kolovoza i
trajat će do 15. rujna ove godine. Kako tumače iz HGK, promidžbena
kampanja "Kupujmo hrvatsko", upućena je svim hrvatskim potrošačima
kao poticaj na stalnu potragu za kvalitetnim hrvatskim proizvodima
kao jednakovrijednim onima iz uvoza. HGK, koja je nositelj i
pokretač projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda,
dodijelila je dosad domaćim proizvodima ukupno 33 znaka "Hrvatska
kvaliteta". Šest proizvoda dobilo je oznake "Izvorno hrvatsko" i to
Kraševa 'bajadera', Plivin 'sumamed', Podravkina 'vegeta',
Badelova 'stara šljivovica', Dukatov 'mliječni namaz' i proizvodi
Petrine pletilje tvrtke Petra Commerce.
AZTN O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA I STRANIM ULAGANJIMA U CIGARETNU
INDUSTRIJU
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je ovoga
tjedna priopćenje o radnjama koje je poduzela radi zaštite tržišnog
natjecanja i stranih ulaganja u području cigaretne industrije na
hrvatskom tržištu, a u povodu navoda predstavnika British American
Tobacca (BAT). "Rješenjem od listopada 1998. AZTN je odobrila
koncentraciju nastalu stjecanjem većinskog udjela i većinskog
prava odlučivanja Tvornice duhana Rovinj d.d. (TDR) u Tvornici
duhana Zagreb d.d. Važno je istaknuti da je AZTN odluku donijela
prije no što je BAT izrazio bilo kakvu namjeru izravnog ulaska na
hrvatsko duhansko tržište. Svjesni činjenice da je tom odlukom TDR
stekla tržišni udio od 98 posto, AZTN je odredila mjere praćenja, od
kojih je najvažnija obveza prijave Agenciji namjere bilo kakva
stjecanja vlasničkih udjela u drugim tvrtkama. Pojavom BAT-a na
hrvatskom tržištu, kao mogućeg stjecatelja Tvornice duhana Zadar
(TDZD), te istodobnim naglim stjecanjem udjela u toj tvrtki od
strane TDR-a, Agencija je ocijenila da se radi o višestrukim
povredama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja od strane TDR-a.
Stoga je Agencija:
a) 22. ožujka 1999. pokrenula prekršajni postupak protiv TDR-a zbog
takva ponašanja, budući da taj poduzetnik nije prijavio namjeru
stjecanja dionica u TDZD-u, na što ga je obvezivalo rješenje
Agencije. Prekršajni sud u Rovinju još nije donio rješenje u tom
predmetu;
b) 15. travnja 1999., po službenoj je dužnosti protiv TDR-a
pokrenula postupak utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog
natjecanja monopolističkim djelovanjem. Taj je postupak još u
tijeku.
U sklopu postupka utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog
natjecanja monopolističkim djelovanjem, koji vodi protiv TDR-a,
Agencija je 16. travnja 1999. - dakle prije održavanja izvanredne
glavne skupštine dioničara TDZD-a na kojoj se glasovalo o BAT-ovoj
dokapitalizaciji tvrtke - donijela rješenje o privremenoj mjeri
kojom se TDR-u zabranjuje svako daljnje stjecanje dionica TDZD-a.
BAT je pravodobno prijavio namjeru provedbe te koncentracije AZTN-
u, a tu je prijavu dopunio 26. srpnja 1999. U međuvremenu je
Viržinija d.d., poduzetnik u sustavu koncerna TDR-a, otkupila od
Zagrebačke banke potraživanja koja je banka imala prema Duhanu d.d.
iz Slatine. Budući da je na taj način Viržinija, odnosno TDR, stekla
prevladavajući utjecaj u Duhanu d.d., AZTN je 12. srpnja 1999.
zatražila od Viržinije prijavu spomenute koncentracije
poduzetnika. Viržinija do danas istu nije podnijela. Ukoliko
prijavu ne dostavi u roku koji je odredila AZTN, protiv tog
poduzetnika i odgovorne osobe bit će primijenjene kaznene odredbe
sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja." Agencija na kraju
priopćenja ističe kako su o navedenim radnjama pravodobno
obavještavali javnost te da "u predmetnom slučaju kao i u svim
postupcima koje je vodila i vodi, Agencija djeluje isključivo u
skladu s ovlastima povjerenim joj Zakonom o zaštiti tržišnog
natjecanja".
ISPLATA OSIGURANIH ŠTEDNIH ULOGA
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u
dogovoru s Ministarstvom financija nastavlja s isplatom osiguranih
štednih uloga za štediše Županjske banke d.d. u stečaju, a nakon
provedenih tehničkih priprema započinje s isplatom osigurane
štednje za štediše banaka u stečaju: Ilirija banke d.d., Gradske
banke d.d., Komercijalne banke d.d. i Glumina banke d.d. Isplata će
započeti 23. kolovoza ove godine, prema modelu saldiranja štednih
uloga do 30.000 kuna, vlasnicima štednih uloga kojih, po podacima
stečajnih upravitelja, ima oko 80.000. Od 1. listopada Agencija će
započeti s isplatom osiguranih štednih uloga iznosa do 50.000 kuna
za oko 9.000 štediša, a od 1. studenoga do iznosa od 80.000 kuna za
oko 8.000 štediša, o čemu će štediše biti pravovremeno
obaviještene. O potrebnim specifičnim detaljima vezanim za
postupak isplate osigurane štednje, kao i o datumima početka
isplate za štediše iznosa iznad 80.000 kuna (do 100.000 kuna), te o
početku isplate osigurane štednje za Neretvansko-gospodarsku
banku iz Ploča i Invest štedionicu iz Zagreba, Agencija će
pravovremeno izvješćivati u sredstvima javnog priopćavanja. Kod
isplate prema modelu saldiranja štednih uloga do 30.000 kuna, koja
započinje 23. kolovoza, vlasnicima štednih uloga bit će na kućne
adrese proslijeđeni Nalozi za isplatu koji će se moći realizirati u
poslovnicama sljedećih banaka: Privredna banka Zagreb d.d.,
Riječka banka d.d. Rijeka, Slavonska banka d.d. Osijek, Splitska
banka d.d. Split i Zagrebačke banke d.d. Zagreb. Sve štediše koji su
u međuvremenu promijenili adrese stanovanja mogu ažurirati te
podatke isključivo pisanim putem na adresu Agencije, uz preciznu
naznaku osnovnih matičnih podataka: ime, prezime, JMBG, naziv
banke u stečaju na koju se odnosi štednja, broj partije štednog
uloga, te stara i nova adresa. Nalozi za isplatu sadrže osnovne
matične podatke o vlasniku štednog uloga, te pregled štednih
partija s obračunatim kamatama, koje je kao evidencije dostavila
matična banka u stečaju i mogu se realizirati samo uz posjedovanje
dokaza o vlasništvu štednog uloga (ugovor o depozitu, štedna
knjižica) i osobne iskaznice. U bilo kojem slučaju neslaganja
iznosa na štednim knjižicama i ugovorima s podacima na Nalogu za
isplatu, štediša mora izvršiti reklamaciju u matičnoj banci u
stečaju. Nakon utvrđenih uzroka razlika banka u stečaju dužna je
službeno izvijestiti Agenciju o potrebnoj ispravci, na temelju
čega će strankama biti proslijeđen novi nalog. Isplata se obavlja u
kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan otvaranja
stečajnog postupka nad bankom, a prema važećoj Odluci ministra
financija Republike Hrvatske štedišama pripada naknada štednih
uloga kao zbir svih štednih uloga koji podliježu osiguranju u
jednoj banci maksimalno do iznosa od 100.000,00 kuna. Iz Državne
agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka još jednom
ističu da štedišama kojima s osnove jednog ili više štednih uloga
čiji ukupni zbir ne prelazi iznos od 100,00 kuna neće biti
proslijeđeni Nalozi za isplatu, a naknadnim obavijestima bit će
informirani u kojim poslovnicama spomenutih poslovnih banaka mogu
realizirati svoje pravo na osigurani štedni ulog, uz obavezno
posjedovanje dokaza o vlasništvu štednog uloga i osobne iskaznice,
po skraćenom postupku. Agencija napominje kako se prema Pravilniku
o osiguranju štednih uloga ne osiguravaju: sredstva na žiro
računima i tekućim računima građana, devizni depoziti građana koji
su prema Zakonu o pretvaranju deviznih depozita pretvoreni u javni
dug RH, kao ni štedni ulozi bivših članova Uprave i Nadzornog odbora
banke u stečaju.
2. TVRTKE
VEĆE CIJENE BENZINA
Suglasnošću o prodajnim cijenama naftnih derivata na veliko i malo
Ministarstva gospodarstva RH, od 8. kolovoza korigirane su cijene
naftnih derivata, izvješteno je iz INE. Maloprodajne cijene
benzina povećane su za 1,8 odnosno 1,9 posto. Cijena motornog
benzina MB-98 povećana je sa 4,53 na 4,61 kuna po litri, što je 1,8
posto više, bezolovnog motornog benzina BMB-91 sa 3,99 na 4,06 kune
po litri (1,8 posto više), BMB-95 sa 4,15 na 4,23 kune po litri (1,9
posto više), BMB-98 sa 4,31 na 4,39 kune po litri (1,9 posto više) i
eurodizela sa 3,77 na 3,84 kune po litri, što je 1,9 posto više. Ovim
povećanjem maloprodjalnih cijena, navode u INI, samo se djelomično
ublažava gubitak koji nastaje zbog rasta cijena sirove nafte sa 9,5
dolara po barelu, koliko je iznosio krajem 1998., na 19,6 dolara po
barelu koliko iznosi ovih dana, cijene motornih benzina na tržištu
Mediterana sa 155 dolara po toni, koliko su iznosile krajem prošle
godine, na 223 dolara, koliko danas iznose, i dizelskog goriva sa
125 na 165 dolara po toni, koliko su iznosile početkom kolovoza. Uz
sve to dodatna otegotna okolnost je i klizanje tečaja kune prema
dolaru sa 6,40, koliko je dolar iznosio krajem godine, na 7,20,
koliki je početkom kolovoza. Naime, pojašnjavaju u INI, ovom
korekcijom prodajnih cijena tek simbolično se udovoljava
zahtjevima INE, jer se Inine prodajne (proizvođačke) cijene
motornih benzina mijenjaju u prosjeku samo 3,9 posto, a dizelskog
goriva 3,8 posto. Prosječno je INA od korigiranih cijena dobila 6,5
lipa, dok u državnu blagajnu po litri prosječno ide 1,5 lipa. Nova
analiza strukture prodajne cijene INE u maloprodajnim cijenama
pokazuje da se Inino učešće povećava sa 38,6 na 39,4 posto kod
motornih benzina, a kod dizelskog goriva sa 39,5 na 40,3 posto.
INA NAJAVLJUJE ZAJEDNIČKE POSLOVE CROSCA I SHELLA U OMANU
Hrvatska tvrtka Crosco - Naftni servisi d.o.o., članica Ina-Grupe,
i omanska naftna kompanija Petroleum Development Oman (PDO), u
kojoj trećinski udjel ima Shell, pred potpisivanjem su ugovora o
angažiranju mjernih i remontnih postrojenja, stručnjaka i radnika
tvrtke Crosco na održavanju naftnih polja PDO-a u sjevernom
pustinjskom dijelu Omana, sa glavnom bazom u gradu Fahudu. Sultanat
Oman je država na ulazu u Perzijski zaljev, koja graniči s
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom i Jemenom, i
jedan je od većih proizvođača nafte u svijetu. Proizvodi 900.000
barela uglavnom srednje i lake nafte na dan (45 milijuna tona
godišnje, s planom porasta u 2000. godini od milijun barela na dan).
Većina od 5,28 milijardi dokazanih rezervi nafte nalazi se u
sjevernom i središnjem dijelu Omana, a najveće polje Yibal bit će,
prema ugovoru, područje servisnih aktivnosti Crosca. Omanska
nacionalna naftna kompanija PDO, koja je 60 posto u vlasništvu
omanske vlade, 34 posto Shella, četiri posto Totala i dva posto
Partexa, sa rafinerijskim kapacitetima od 85.000 barela na dan te
naftovodom u dužini otprilike 2.700 km, kapaciteta 900.000 barela
na dan, obavijestila je Crosco da su zadovoljili sve njihove
kriterije i na sjeveru Omana dobili poslove održavanja naftnih
polja. Ugovor se potpisuje na pet godina, vrijednost je prema
procjenama operatora PDO-a 80 milijuna USD, a po procjenama Crosca
nešto manje i kreće se preko 60 milijuna USD. Ugovorom je predviđen
angažman sedam mjernih jedinica, dva remontna postrojenja i jedan
pumpni agregat, rad 65 - 70 radnika iz Hrvatske i 120 do 130 iz
Omana, ukupno 200-ak radnika. Ugovor predviđa i mogućnost
proširenja poslova za dva remontna postrojenja, jedan savitljivi
tubing i dva pumpna agregata te povećanje broja ljudi koji bi radili
na poslovima za gotovo stotinu, 50-ak iz Hrvatske i 30 do 40 iz
Omana. Realizacija ugovora započinje prvom fazom, 15. studenoga
1999., uvođenjem tri mjerne jedinice i jednog postrojenja, a u
drugoj fazi, od 15. prosinca, sa još četiri mjerne jedinice, jednim
remontnim postrojenjem i pumpnim agregatom. Za realizaciju ugovora
osnovat će se zajednička kompanija MIDWESCO, u kojoj će 49 posto
udjela Crosca i 51 posto RIYAM Energeneering, dobavljač opreme i
servisa u naftnoj industriji, koji je član OMZEC grupe, koja u
svojem sastavu ima preko 60 članica. Njezine osnovne aktivnosti su
proizvodnja, trgovina, bankarstvo, osiguranje, turizam,
zdravstvo i slične djelatnosti. Operativno upravljanje i izvršenje
ugovora prepušteno je Croscu. Pripreme za realizaciju ugovora
odvijaju se po visokim standardima Shella, sadržavaju posebne
planove kvalitete i plan sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i
zaštite okoliša te obvezu Crosca da za te poslove osposobi i
obrazuje tamošnju radnu snagu. Dobivanje tog posla predstavlja
prvi izlazak Crosca na visokozahtjevno tržište Omana, posebice
servisnih djelatnosti i remonta. To je ujedno i ispunjenje
dugogodišnjih poslovnih planova za ulazak na područje Perzijskog
zaljeva, na kome postoje velike mogućnosti upošljavanja i ostalih
kapaciteta Crosca. Osim toga, otvaraju se i mogućnosti dobivanja
koncesija za bušenje na tom području, za koje je zainteresirana
INA, s tim da bi se udio u koncesiji mogao namiriti još većim
angažmanom svih Croscovih proizvodnih potencijala, priopćeno je iz
Ine.
MANJI RAD HŽ-A U PRVOM POLUGODIŠTU
Hrvatske željeznice (HŽ) u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci
zabilježile 25 posto manje radne rezultate nego u istom lanjskom
razdoblju. Rezultat je to malog rada riječke i bakarske luke,
smanjenja velikih investicijskih radova kao što su izgradnja
cesta, smanjenja predaje na prijevoz umjetnih gnojiva te smanjenja
prijevoza roba iz smjera srednje i istočne Europe prema Sloveniji i
Italiji pod utjecajem 'kosovske krize', navode iz HŽ-a. Tako je u
prvih šest ovogodišnjih mjeseci utovareno 2,4 milijuna tona robe
ili 17,3 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a istovareno
2,42 milijuna tona ili 10,13 posto manje. Utovar se odvijao u 61.595
vagona ili 21.311 vagona manje, a istovar u 60.673 vagona ili 17.499
vagona manje. I transportni učinak, mjeren netotonskim kilometrima
(NTKM), bio je 19,85 posto manji a ostvareno je 757,9 milijuna NTKM.
Kako su istaknuli u HŽ-u, u narednom razdoblju očekuje se približno
ista dinamika prijevoza, a trebalo bi poboljšati prijevozne i
propusne moći pruga vezanih za BiH te smanjiti administrativne
prepreke koje se javljaju prilikom prijelaza roba preko granica.
Obrazlažući razloge takvih smanjenih učinaka u HŽ-u napominju kako
se nisu ostvarila predviđanja o značajnijem porastu rada na pruzi
od Savskog Marofa do Tovarnika, najvećim dijelom zbog kosovske
krize. Ni oživljavanje gospodarstva u susjednoj BiH te povećanje
opsega prijevoza ne idu dinamikom koja se očekivala. Posebno su,
međutim, nepovoljna kretanja u prometu na riječkom području. Zbog
malog rada u lukama Rijeci i Bakru u lipnju je, primjerice, utovar
vagona bio manji za 70 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Teškoće s kojima se suočava riječka luka osjetno se odražavaju na
željeznicu. Ako se pogleda rad luke u Kopru, može se zaključiti kako
problem nije u nedostatku tereta na sjevernojadranskom smjeru. U
koparskoj luci u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvaren promet
od 4,5 milijuna tona, što riječka luka neće ostvariti ni u cijeloj
godini. Lukom u Kopru koriste se gospodarstvenici iz Austrije,
Mađarske, Slovačke i upravo zahvaljujući tom tranzitu Slovenske
željeznice ostvaruju relativno zadovoljavajuće prijevozne
rezultate, napominju u HŽ-u. Oživljavanje rada na riječkom smjeru,
stoga je, drže u HŽ-u, jedan od osnovnih zadataka svih čimbenika
koji sudjeluju u riječkom prometnom lancu. Uz oživljavanje rada na
desetom i petom paneuropskom koridoru, do kojeg će prije ili
kasnije doći, time bi i rad Hrvatskih željeznica mogao biti osjetno
veći.
SURADNJA LUKE PLOČE I MOSTARSKE TVORNICE ALUMINIJA
U Luku Ploče ovih je dana, nakon višemjesečne stanke, iz engleske
luke Immingheim uplovio litvanski trgovački brod "Volke" kojim je
za potrebe Tvornice aluminija u Mostaru, u organizaciji
međunarodne pomorske agencije Jadro-agent, dopremljeno 5.550 tona
petrolkoksa. Prema sklopljenom ugovoru između mostarske Tvornice i
pločanske luke ove će se godine preko Ploča pretovariti 230.000
tona robe. Time će luka na ušću Neretve postati najveći poslovni
partner mostarske tvornice, preko koje će se prometovati robom za
susjednu državu. U posljednje dvije godine Tvornica aluminija u
Mostaru izvezla je na europsko tržište i u prekomorske zemlje
otprilike 120.00 tona pečenih i sirovih anoda, te više od 50.000
tona primarnog aluminija i lakih legura, vrijednih približno 200
milijuna DEM. Po podacima iz Mostara u pripremi su novi izvozni
poslovi vrijedni približno 35 milijuna USD. Predviđaju se i
ulaganja u
proširenje anodnih peći. U pločanskoj luci prošlog je mjeseca
prekrcano 95.000 tona robe, ističe se u najnovijim podacima o
prekrcaju tereta u toj luci. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci
preko Ploča je za BiH pretovareno gotovo pola milijuna tona robe,
što je 13 posto više nego lani u isto vrijeme. U tom je razdoblju
preko pločanske luke prekrcano 224.000 tona generalne robe, što je
čak 40 posto više nego lani. Više je pretovareno i sipkih tereta, te
je u BiH otpremljeno 102.000 tona tekućih tereta, poglavito naftnih
prerađevina, što je za četvrtinu više nego prošle godine. U luci na
ušću Neretve nadaju se da će ovogodišnji promet dosegnuti milijun
tona, a iduće godine tri milijuna.
PRIMOPREDAJA BRODA U ULJANIKU
U pulskom brodogradilištu Uljanik prošloga je tjedna obavljena
primopredaja broda za prijevoz automobila i kamiona "Dyvi Puebla",
za norveškog naručitelja "Dyviships IV". Brod je dug 176, širok 31,
te visok 28 metara, a razvija brzinu od 20 čvorova. Kapacitet broda
iznosi 4.300 automobila. Ovaj je brod bio porinut još 6. ožujka ove
godine. "Dyvi Puebla" je 16. brod koji je "Uljanik" napravio za
norveško tržište. To je ujedno treća od šest planiranih
primopredaja u ovoj godini u pulskom brodogradilištu, te prvi
predani brod iz serije pet jednakih.
PRODAN BROD "BRIBIR" RIJEČKOG CROATIA LINEA
Brod "Bribir" riječke brodarske kompanije Croatia Line prodan je 5.
kolovoza sudskim putem u američkoj luci Lake Charles, za svotu od
1,18 milijuna USD tvrtki M/N France, nakon što su ga članovi posade
3. srpnja zaustavili i zatražili njegovu sudsku prodaju kako bi se
podmirile neisplaćene plaće u visini od 58.000 USD. Navodi se kako
je Croatia Line, s obzirom da nije mogla osigurati tu svotu, putem
Ministarstva pomorstva, prometa i veza zatražila od Riječke banke,
koja ima hipoteku nad tim brodom, namirivanje pomoračkih plaća i
sudskih troškova u ukupnom iznosu od 100.000 USD, radi oslobađanja
broda i zaštite vlasničkih i hipotekarnih interesa. Banka zahtjev
nije prihvatila, a nakon toga zahtjev za prodaju Bribira podnio je i
američki vjerovnik Transamerica Leasing. Sredstva koja je Vlada
odobrila za podmirenje plaća pomoraca stigla su na žalost prekasno
i sudska prodaja broda, koji je izgrađen 1979. u brodogradilištu
"3. maj", nije se mogla izbjeći, kaže se u priopćenju iz Croatia
Linea. Zaključno se navodi kako je prodaja tog i drugih brodova
Croatia Linea izravna posljedica toga što se nisu provele usvojene
hitne mjere Vlade za sprječavanje nekontroliranog stečaja Croatia
Linea, na što je, kaže se, Uprava nebrojeno puta i pravodobno
upozoravala.
HERAK RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM UPRAVE "KVARNER EXPRESSA"
Ministar turizma Ivan Herak ovih je dana s predsjednikom Uprave
"Kvarner Expressa" Radomirom Premušem razgovarao o stanju i
tekućem poslovanju te tvrtke te, među ostalim, i o mogućnostima
njezine ubrzane privatizacije. Obzirom na dugogodišnju tradiciju i
značaj "Kvarner Expressa" postoji ozbiljan interes stranih
partnera za privatizaciju te tvrtke. Stoga će, navodi se u
priopćenju, Ministarstvo turizma u najkraćem roku uspostaviti
kontakt sa zainteresiranim inozemnim partnerima u cilju ubrzanja
daljnjih pregovora o procesu privatizacije "Kvarner Expressa".
U GRAND HOTELU ADRIATIC 55 POSTO VIŠE NOĆENJA NEGO LANI
U opatijskom Grandu hotelu Adriatic u srpnju je ostvareno više od
13.000 noćenja, odnosno 55 posto više nego u istom lanjskom
mjesecu. U ovogodišnjem je srpnju iskorištenost smještajnih
kapaciteta iznosila 85 posto, dok je bruto promet bio veći 30 posto
nego u isto lanjsko vrijeme. Ovogodišnje srpanjsko povećanje broja
noćenja u odnosu na lani, ostvareno je, prema njegovom mišljenju,
prvenstveno zahvaljujući dobroj prodaji turističkih aranžmana na
domaćem tržištu. Stoga, ovogodišnji porast noćenja domaćih turista
u odnosu na lanjski srpanj iznosi 157 posto. No, istodobno je
zabilježen i pad broja noćenja inozemnih turista od četiri posto.
Kako je ističe Uprava, navedeni trenutačni turistički rezultati
iznad su očekivanih, a dobra popunjenost hotelskih kapaciteta
predviđa se i u kolovozu, uz dolazak i većeg broja inozemnih
turista. U kongresnom centru Grand hotela Adriatic od 27. do 29.
kolovoza započinje kongresna sezona, i to konvencijom tvrtke
"Tupperware Central Mediterranean Countries". Očekuje se dolazak
tristotinjak učesnika, za koje je predviđen bogat vikend program.
Do konca ovogodišnje poslovne godine, prema najavama iz tog hotela,
očekuje se dobra popunjenost njegovih kongresnih kapaciteta.
POSLOVANJE KRAŠEVIH PODRUŽNICA
Prehrambena industrija Kraš u prošloj je godini proizvela 22.269
tona konditorskih proizvoda, što je 2,5 posto više nego u godini
prije. Krašev udjel u ukupnoj konditorskoj proizvodnji u Hrvatskoj
iznosi 49,7 posto. Na inozemna je tržišta Kraš lani plasirao 5.919
tona proizvoda, što je 27 posto ukupne prodaje. U strukturi
ostvarenog izvoza 3.984 tone realizirane su putem vlastitih
poduzeća na tržištima Slovenije, BiH i Makedonije, saznaje se iz
zagrebačke tvrtke. Kraševa podružnica, Krašcommerce d.o.o. Novo
Mesto lani je na slovensko tržište plasirala 1511 tona proizvoda,
195 tona proizvoda Kraš-Progresa d.o.o. Bitola te 11 tona robe
ostalih dobavljača. Ukupnom prodajom od 1717 tona plan je premašen
za jedan posto, a količinski rezultati iz 1997. za 4,2 posto. Ta je
Kraševa podružnica lani ostvarila 60,4 milijuna kuna prihoda i
dobit u visini 15,96 tisuća kuna. Prodaja Kraševih proizvoda prošle
je godine na makedonskom tržištu bila znatno veća nego u godini
ranije, ali nedovoljna za ispunjavanje plana, istaknuli su u Krašu.
Tako je Kraškomerc d.o.o. Skopje lani prodao 211 tona Kraševih
proizvoda, 49,2 posto više nego u 1997., ali 40 posto manje od
plana. Prodano je također i 28 tona robe drugih dobavljača. Razlog
slabog plasmana Kraševih proizvoda na makedonskom tržištu,
ocjenjuju u tvrtki, jest mala kupovna snaga potrošača te visoka
carinska davanja kod uvoza konditorskih proizvoda iz Hrvatske.
Kraškomerc d.o.o. Skopje lani je ostvario prihode u visini 11,3
milijuna kuna i neto dobit od 9.000 kuna. Istodobno, dobra je
prodaja zabilježena na bosansko-hercegovačkom tržištu. Tako je
Kraš trgovina d.o.o. Široki Brijeg lani prodala 2155 tona Kraševih
proizvoda, što je 35 posto više nego u godini ranije, ali i isto
toliko više od plana. Prodala je također i 16 tona proizvoda Kraš-
Progresa iz Bitole te 30 tona robe ostalih dobavljača. Ukupnom
prodajom od 2201 tone ostvaren je prihod od 60 milijuna kuna i dobit
u visini od 273.000 kuna. Zagrebačka podružnica Kraš-trgovina
d.o.o. Zagreb lani je prodala 1646 tona Kraševih proizvoda, što je
15,6 posto manje nego u godini ranije i isto toliko manje od plana.
Prodajom Kraševih proizvoda te prodajom alkoholnih i bezalkoholnih
pića, kave i ostalih prehrambenih proizvoda ostvaren je bruto
financijski promet od 97,9 milijuna kuna ili 11,4 posto manje od
plana, dok je neto dobit iznosila 44,3 tisuće kuna. Rezultat je to
pada kupovne moći, koja je dodatno oslabljena uvođenjem PDV-a, čime
su konditorskim proizvodima maloprodajna cijena povećana 5,6
posto. Na pad prometa utjecali su i privremeni prekidi rada
pojedinih prodajnih objekata.
COCA-COLA MODERNIZIRA SVOJE POGONE U ZAGREBU
U modernizaciju punionice te u izgradnju novog distribucijskog
centra u Zagrebu Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. uložit će sto
milijuna DEM. Tvrtka Coca-Cola Beverages Hrvatska hrvatskim
potrošačima od ovoga tjedna nudi voćne sokove Cappy s tri okusa -
naranča, voćni koktel i jabuka u staklenim bočicama od dva
decilitra s krunskim čepom, koje su, po prvi put u povijesti Coca-
Cole, ekskluzivno dizajnirane i razvijene za hrvatsko tržište.
Takvoj je odluci kompanije Coca-Cola prethodilo detaljno
istraživanje, a u obzir su uzeta mišljenja i sklonosti hrvatskih
potrošača kao i kupaca Coca-Colinih proizvoda - restorana, kafića i
barova. Bočicu će proizvoditi hrvatski proizvođač Vetropack
Straža, što je u skladu s usmjerenjem kompanije u podupiranju
lokalnih proizvođača koji zadovoljavaju njihove visoke standarde i
međunarodne standarde kakvoće. Cappy voćni sokovi pune se u
punionici Coca-Cole u Solinu koja je otvorena 1996. i među
najmodernijim je punionicama osvježavajućih pića Europi. Voćni sok
Cappy, tvrde u Coca-Coli, zauzima 56 posto hrvatskog tržišta u
segmentu sokova nektara naranče, dok u segmentu sokova jabuke
zauzima 57 posto.
PLAN NOVOTECA POSTIĆI VISOKU PRODUKTIVNOST
Tvrtka Novotec, koja se bavi proizvodnjom preciznih alata za
brizganje plastike, alata za štancanje te rezervnih dijelova po
narudžbi, do kraja ove godine planira postići tri milijuna DEM
obrtnog kapitala. Među Novotecove najvažnije kupce na domaćem
tržištu ubrajaju se Ad Plastik, Elektrokontakt, te Chatham i Volex,
a već sljedeće godine 80 do 90 posto svoje proizvodnje Novotec
namjerava plasirati na izvozna tržišta, ističe poslovodstvo. U
Novotecu trenutačno radi 69 djelatnika, a taj broj u skorije
vrijeme planiraju i povećati. Sljedeći je korak investirati u novu
opremu i riješiti se zastarjele kako bi se postigla visoka
produktivnost, a trenutačno su u pregovorima s nekoliko partnera.
Inicijalna investicija iznosila bi 1,5 do dva milijuna DEM.
Također, posebnu pozornost kane usmjeriti na područje dizajna
proizvoda, a svoju proizvodnju u potpunosti podrediti kupcima.
Tvrtka Novotec prvobitno je djelovala u sastavu Ericsson Nikole
Tesle kao Alatnica. No, Ericsson Nikola Tesla ju je sredinom 1997.
godine, u cilju usredotočenja na svoju osnovnu djelatnost -
telekomunikacije - prodao talijanskoj tvrtki Novotec. Sredinom
ovogodišnjeg travnja Novotec je ponovno promijenio vlasnika, ali
je zadržao ime. Do travanjske promjene tvrtka je proizvodila velike
gubitke i do 160.000 DEM mjesečno. No, prema riječima poslovodstva,
već u lipnju rezultati su premašili planirano, dok sličan rezultat
očekuju i u srpnju.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
POTPISAN PREDUGOVOR ZA PROJEKT "TUSTICA"
Ovih su dana u Zadru predstavnici hrvatske države i američkih
investitora tvrtke Campbell potpisali predugovor za projekt
"Tustica". Tim predugovorom određena je glavnina elemenata budućeg
završnog ugovora za izgradnju, kako je rečeno, dosad najvećeg i
najznačajnijeg turističkog projekta u Hrvatskoj. Vrijednost je
investicije 100 milijuna USD. Kako je tom prigodom istaknuto,
potpisivanje konačnog ugovora, uslijedit će najvjerojatnije na
jesen, nakon što se prijedlog ugovora dostavi Vladi RH i
Ministarstvu pravosuđa. Potom slijedi usvajanje prostornih
planova te izdavanje građevinske dozvole. Zemljište na "Tustici"
američkim će se investitorima dati bez naknade, prema odluci
ugovora o darovanju. Amerikanci će u Zadru utemeljiti tvrtku koja
će poslovati po zakonima RH. Zemljište će im se dati bez naknade,
ali pod uvjetom da ostvare dogovoreni projekt. U suprotnom, rekli
su hrvatski predstavnici, ako se projekt ne ostvari, ili dođe do
zastoja, ugovor će biti raskinut, a zemlja vraćena državi. Inače,
"Tustica" je zamišljena kao ekskluzivno ljetovalište s najmanje
dva golf terena, 400 hotelskih soba, 400 luksuznih vila, marinom i
svim drugim pogodnostima. Riječ je o površini 300 hektara, a
vrijednost investicije iznosi 100 milijuna USD. Projekt će, po
riječima potpisnika, zaposliti otprilike 500 osoba, a s vremenom i
više.
MALTEŠKA TURISTIČKA TVRTKA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA
Malteška turistička tvrtka Corinthia zainteresirana je za ulaganja
u hrvatski turizam te određeno preuzimanje upravljačkih prava u
hrvatskim turističkim tvrtkama, istaknuo je ministar turizma Ivan
Herak nakon razgovora s prvim čovjekom Corinthie Alfredom
Pisanijem. "Corinthia je vrlo značajna turistička tvrtka, koja
posluje od 1962. godine, ima vrlo dobre preporuke, a djeluje u 23
hotela u devet zemalja svijeta", naglasio je Herak. Njezino je
poslovodstvo zainteresirano za četiri, pet turističkih odredišta u
Hrvatskoj, a posebice za preuzimanje hotela Croatia u Dugoj Uvali.
Za 15 do 20 dana najvjerojatnije će iznijeti svoj program ulaganja u
taj hotel, istaknuo je Herak.
4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA
HUP ZAGOVARA REFORMU HRVATSKE POREZNE POLITIKE
Visina PDV-a prouzročila je još veću nelikvidnost, a polučene su i
mnoge druge negativne posljedice u hrvatskom gospodarstvu, rekao
je na ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko
Ivančević. Stoga je, prema njemu, potrebno vrlo ozbiljno
pristupiti proučavanju negativnih učinaka sadašnje stope PDV-a te
pronaći i mogućnost da se ona smanji. No, uvjet za to, rekao je,
trebala bi biti reforma hrvatskog poreznog sustava i ukupne
hrvatske gospodarske politike. Udruga poslodavaca stoga drži
nužnim preduvjetom za svaku ozbiljnu odluku, izradu strategije
razvoja i rješavanje najurgentnijih problema kao što su
nelikvidnost, sanacije, restrukturiranje, privatizacija i drugi.
Podržali smo donošenje PDV-a isključivo kao element fiskalne
politike, rekao je Ivančević, no upozoravali smo na nužnost
smanjenja tereta na hrvatsko gospodarstvo posebice u dijelu poreza
na dobit. Ivančević smatra kako je hrvatsko gospodarstvo
opterećeno preko svake mjere, što je potpuno umanjilo njegovu
konkurentsku sposobnost, a stanje se i nadalje pogoršava zbog
tehnološkog zaostajanja i izostanka novih investicija. Također je
upozorio na to kako je već sada vrijeme da se započnu razgovori o
novom proračunu. Tome je dodao da "ljudi iz resornih ministarstava
uporno obmanjuju javnost" o tome da se državni proračun u
posljednje vrijeme puni ubrzanim tempom. Udruga poslodavaca
također je pozdravila usvanjanje Pakta o stabilnosti kao pozitivan
korak prema osiguranju mira i stabilnosti u regiji, što je, prema
njihovom mišljenju, preduvjet svekolikog gospodarskog razvoja RH.
No, ukazano je i na opasnosti takvog globalizacijskog procesa
ukoliko izostane odgovarajuća gospodarska politika koja bi pomogla
da se hrvatsko gospodarstvo spremnije suoči sa novim međunarodnim
gospodarskim okolnostima.
HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ ODBACUJE OPERATIVNI PLAN JESENSKE SJETVE
Hrvatski seljački savez (HSS) u cjelosti odbacuje Operativni plan
jesenske sjetve Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, jer je on
jednostrani akt, neusuglašen s Hrvatskim seljačkim savezom.
Operativni plan je ponižavajući za seljaka i korak unazad, jer ne
osigurava minimum ekonomske računice, ocijenio je Upravni odbor
HSS. Da bi se jesenska sjetva uspješno obavila Savez zahtjeva da
zajamčena cijena pšenice roda 2000. godine bude kuna po kilogramu,
a cijena pogonskog goriva za poljoprivrednu mehanizaciju, brodove
i ostale poljoprivredne strojeve kuna i 40 lipa za litru D2.
Hrvatski seljački savez, navodi se u priopćenju s nedavne sjednice
Upravnog odbora, traži da se cijena sjemenske pšenice utvrdi prema
zajamčenoj cijeni 1:2, te nultu stopu PDV-a za sav repromaterijal u
poljoprivrednoj proizvodnji. Zahtjevaju da se visina poticaja za
pšenicu utvrdi u iznosu od 2000 kuna po hektaru, uz deviznu
protuvrijednost, te da se poticaji u cijelosti isplate ujesen. HSS
traži da se u istom razmjeru korigira visina poticaja za sve ostale
kulture koje su u sustavu poticaja. Uz, to traže da se u istom omjeru
povećanja cijene pšenice roda 1999. godine korigiraju cijene za
kulture jesenske berbe. HSS predlaže Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva razgovor o svojim zahtjevima 17. kolovoza. Uz to HSS
traži dosljedno provođenje sporazuma s Ministarstvom
poljoprivrede i šumarstva od 30. lipnja, koji se, tvrde, pokušava
na raznorazne načine zaobići. Tako, gospodarski subjekti, ne
poštujući obveze iz sporazuma, zakidaju poljoprivredne
proizvođače: soja je isplaćena po nižim cijenama, šećerna repa
obračunata je na bazi 3,6 kn za 1 DEM bez pripadajuće zatezne
kamate, a pojedina poduzeća uopće ne isplaćuju svoje obveze prema
poljoprivrednicima. HSS traži da se ispoštuje rok za isplatu
pšenice roda 1999. s poticajima najkasnije do 25. kolovoza, da se
poticaji isplaćuju dogovorenom dinamikom, jer sada, kažu, kasne.
Zahtijevaju da se što hitnije osnuje povjerenstvo za praćenje
isplate korisnicima iz državnog proračuna te da ono što prije
započne s radom. Hrvatski seljački savez traži da ih se hitno upozna
s prijedlogom teksta sporazuma o ulasku Hrvatske u WTO te da ujedno
započne raspravu o mjerama zaštite domaće proizvodnje.
HUH: HRVATSKI TURIZAM MORA KRENUTI DRUGIM PUTEM
Hrvatski turizam mora krenuti drugim putem kako bi ponovno dobili
goste i ponovno postali konkurentni na europskom tržištu,
naglašavaju u Hrvatskoj udruzi hotelijera (HUH). Jedan od prvih
koraka u realizaciji tog cilja trebala bi biti snažnija ulaganja u
promotivne aktivnosti na svjetskim tržištima kako bi Hrvatska
ponovno postala prepoznatljiva turistička destinacija u zapadnim
zemljama, smatraju u HUH-u. Za spas i oporavak hrvatskog turizma
trebalo bi hitno smanjiti stopu PDV-a za turističke usluge,
otpisati ili odgoditi otplate kredita koje imaju hrvatski
hotelijeri te eventualno obaviti korekciju tečaja kune čime bi za
inozemne goste postale prihvatljivije cijene izvanpansionske
usluge. Za predstavnike HUH-a dugoročno bi rješenje trebalo biti
priznavanje statusa izvoznika turističkoj djelatnosti. Uslijed
slabih rezultata ovogodišnje turističke sezone i istarski se
turizam već sada nalazi u vrlo složenoj financijskoj situaciji.
Stoga je vrlo upitno kako će i na koji način istarski hotelijeri
preživjeti predstojeću zimu odnosno hoće li imati sredstava za
pripremu predstojeće turističke sezone, ocjenjuju u HUH-u.
Govoreći o aktualnom trenutku istarskog i hrvatskog turizma,
predstavnici HUH-a ustvrdili su kako turistički djelatnici ne mogu
nikako biti zadovoljni ostvarenim rezultatima budući se u
pripremama za ovogodišnju sezonu očekivao porast turističkog
prometa od pet do deset posto u odnosu na lanjski. Oni ujedno kažu
kako ne dijele optimizam ministra turizma Ivana Heraka o snažnoj
postsezoni koja bi trebala djelomično smanjiti "promašaje
ostvarene tijekom špice sezone" jer, po njegovu mišljenju, već
nakon 21. kolovoza dogodit će se pad broja gostiju.
UHPA TRAŽI HITNO SMANJENJE PDV-A
Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) uputila je prošloga
tjedna pismo ministru turizma Ivanu Heraku u kojem se ministru daje
puna potpora u svezi njegovog zahtjeva za smanjenje PDV-a u
turizmu, ali u kojem traže i da se odluka o smanjenju PDV-a donese
što prije. U svezi prijedloga o smanjenju stope PDV-a, ministar
Herak naglašava da odluku o PDV-u mora usvojiti Hrvatski državni
sabor, koji će o tome odlučivati najvjerojatnije na prvom
zasjedanju nakon ljetnog odmora, a nova bi se stopa PDV-a počela
primjenjivati od 1. siječnja iduće godine. U pismu UHPA-a stoji da
je sljedećih nekoliko dana presudno vrijeme za ugovaranje
rezervacija turističkih aranžmana sa stranim partnerima za iduću
turističku sezonu, pa je zbog toga bitno da se odluka o smanjenju
stope PDV-a za turizam donese čim prije. Osim toga, UHPA traži da se
donesu odluke o mjerama za održanje konkurentnosti turističkih
agencija, koje je u svibnju usvojila njezina Skupština. Tada je
bilo predloženo da turističke agencije imaju isti status kao i
hotelijeri, odnosno da im država odobri subvencije te ih na neko
vrijeme osobodi plaćanja kreditnih obveza.
SINDIKAT PPDIV: DOMINIKOVIĆ SPRJEČAVA RAD SINDIKATA U PIK-U
VRBOVEC
Čelnici Samostalnog sindikata poljoprivrede, prehrambene i
duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV), izvijestili
su na nedavnoj konferenciji za novinare da je predsjednik uprave
PIK-a Vrbovec Zlatko Dominiković zaprijetio otkazom sindikalnim
povjerenicima i članovima Zaposleničkog vijeća (ZV) PIK-a Vrbovec.
Učinio je to, kažu, jer su sindikalci zatražili od uprave
održavanje skupova zaposlenika i nastavak pregovora o kolektivnom
ugovoru, raspravu o vraćanju sindikalne podružnice u tvornički
krug i redovitu isplatu plaća. Dominiković je rekao da s nama nema
što razgovarati, jer su to komunističke metode rada, kažu u PPDIV-u
za PIK Vrbovec te dodaju kako im je Dominiković tada zaprijetio i
otkazima, nastave li sindikalni rad. PPDIV drži da Dominiković ne
želi da se skupovi održe, jer je na njima po zakonu dužan
zaposlenicima predočiti financijsko izvješće i plan daljnjeg rada,
a te dokumente on očito nema. U službi za odnose s javnošću PIK-a
Vrbovec, zbog godišnjih odmora nismo uspjeli dobiti komentar
sindikalnih tvrdnji. Skup zaposlenika održat će se krajem kolovoza
i to unutar, ili izvan tvorničkog kruga, ovisno o stavu Uprave,
najavili su sindikalci, ističući da su i dalje otvoreni za
pregovore.
5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
HRVATSKO GOSPODARSTVO NA POMURSKOM SAJMU U GORNJOJ RADGONI
Na 37. međunarodnom poljoprivredno-prehrambenom sajmu od 21. do
29. kolovoza u Gornjoj Radgoni u Sloveniji sudjelovat će 1500
tvrtki iz 28 država. Među njima je i 10-ak istaknutih hrvatskih
tvrtki, među ostalima Ina-trgovina, Kraš, Pliva i Dukat iz Zagreba,
Sirela iz Bjelovara, Podravka iz Koprivnice, Vindija iz Varaždina,
Olt iz Osijeka i dr. Na posebno zanimanje posjetitelja zasigurno će
naići prostori Europskog centra za poljoprivredu, šumarstvo i
prehranu iz Nizozemske koji će u suradnji s Word Trade Centrom iz
Ljubljane predstaviti pomoć pri prilagođavanju poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda zahtjevima Europske unije. Na sajmu će biti
predstavljen i prijenos tehnologije, financiranja i trženja
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u srednjoj i jugoistočnoj
Europi.
6. STATISTIKA
D&B: RIZIČNOST ULAGANJA U HRVATSKU NEPROMIJENJENA
Ocjena rizičnosti ulaganja u Hrvatsku i za kolovoz iznosi DB5b, što
Hrvatsku zadržava na devetom mjestu u skupini od 24 zemlje srednje i
istočne Europe, ocijenila je međunarodna agencija za poslovne
informacije i bonitete Dun&Bradstreeet(D&B). Takva je ocjena,
prema mišljenju D&B-ovih analitičara uzrokovana trima
otežavajućim okolnostima po Hrvatsku: posljedicama lanjske
bankarske krize, što se najviše pokazuje sve težim dobivanjem
kredita na domaćem tržištu, a time i smanjenom potrošnjom; slabim
izvozom na ključna tržišta zapadne Europe, te negativnim utjecajem
kosovske krize na hrvatski turizam, koji bi se trebao ipak
neutralizirati potpisivanjem mirovnog sporazuma. U svojem
izvješću za kolovoz, D&B je mišljenja kako na takvu ocjenu utječu i
trenutačna ekonomska recesija, neizvjesnost ishoda pregovora s
Međunarodnim monetarnim fondom oko pritjecanja novca i, kako
navode, nepovoljan razvoj događaja u političkoj sferi.
KRIZA U GOSPODARSTVU I BANKARSTVU: NAJGORE IZA NAS?!
Povećanje devizne štednje i depozitnog novca poduzeća, zabilježeno
u posljednje vrijeme, rast deviznih rezervi, uz oporavak
industrijske proizvodnje, neki su od indikatora za ocjene kako je,
što se tiče makoroekonomskih okvira i krize u bankarstvu, "ono
najgore iza nas", te kako će u nastavku godine devizna i monetarna
ograničenja biti relativno manja. Takva uvjeravanja, da je najteži
dio godine prošao, stižu od predstavnika Vlade i monetarnih vlasti,
dok su, s druge strane, u javnosti prisutne i drugačije ocjene
pojednih analitičara i ekonomista, od onih koji su u takvim
pognozama mnogo suzdržaniji do drugih koji predviđaju nastavak i
zaoštravanje negativnih kretanja. U ovo predizborno vrijeme,
podaci o zaustavljanju pada industrijske proizvodnje, ponovno
stabiliziranje tečaja, uz već spomenute indikatore, ali i
istodobni pad BDP-a, izvoza, tekućih proračunskih prihoda,
izraženu nelikvidnost, visoke nezaposlenost, divergentni su
pokazatelji na osnovu kojih se parcijalno izvlače bitno različite
ocjene o stanju i trendovima u hrvatskoj gospodarstvu. Podaci
službenih izvora govore, pak, sljedeće: bilježi se oporavak
industrijske proizvodnje. U lipnju je tako zabilježen rast od 1,1
posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, čime je ublaženo
zaostajanje ali je ukupno u prvom polugodištu industrijeka
proizvodnja još uvijek 1,8 posto manja nego u istom vremenu lani.
Nastavlja se, međutim, zaostajanje izvoza. U prvih pet mjeseci
robni izvoz (ostvaren u vrijednosti od 1,67 milijardi USD), manji
je za 8,6 posto nego u istom razdoblju lani. Istodobno i uvoz je
smanjen za 11,1 posto, na 2,98 milijardi USD. Bruto domaći proizvod
u prvom tromjesečju ove godine (koji je izražen u stalnim cijenama
iz 1997. iznosio 29,3 milijarde kuna), bilježi realni pad za 1,7
posto. Nakon pada od 4,5 posto u posljednjem prošlogodišnjem
tromjesečju, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, to je
drugi uzastopni pad tromjesečnog BDP-a. U gospodarstvu je vrlo
izražen problem nelikvidnosti: krajem svibnja zbog 21,3 milijarde
kuna nepodmirnih naloga u blokadi je bilo 28.459 pravnih osoba sa
ukupno 178.000 zaposlenih. Zaposlenih u Hrvatskoj, po podacima iz
svibnja, ima 1.343.493, od čega 1.030.773 u poslovnim subjektima.
Prosječne neto plaće po zaposleniku isplaćena u svibnju iznosila je
2.936 kuna i bila je 2,2 posto nominalno viša nego u mjesecu prije.
Potkraj lipnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo
evidentirano 312.798 nezaposlenih, što je 0,7 posto manje nego u
mjesecu prije, ali i 14,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem
mjesecu. Cijene na malo u prvih sedam mjeseci ove godine bile su za
3,8 posto veće nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prvih šest
ovogodišnjih mjeseci državni proračun ostvario je 18,5 milijardi
kuna prihoda, što je 16,6 posto manje nego u istom vremenu lani, dok
su rashodi porasli 5,8 posto premašivši 22 milijarde kuna. Ukupni
manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosi 3,6 milijarde
kuna. Manjak proračuna financiran je povlačenjem zajmova od
službenih kreditora (IBRD, EBRD, CEF), emisijom euroobveznica,
domaćim zaduživanjima, te kratkoročnim pozajmnicama od Dresdner
Banke (u svibnju i lipnju ukupno blizu 1,9 milijardi kuna) koje će
biti otplaćene prihodima od privatizacije tijekom druge polovine
godine. U Ministastvu financija do kraja godine očekuju bolje
punjenje proračuna, a do konca godine očekuje se i povećanje
kapitalnih prihoda prije svega od privatizacije Hrvatskih
telekomunikacija. Na monetarnom planu, u lipnju su, drugi mjesec za
redom, rasle pričuve Hrvatske narodne banke i na kraju druge dekade
dosegle 2,6 milijardi USD. Ukupni vanjski dug krajem svibnja
iznosio je nešto manje od 8,6 milijardi USD. Nakon duže stagnacije u
svibnju je porasla novčana masa, za 1,1 milijardu kuna, u čemu je
najveći udio čini rast depozitnog novca poduzeća. Zaustavljen je
pad devizne štednje, zabilježen u proljeće, a devizni depoziti
(izraženi u kunama) u lipnju su povećani 1,2 posto. Uz povišenu
likvidnost banaka u one povoljnije pokazatelje uklopilo se i
kretanje kamatnih stopa. Pad kamatnih stopa na tržištu novca u
travnju i svibnju odrazio se u lipnju na smanjenje aktivnih
kamatnih stopa hrvatskih banaka. Lipanj je četvrti mjesec za redom
u kojem se tečaj DEM kreće unutar granica od 3,88 i 3,89 kuna. Ovako
dugo razdoblje bez znatnih promjena nije zablježeno u zadnjih
nekoliko godina. U bankarstvu, čija je kriza obilježila prošlu i
početak ove godine, po ocjenama iz HNB-a, koja je poduzela i
poduzima niz aktivnosti na konsolidaciji bankarstva, u skladu s
ovlastima koje joj daje novi Zakon o bankama, proces turbolencija
je pri kraju. O prošlogodišnjoj, pak, bankarskoj krizi govori i
podatak da su ukupni gubici u bankama-gubitašima lani dobrano
premašili iznos dobitaka u 'pozitivnim' bankama. Na razini banaka u
1998. ostvaren je gubitak u iznosu od 1,9 milijardi kuna. Gubitke u
ukupnom iznosu od 2,87 milijardi kuna zabilježilo je 15 banaka, dok
su 43 banka ostvarile dobit u ukupnom iznosu od 987 milijuna kuna.
Zbivanja u bankarstvu rezultirala su da je otvoren (ili se
priprema) stečajni postupak nad osam banaka (stečajni je postupak
otvoren za Vukovarsku, Ilirija banku, Županjsku, Neretvansko-
gospodarsku, Glumina, Komercijalnu banka, Gradsku banku, dok je za
Trgovačko-turističku banku dat prijelog za pokretanje stečaja). U
tri je uveden privremeni upravitelj (Hrvatska gospodarska, Agro-
obrtnička i Promdei banka). Sanacija se provodi u Dubrovačkoj
banci, a Croatia banka, u kojoj također djeluje privremeni
upravitelj, najavljena je kao kandidat za sanaciju.
PRIHODI I PRIMICI DRŽAVNOG PRORAČUNA U PRVIH ŠEST MJESECI 23,8
MILIJARDI KUNA
Ukupni prihodi i primici financiranja Državnog proračuna u prvih
šest mjeseci 1999. ostvareni su u iznosu od 23,8 milijardi kuna, što
je 45,02 posto godišnjeg plana, odnosno 3,72 posto su viši u odnosu
na prvo polugodište lani. U tome ukupni prihodi proračuna čine
18,48 milijarde kuna, što je 17,4 posto manje nego u istom lanjskom
razdoblju, i 37,68 posto od ovogodišnjeg plana. Istodobno su
primici financiranja proračuna (kratkoročna i dugoročna tuzemna i
inozemna zaduživanja) u šest mjeseci 1999. višestruko veći nego u
istom razdoblju lani i iznosili su 5,32 milijarde kuna. Ukupni
rashodi (uključujući i otplate glavnice duga) iznosili su nešto
više 23,8 milijarde kuna. To su podaci iz Izvješća o izvršenju
Državnog proračuna RH za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja
1999., koje je hrvatska Vlada početkom kolovoza uputila Hrvatskom
državnom saboru. U ukupno ostvarenim prihodima, porezni prihodi
sudjeluju sa 72,83 posto, neporezni prihodi sa 4,19 posto,
kapitalni prihodi sa 0,61 posto te primici financiranja sa 22,37
posto. Brojke iz tabela opsežnog izvješća o izvršenju državnog
proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu pokazuju da su najveći
porasti ostvareni kod kratkoročnog tuzemnog i inozemnog
zaduživanja koje iznosi 3,1 milijardu kuna (dok je planom za 1999.
bilo predviđeno 32,4 milijuna kuna). Pri tome se inozemno
zaduživanje proračuna kod Dresdner Bank iz Frankfurta, u ukupnom
iznosu od 1,88 milijardi kuna, dogodilo u svibnju i lipnju.
Kratkoročno zaduženje proračuna kod Hrvatske narodne banke iznosi
1,3 milijarde kuna. Kako je Ministarstvo financija objavilo u
lipanjskom Mjesečnom statističkom prikazu, kratkoročna pozajmica
od Dresdner banke bit će otplaćena prihodima od privatizacije
tijekom druge polovice godine. Dugoročno tuzemno i inozemno
zaduživanje proračuna iznosi 2,2 milijarde kuna, što je 57,8 posto
ovogodišnjeg plana. Pritom se više od 2 milijarde kuna odnosi na
emisiju euroobveznica, dok je 180 milijuna kuna primitaka od
inozemnih kreditora (Svjetske banke, EBRD-a, CEF-a).
POVEĆAVA SE UKUPNA IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA
Ukupna imovina hrvatskih poduzetnika kraje prošle godine iznosila
je 401 milijardu kuna, što je za 8,2 posto više nego u istom vremenu
u godini prije. U strukturi imovine i nadalje je karakteristično
smanjenje udjela dugotrajne imovine (sa 65,1 na 63,3 posto) u
korist kratkotrajne imovine, čiji je udio povećan sa 32,8 posto na
kraju 1997. na 33,8 posto na koncu prošle godine. Kratkotrajna je
imovina rasla na svim osnovnim pozicijama, izuzev novčanih
sredstava koja su u odnosu na početak 1998. smanjena 8,6 posto. I
dalje su najintenzivnije rasla kratkotrajana potraživanja, koja su
potkraj prošle godine dosegnula 75,6 milijardi kuna ili gotovo
petinu vrijednosti ukupne poduzetničke imovine. To je rezultat
visokog rasta potraživanja od kupaca (indeks 158), odnosno teškoća
u međusobnim plaćanjima (kratkoročne obveze prema dobavljačima u
istoj vremenskoj usporedbi pokazuju indeks 149,8). Prosječno
vrijeme naplate svih kratkotrajnih potraživanja u odnosu na ukupan
prihod iznosi 102 dana (u 1997. bilo je 88 dana). Visok rast
potraživanja nije u razmjeru s kretanjem ukupnoga prihoda te
upozorava na visoka i dugotrajno nenaplaćena potraživanja u
gospodarstvu, smatraju u ZAP-u. Dok su kapital i rezerve ostali na
razini s početka prošle godine, a udjel im se znatno smanjio,
dugoročne i kratkoročne obveze i nadalje su rasle. Tako su potkraj
1998. godine dosegnule 46,2 posto ukupnih izvora, odnosno pokazuju
tendenciju izjednačavanja s vrijednošću kapitala i rezervi. Udjeli
poduzetnika razvrstanih po veličini i vlasništvu u imovini i
izvorima u poslednjih su se godina ustalili. Očekivano je najveći
udjel velikih poduzetnika (57,3 posto), mali poduzetnici imaju
udjel od 21,8 posto, te srednji 20,9 posto. Po vlasničkoj strukturi
imovine, kapitala i obveza najveći je udio, 37,9 posto ima privatno
vlasništvo, 31,6 posto tvrtki je u državnom i 30 posto u mješovitom
vlasništvu, dok je udio zadružnog sektora simboličan (0,5 posto). U
ZAP-u upozoravaju kako su narušeni odnosi između pojedinih oblika
imovine s pojedinim vrstama kapitala i obveza negativno utjecali na
dugoročnu financijsku ravnotežu, što se reflektira na racionalnost
i ostvarenu financijsku učinkovitost. Stupanj samofinanciranja je
time smanjen, a povećava se zaduženost. (Izvor: Zavod za platni
promet)
U HRVATSKOJ 413.212 TURISTA
Početkom ovoga tjedna u hrvatskim je ljetovalištima registrirano
413.212 turista, što je 13,5 posto manje nego u isto lanjsko
vrijeme, podaci su Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice
(HTZ). U odnosu na početak prošloga tjedna broj turista u
jadranskim turističkim odredištima povećao se za 37.171, odnosno
sada ih je gotovo deset posto više. Od ukupnog broja turista
stranaca je 328.316 ili 16 posto manje nego lani. Njihov se broj
povećao u odnosu na protekli tjedan kada ih je u Hrvatskoj boravilo
297.851. Također se povećao i broj domaćih turista, i to za 6.706,
pa ih trenutačno ima 84.896, odnosno samo jedan posto manje nego u
isto lanjsko vrijeme. I početkom ovoga, kao i proteklog tjedna
najviše se registriranih gostiju odmara na području Istarske
županije, njih 152.027 ili 15,7 posto manje nego lani. Na području
Primorsko-goranske županije trenutačno se bilježi 104.417
turista, odnosno 14 posto manje, a na području Splitsko-
dalmatinske županije 55.498 turista, tj. otprilike sedam posto
manje nego lani. Najviše stranaca boravi u turističkim mjestima
Istarske županije - 145.399, što je 16 posto manje nego u isto
lanjsko vrijeme. Najviše je domaćih gostiju, pak, u Zadarskoj
županiji, njih 24.987 ili šest posto manje. U odnosu na prvih devet
lanjskih kolovoških dana, najveće je povećanje broja domaćih
turista, i to za sedam posto zamjetno u ljetovalištima na području
Primorsko-goranske županije gdje ih trenutačno boravi 20.363. U
Splitsko-dalmatinskoj županiji odmara se 14.056 domaćih gostiju
ili šest posto više nego lani.
TIJEKOM SEDAM MJESECI U HRVATSKU UPLOVILO 25.298 STRANIH JAHTI I
BRODICA
U osam hrvatskih lučkih kapetanija i ispostava u prvih sedam
ovogodišnjih mjeseci uplovilo je 25.298 stranih jahti i brodica,
što je 2,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su
Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH. U Ministarstvu
predviđaju da će se do kraja ovogodišnje turističke sezone ukupan
broj uplovljenih jahti i brodica izjednačiti s prošlom godinom.
Takva predviđanja potvrđuje povećani broj uplovljenja u hrvatske
luke tijekom proteklog tjedna. Od ukupnog broja uplovljenja, jahte
su zabilježile 10.271 uplovljenje, što je neznatno više nego u
prvih sedam mjeseci prošle godine. Brodice su ostvarile 15.027
uplovljenja ili 4,7 posto manje nego lani. U promatranom je
razdoblju najviše jahti uplovilo u pulsku lučku kapetaniju, njih
5.577 ili tri posto manje nego lani. U riječku lučku kapetaniju
uplovilo je 2.170 jahti, odnosno 1,3 posto manje. Jedino povećanje
uplovljenja jahti bilježi se u šibenskoj kapetaniji, u koju je u
proteklih sedam mjeseci uplovilo 1.006 jahti ili 46,7 posto više. U
riječku lučku kapetaniju uplovilo je 6.247 brodica, što je 2,8
posto manje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. U pulsku lučku
kapetaniju uplovilo je 5.265 brodica, odnosno tri posto manje, a u
zadarsku lučku kapetaniju 1.179, tj. 0,6 posto više nego lani. Ako
strani nautičari dolaze u hrvatske luke nekoliko godina za redom,
očekuju ih i neke pogodnosti. Tako oni, ako u Hrvatsku dolaze drugu
godinu uzastopce, prilikom izdavanja dozvola dobivaju deset posto
popusta na naknadu za sigurnost plovidbe, odnosno 30 posto, ako
dolaze četvrtu godinu uzastopce. Također, uvođenjem informatičkog
sustava smanjilo se vrijeme izdavanja dozvola, što je izazvalo
veliko zadovoljstvo kod stranih nautičara, napominju iz
Ministarstva pomorstva, prometa i veza.
MAKROEKONOMSKE PROGNOZE PBZ-A
Bruto domaći proizvod Hrvatske, koji je u prvom tromjesečju ove
godine bio realno 1,7 posto manji nego u istom razdoblju prošle
godine i 2,7 posto desezonirano manji od prošlogodišnjeg prosjeka,
mogao bi u cijeloj ovoj godini u odnosu na proteklu biti manji za 1,5
do dva posto, ocjena je iz Makroekonomske prognoze Privredne banke
Zagreb (PBZ). Ipak, u PBZ-u napominju da nisu bez osnove ocjene o
tome kako je najteži dio godine ipak prošao i kako će u nastavku
godine devizna i monetarna ograničenja biti relativno manja.
Sezonsko povećanje deviznog priljeva od izvoza usluga, iako manje
od uobičajenog, i očekivani prihodi od privatizacije
telekomunikacija, namaknut će sredstva za otplatu narednih
anuiteta inozemnih dugova i financiranje dijela deficita u robnoj
razmjeni, smanjujući pritisak na devizne rezerve i agregate
domaćeg novca. Smanjenje dijela proračunskih rashoda u sferi
finalne potrošnje utjecat će i na uvoznu potražnju. Istodobno,
aktivnosti na konsolidaciji bankarskog sustava trebale bi utjecati
na stabilizaciju devizne štednje i tekućih transfera.
Makroekonomske prognoze PBZ-a ukazuju na to da bi do konca godine
industrijska proizvodnja mogla biti niža za dva posto, turistički
promet za 15 posto, a promet u trgovini za šest posto. Negativni
trend predviđa se i kod izvoza roba i usluga i to za 8,2 posto, uvoza
do 10,4 posto, dok bi se devizne neto rezerve umanjile za 19,1
posto. Iskazano nominalnim pokazateljima bruto domaći proizvod u
ovoj godini tako bi trebao iznositi 19,96 milijardi USD, što je 1,36
milijardi manje nego u 1998. godini. Očekuje se smanjenje izvoza
roba i usluga na 7,87 milijardi USD, uvoza roba i usluga na 9,55
milijardi, dok bi inozemni dug krajem godine mogao narasti na
razinu od 9,1 milijarde USD. U kontekstu tih pokazatelja u PBZ-u
očekuju daljnji rast nezaposlenosti do prosječne stope od 19,2
posto. U narednu godinu, smatraju u PBZ-u, prenijet će se problemi
generirani djelovanjem vanjskih i unutanjih ekonomskih
neravnoteža, koji se možda još neko vrijeme mogu ublažavati
prihodima od daljnje privatizacije poduzeća i banaka te novim
zaduživanjem. U suštini tih neravnoteža, piše, "leži niska opća
efikasnost ratom devastirane, podinvestirane, troškovno
hipertfrofirane, visoko zadužene, uvozno orijentirane,
tranzicijskim problemima opterećene, politizirane te relativno
izolirane nacionalne ekonomije, koja se teško odupire
konkurentskim pritiscima i na svjetskom i na domaćem tržištu".
Rješenje tih problema, ističe se, leži u povećanju izvozne ponude,
odnosno u stvaranju makro i mikroekonomskih pretpostavki da bi ta
ponuda ostala tehnološki i cjenovno konkurentna.
7. BANKARSTVO I FINANCIJE
U SRPNJU ZATIŠJE NA TRŽIŠTU KAPITALA
Srpanj je na tržišta kapitala donio zatišje. Na Zagrebačkoj burzi,
uz pad prometa, cijene dionica u srpnju bile su niže nego u mjesecu
ranije. Promet je na Zagrebačkoj burzi u srpnju iznosio tek 27,5
milijuna kuna, i bio je za jednu trećinu manji nego u lipnju. Po
procjenama brokera Zagrebačke banke, za ponovni "boom" tržišta u
Hrvatskoj trebat će najvjerojatnije još pričekati - do početka
mirovinske reforme i trgovanja dionicama javnih poduzeća koja su
sada u procesu privatizacije. Nakon poleta po završetku 'kosovske
krize' na Zagrebačkoj burzi, ponovo je značajnije pala vrijednost
nezavisnog indeksa Zagrebačke banke ZSI Gen, ispod granice 38
bodova, kao i promet. Zaoštravanje gospodarske, političke te
socijalne situacije u Hrvatskoj velik su "kamen oko vrata"
kvalitetnim dionicama, upozorava se u Newsletter-u" brokera
Zagrebačke banke. Rezultat toga je da se, unatoč analizama i
preporukama uglednih investicijskih kuća, malo inozemnih
investitora odlučuje na kupnju dionica. Prva od preporučenih
dionica je, dakako, dionica Plive. No, usprkos objavi dobrih
rezultata prodaje Zithromax-a, glavnog generatora Plivinih
prihoda, njezina je cijena u padu. Međutim, nakon objave
polugodišnjih rezultata, svi su analitičari ponovili preporuku:
kupiti. Jer, u kratkom roku, po završetku trenutačne korekcije,
očekuje se znatniji oporavak cijene Plivinih dionica. Za dionicu
Zagrebačke banke preporuke su također - kupiti. Zaključna cijena
dionice u srpnju je bila 600 kuna. Značajan promet ostvaren je i
prodajom dionica Plave lagune. Uz nepotvrđene glasine oko
preuzimanja, razlog pojačanog trgovanja je kupnja dionica s ciljem
razmjene sa Fondom za privatizaciju, po ključu nominala za
nominalu. Zatišje u tom poslu, objašnjavaju brokeri, moglo bi
objasniti pad interesa i za dionicom Plave lagune te dionicom
Riviere holdinga. Naime, pad cijene tih dionica u tom je slučaju
samo logična posljedica. Kao likvidna, sve više se dokazuje dionica
Riječke banke, a veći promet zabilježen je i dionicama Trgovačke
banke.
8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 06. - 12. kolovoza 1999.
Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
06.08. 27.500.000 17.500.000 15,31% 233.639.000
09.08. 13.500.000 13.500.000 11,75% 242.367.000
10.08. 20.500.000 20.500.000 12,81% 260.055.000
11.08. 14.000.000 14.000.000 12,08% 248.103.000
12.08. 12.500.000 12.500.000 12,86% -
Dnevni prosjek 17.600.000 15.600.000 12,96% 246.041.000
AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
10.07. HNB (repo aukcija) 2 dana 538.033.759,70 12,50%
11.08. HNB 35 dana 114.100.000 10,10%
11.08. HNB 91 dana 44.000.000 11,24%
11.08. HNB 182 dana 1.000.000 12,20%
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 11.08. - 872.000.000
kn
AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 09. - 12. kolovoza 1999.
Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Zagrebačka banka 0 590 0,00 3.861.837 1.170,82
2. Pliva 510,06 -3,77 212.003 -64,24
3. Našice cement 480 - 192.000 -
4. Podravka 74 0,00 73.955 -46,22
5. Arenaturist 27 12,03 12.724 676,80
6. Kraš 57 - 11.260 -
7. Varaždinska banka 72 2,86 9.720 -98,44
8. Plava laguna 320 0,00 3.200 -89,95
9. Istraturist 23,90 - 1.649 -
10. Karlovačka pivovara 395 9,42 790 -89,06
UKUPAN PROMET 4.379.138 156,91
Vrijednost indeksa CROBEX 657 0,00
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 09. -
12. kolovoza 1999.
Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Dalmacijacement 250 - 4.424.750 -
2. Zlatni rat 30 - 4.186.380 -
3. Liburnija rivijera 390 - 4.171.050 -
4. Riviera Šibenik 97,50 - 3.929.347 -
5. Hoteli Tučepi 81 - 3.903.309 -
6. Riviera Poreč 55 - 3.818.760 -
7. Prerada Bjelovar 106,15 - 3.507.514 -
8. Vama Varaždin 78 - 1.571.154 -
9. Belvedere Dubrovnik 78 - 1.435.434 -
10. Jadran Buzet 97,50 - 911.820 -
UKUPAN PROMET 34.912.800 3.828,59
Vrijednost indeksa VIN 274 -1,08
9. VIJESTI IZ SVIJETA
NOVA EKONOMSKA POLITIKA SRBIJE I SRJ
Jugoslavenska i srbijanska vlada usvojile su u četvrtak ekonomsku
politiku za razdoblje do kraja ove godine, javili su beogradski
mediji. Savezna vlada je utvrdila izmjene više zakona, kojima se
liberaliziraju uvjeti privređivanja, uvode olakšice za uvoz
sredstava za reprodukciju, kao i dopunske carine za uvoz robe
široke potrošnje. Prema odlukama vlade, poljoprivredni proizvodi
su pod sistemom carinske zaštite, a predloženo je i smanjivanje
poreza i akciza kako bi se suzbio šverc deficitarnim proizvodima.
Strane cigarete i žestoka alkoholna pića stavljeni su na režim
slobodnog uvoza, a ukupna opterećenja uvoza smanjena su sa više od
160 na ukupno 30 posto. Vlada je, kako je priopćeno, odobrila uvoz
polovnih automobila starih do četiri godine. Polovina sredstava od
carine na uvoz automobila bit će namijenjena obnovi domaće
automobilske industrije, a druga polovina bila bi kroz državni
proračun usmjerena na socijalne programe. Odlukom vlade prestala
je važiti uredba o neposrednoj kontroli cijena za proizvode i
usluge od interesa za cijelu zemlju. Donijeto je niz mjera za
poticanje tržišnog privređivanja i smanjivanje administriranja
državnih tijela, priopćila je Vlada. O mjerama ekonomske politike
raspravljat će Savezna skupština na sjednici u utorak, 17.
kolovoza. I srbijanska vlada je priopćila da su glavni ciljevi
obnova zemlje i provedba tržišnih reformi i najavila niz mjera za
ostvarivanje tih ciljeva.
TURISTIČKI BOOM U ITALIJI
Italija doživljava novi turistički boom. Po neslužbenim podacima
za odmor u Italiji ovoga ljeta već se odlučilo osam milijuna
inozemnih turista, što je otprilike 20 posto više nego
prošlogodišnjeg ljeta, izvijestio je talijanski list "La
Repubblica". Među turistima, koji posjećuju talijanska morska
ljetovališta, jezera i kulturne znamenitosti, prednjače Nijemci i
Amerikanci. Skoro dvije godine nakon katastrofalnog potresa u
Umbriji ta talijanska pokrajina opet bilježi veliki posjet.
Omiljen je prije svega odmor u okolici jezera Trasimeno. Najčešći
je, pak, cilj "turista posljednje minute" (onih koji se odlučuju za
odredište ljetovanja u zadnji čas) jadranska pokrajina Apulia.
Osim toga, 12 milijuna Talijana provodi odmor u ljetovalištima u
svojoj zemlji. Ipak, u odnosu na prošlu godinu više se Talijana
odlučilo za odmor u inozemstvu (u Španjolskoj, Tunisu,
Normandiji). Dok Talijani često određuju cilj svoga ljetovanja tek
nekoliko dana prije početka odmora, po sistemu "u auto i na put",
među inozemnim gostima prevladava "organizirani odmor".
TALIJANSKA TVRTKA GRATISTEL NUDI BESPLATNO TELEFONIRANJE
U Italiji bi se uskoro moglo besplatno telefonirati, najavila je u
srijedu talijanska novinska agencija ANSA navodeći kako bi u
listopadu trebala biti donesena odluka da li će se tvrtki
"GratisTel" odobriti da uvede besplatno telefoniranje. Problem je
naime da li se krši nečija privatnost, jer oni koji će htjeti dobiti
mogućnost besplatnog telefoniranja trebat će ispuniti obrasce u
kojima se traže ne samo osobni podaci nego i običaji, interesi itd.
Razgovarat će se besplatno, ali svake dvije minute razgovor će biti
prekidan reklamom koja će trajati deset sekundi. Da bi se prikupile
propagandne poruke morat će se znati nešto više i o klijentima. Zbog
toga se treba vidjeti da li bi ta telefonska kompanija kršila pravo
na osobnost, intimnost budućih pretplatnika. Računa se da bi više
milijuna Talijana prihvatilo takav način telefoniranja. Inače u
Italiji ima 25 milijuna pretplatnika fiksne telefonije i nešto više
pretplatnika mobilne. Broj pretplatnika mobilne je, dakle, veći od
broja pretplatnika fiksne i računa se da će za nekoliko godina biti
50 milijuna pretplatnika mobilne telefonije na 58 milijuna
talijanskih građana. Uvođenje novih telefonskih kompanija
omogučilo je otvaranje i novih radnih mjesta. Tako su samo u Napulju
četiri nove telefonske kompanije su otvorile svoje centre i
zaposlile otprilike 6.000 ljudi.
ŠKODA OSTVARUJE VEĆU DOBIT
Češka tvornica automobila Škoda u prvom je polugodištu ove godine
ostvarila 1,7 milijardi kruna (90 milijuna DEM) čiste dobiti. To je
za 12,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju
objavljeno je iz tvrtke. Škoda, tvrtka kćer njemačkog Volkswagena,
ove je godine proizvela 200.500 automobila, što je 8,5 posto manje
nego lani. Istodobno, prodaja je u usporedbi s prvim
prošlogodišnjim polugodištem, povećana za 10,6 posto, na 199.400
automobila. Škoda je u 70 postotnom vlasništvu Volkswagena, a 30
posto je vlasništvo češke države koja želi prodati svoj udio.
AUDI OSTVARUJE NOVE REKORDE
Njemački proizvođač automobila Audi ostvario je u prvom
ovogodišnjem polugodištu nove rekorde. Audi, tvrtka kćer
Volkswagena, prodao je u prvih šest mjeseci na stranim i domaćem
tržištu 320.470 vozila, što je 5,7 posto više nego u istom razdoblju
lani. Pritom su prihodi od prodaje povećani za 7,3 posto,
dostigavši 14,4 milijardi DEM, izvješteno je iz tvrtke u
Ingolstadtu. Audi je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvario 806
milijuna DEM dobiti prije oporezivanja, što je dva milijuna DEM
više nego u istom vremenu prošle godine. Tvrtka u ovoj godini
predviđa, po prvi put, ostvariti ukupnu prodaju više od 600.000
vozila.
VOLVO KUPIO VEĆINSKI UDIO SCANIE
Švedski koncert Volvo preuzeo je rivalskog proizvođača autobusa i
teretnjaka Scaniu, čime je postao drugi po veličini svjetski
proizvođač teških kamiona i autobusa, nakon Daimler-Chryslera.
Volvo je platio 60,7 milijardi kruna za većinski udio u Scanii, koja
je bila u većinskom vlasništvu švedske poslovne grupe Wallenberg.
Ovom kupnjom nastala je jedna od vodećih svjetskih grupa s ojačanom
ponudom kamiona i autobusa i čvrstim temeljem za rast i povećanje
dobiti.
RAST CIJENA U RUSIJI PONOVNO UBRZAN
Rast cijena na malo u Rusiji je u srpnju ponovno ubrzan. Mjesečna
stopa inflacije iznosila je 2,8 posto, nakon 1,9 posto u mjesecu
prije i 2,2 posto u svibnju, priopćio je ruski statistički ured.
Time su cijene u prvih sedam meseci ove godine porasle otprilike 28
posto. Nastojanja su ruske vlade da ove godine stopa rasta cijena
bude najviše 30 posto, nakon 84,4 posto u godini prije. U kolovozu
prošle godine u Rusiji je buknula teška financijska kriza. Cijene
su od tada počele naglo rasti kada je ruska vlada zbog financijske
krize smanjila vrijednost rublje. Inače, vrijednost rublje pala je
u ponedjeljak u odnosu na dolar i trenutačna vrijednost na ruskom
deviznom tržištu iznosi 25,5 rubalja za jedan dolar, izvještavaju
ruski mediji. Službeni tečaj u petak je iznosio 24,55, a u
ponedjeljak se za jedan USD dobiva 25 rublji, no stručnjaci
predviđaju dalji pad vrijednosti tijekom idućih nekoliko dana.
BANK AUSTRIA SMANJUJE TROŠKOVE OTPUŠTANJIMA
Najveća austrijska banka, Bank Austria, zbog 16 postotnog pada
dobiti prije oporezivanja, na 459 milijuna eura u prvom polugodištu
ove godine, i otpisa rizičnih potraživanja počela je sa
smanjivanjem troškova poslovanja. To uključuje i nova otpuštanja
zaposlenih u austrijskim podružnicama. Tako u Bank Austriji u
sljedeće 2,5 godine namjeravaju otpustiti 2000 djelatnika,
izvijestilo je vodstvo banke. Bank Austria je u prvom polugodištu
ove godine ostvarila 1,517 milijaru eura prihoda, što je za 4,2
posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno,
troškovi poslovanja povećani su dva posto na 1,058 milijarde eura.
Poslovna dobit smanjena je čak 35 posto, tj. iznosi 124 ilijuna
eura.
RAZVOJNE BANKE PRED NOVIM IZAZOVIMA
Svjetska banka (IBRD) prva je banka na ljestvici 50 najvećih
razvojnih banaka u svijetu s ukupnom vlasničkom glavnicom od 26,5
milijardi USD (i aktivom od 205 milijardi USD). Slijedi ju
luksemburška Europska investicijska banka sa 22,6 milijardi USD
vlasničke glavnice (206 milijardi USD aktive), a na trećem je
mjestu Inter-američka razvojna banka (SAD) sa 11 milijardi USD
ukupne vlasničke glavnice (54,5 milijardi USD aktive), podaci su
The Bankera, objavljeni u specijalnom izdanju Privrednog vjesnika
"Banke - Hrvatska i svijet". Negativne prognoze rasta u zemljama
koje pokušavaju postati razvijene nameću nove probleme bankama,
lokalnim i međunarodnim, koje su preuzele zadatak financiranja i
promocije ekonomskog napretka, ističe se u analizi. Najnovije
prognoze Svjetske banke ukazuju da će financijska kriza, koja je
počela u istočnoj Aziji i kasnije se proširila na Rusiju i Latinsku
Ameriku, vjerojatno imati dugotrajnije efekte nego što se u početku
vjerovalo. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je na toj
ljestvici na sedmom mjestu (sa 5,7 milijardi USD vlasničke
glavnice), najmlađa od velikih multinacionalnih razvojnih banaka,
bilježi teške posljedice ruskoga sloma - čisti gubitak za 1998. No,
međunarodne razvojne banke vjerne su svojim dugoročnim ciljevima:
pomaganju onima koji su zaostali u razvitku i onima koji su ga jedva
počeli. Uočljive su promjene u pristupu - međunarodne financijske
institucije sve više se angažiraju u uspostavljanju djelotvornijih
struktura u sve globalnijoj privredi, a prisutan je i trend
poticanja privatnih financija uz dotok službenih fondova. Privatni
dotok dugoročnih fondova u zemlje u razvoju lani je iznosio 227
milijardi USD, dok je u 1997. iznosio rekordnih 299 milijardi. To je
još uvijek neusporedivo više od službenog financiranja u iznosu 48
milijardi USD. Uloga multilateralnih institucija i dalje će se
mijenjati. Neki analitičari drže da je tradicionalni model
financiranja golemih projekata infrastrukture javnoga sektora
odigrao važnu ulogu ali se istrošio. Tako je, prema mišljenju
analitičara, trenutačno glavna promjena pomak prema privatnom
sektoru kao razvojnom pokretaču.
BROJ NEZAPOSLENIH U NJEMAČKOJ PREMAŠIO ČETIRI MILIJUNA
Broj nezaposlenih u Njemačkoj je u srpnju premašio četiri milijuna.
Po podacima saveznog ureda za rad u srpnju je bez posla bilo
4.027.200 osoba, što je 89.000 više nego u lipnju. Stopa
nezaposlenosti je s lipanjskih 10,1 povećana u srpnju na 10,3
posto. U usporedbi sa lanjskim srpnjem, međutim, u istom je
ovogodišnjem mjesecu bilo 107.300 manje tražitelja posla. Porast
nezaposlenosti, po riječim predstavnika ureda, moguće je pripisati
sezonskom utjecaju. Vrijeme odmora te priliv osoba nakon završetka
obrazovanja dodatno je opteretilo tržište radne snage. Ako se
isključe sezonski utjecaji, oživljavanje gospodarstva u zapadnom
dijelu Njemačke otvara nove mogućnosti, ocjena je predstavnika
ureda. Nešto je slabije stanje na istoku države gdje se broj
nezaposlenih prvi puta nakon svibnja 1998. godine ponovno veći nego
prije godinu dana.
U EU STOPA NEZAPOSLENOSTI I DALJE VISOKA
Nezaposlenost u Europskoj uniji (EU) i dalje je visoka. Stopa
nezaposlenosti u lipnju je ostala na svibanjskoj razini i iznosila
je 9,4 posto, izvijestio je statistički ured EU-a Eurostat. U
europskoj petnaestorici bez posla je 16,1 milijun osoba. U tome je
nešto viša stopa nezaposlenosti u lipnju zabilježena u 11 članica
euro zone, gdje je posao tražilo 13,3 milijuna osoba. U euro-
zemljema stopa nezaposlenosti iznosi 10,3 posto i nepromijenjena
je u odnosu na mjesec prije. U lipnju 1998. godine stopa
nezaposlenosti u EU iznosila je otprilike deset posto, a u euro-
zoni 10,9 posto. Po podacima iz ovogodišnjeg lipnja u EU najniža je
stopa nezaposlenosti u Luxemburgu 2,8 posto, te u Nizozemskoj 3,3
posto. Slijede Austrija sa 4,3 posto, Danska 4,5 posto te Portugal
sa stopom nezaposlenosti od 4,6 posto. Najviše je, pak,
nezaposlenih u Španjolskoj (16,1 posto), potom u Francuskoj (11,1
posto) i Finskoj deset posto.
STOPA NEZAPOSLENOSTI U SAD-U BEZ PROMJENA
Stopa nezaposlenosti u SAD-u u srpnju je ostala na istoj razini, 4,3
posto, kao i u mjesecu prije, priopćilo je ministarstvo rada u
Washingtonu. Analitičari su, inače, očekivali lagani rast broja
nezaposlenih. U srpnju je u SAD-u otvoreno ukupno 310.000 novih
radnih mjesta, otprilike 100.000 više nego što se očekivalo.
Istodobno, prosječne plaće za sat rada također su neočekivano
porasle za 0,5 posto. Stručnjaci to ocjenjuju kao upozorenja da bi
središnja banka mogla odlučiti povećati kamatne stope kako bi
otklonila opasnost od rasta inflacije.
WTO PROCJENJUJE DA ĆE DO 2020. TURISTIČKI PRIHOD IZNOSITI DVIJE
BILIJARDE USD
Svjetska turistička organizacija (WTO) procjenjuje da će
turistička aktivnost u svijetu u sljedećem razdoblju bilježiti
dinamičan rast. Do 2020. godine međunarodni dolasci turista gotovo
će se utrostručiti i dosegnuti 1,6 milijardi, a turistički prihod
iznosit će otprilike dva bilijuna USD (2.000 milijardi USD), stoji
u članku "Turizam u svijetu i u Europi 1950.-2020." u međunarodnom
interdisciplinarnom časopisu "Turizam". Po procjeni WTO-a u
svijetu je u 1998. godini ostvareno 625 milijuna međunarodnih
turističkih dolazaka i 445 milijardi USD turističkog prihoda.
Međunarodni turizam čini tek desetinu ukupne turističke
aktivnosti, a ako mu se pridoda i domaći turizam, u WTO-u smatraju,
da se ukupni obujam turističke aktivnosti u svijetu procjenjuje na
više od pet milijardi dolazaka, kolika je otprilike današnja
svjetska populacija. Od polovine 20. stoljeća međunarodni
turistički dolasci uvećali su se 25 puta, premda je uočen trend
usporavanja dinamike njihova rasta. I u idućim će godinama Europa
ostati najvažnija receptivna i emitivna regija u svijetu, premda će
zbog sve veće turističke važnosti istočne Azije i Pacifika
postepeno dolaziti do laganog smanjivanja njezina udjela na 40
posto međunarodnih dolazaka u svijetu. U ovome je stoljeću Europa
od međunarodnog turizma ubirala gotovo polovinu prihoda i
ostvarivala gotovo tri petine, odnosno 60 posto turističkih
dolazaka u svijetu.
INTERNET U BORBI PROTIV SIROMAŠTVA U SVIJETU
Program UN-a za razvoj (UNDP) i tri velike međunarodne tvrtke od
četvrtka upravljaju novom, impresivnom računalnom mrežom koja
treba pomoći ostvarenju glavnog cilja UNDP-a - otklanjanju bijede u
svijetu. Kako je priopćeno u New Yorku, iza nove Internet adrese
www.netaid.org "skrivat" će se 1.500 računalnih poslužitelja u 90
zemalja. Njima će se prenositi slika, zvuk i podaci brzinom od 12
gigabajta u sekundi. Tvrtke "Cisco Systems", "Akamai" i "KPMG" kažu
da je Netaid najveći integrirani sustav danas poznatih medija, po
kapacitetu deset puta moćniji od onoga korištenoga za posljednje
Olimpijske igre ili Svjetsko nogometno prvenstvo 1998. godine.
UNDP je istodobno najavio svoj prvi Internet-spektakl kojim želi -
u živo i putem Interneta, privući pozornost javnosti na problem
siromaštva i prikupiti novac za pomoć. Zamišljeno je da se
prikupljeni novac utroši za zbrinjavanje kosovskih izbjeglica-
povratnika i najugroženijeg stanovništva nekoliko afričkih
zemalja. Na trima koncertima Netaida koji će se uzastopno održavati
9. listopada u New Yorku, Londonu i Ženevi nastupit će dvadesetak
svjetski poznatih pjevača i skupina, uz ostale Bush, Celine Dion,
Eurithmics, Jewel, Wyclef Jean i Bono, George Michael, Jimmy
Page... Za njihove nastupe na Giants stadionu u New Yorku i
londonskom Wembleyu bit će u prodaji 110.000 ulaznica, dok će
koncert u Palači nacija u Ženevi biti samo za uzvanike. Osim
izravnog prijenosa na Internetu, koncerte će prenositi MTV i VH1,
BBC i Radio Express a s nacionalnim radijskim i TV kućama se
pregovara o otkupu prava prijenosa ili emitiranja snimki.
10. POSEBAN PRILOG
KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - kolovoz
a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (%
godišnje)
BANKE kamatna stopa
Alpe Jadran banka 3,00
Bank Austria Creditanstalt po dogovoru
Bjelovarska banka 3,00
Brodsko Posavska banka 2,00
Centar banka 3,00
Cibalae banka -
Convest banka 3,16-3,96
Croatia banka 3,00-6,00
Credo banka 3,00
Čakovečka banka -
Dalmatinska banka 1,00
Dubrovačka banka 3,00
Gospodarsko kreditna banka -
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00
Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00
Jadranska banka 0,50
Kaptol banka -
Karlovačka banka 2,00
Kreditna banka Zagreb 2,00
Međimurska banka 2,50
Nava banka 3,00
Partner banka 3,00
Podravska banka 2,00 i 3,00
Požeška banka 2,00
Raiffeisenbank Austria 4,00
Riadria banka 2,00
Riječka banka 2,00
Sisačka banka 3,00
Slavonska banka 2,00
Splitska banka 2,00
Trgovačka banka 2,17
Varaždinska banka 1,00
Volksbank 2,50
Zagrebačka banka 2,00
Zaba- Pomorska banka Split 2,00
b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%
godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci
Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00
Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50
Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru
Cibalae banka - - - - - -
Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40
Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno
Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00
Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00
Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00
Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00
Hypo Alpe-Adria-Bank kamatna stopa prema dogovoru
Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru
Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00
Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru
Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu
Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru
Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - -
Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00
Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru
Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00
Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00
Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25
6,75-7,26 6,75-7,27
Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - -
Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00
Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50
Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru
Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - -
Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50
Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 -
Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50
Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00
ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru
c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba
(%godišnje)
BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP
Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00
Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru
Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Brodsko Posavska banka prema odluci
Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Convest banka - - - - - -
Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 -
Croatia banka - - - - - -
Čakovečka banka - - - - - -
Dalmatinska banka - - - - - -
Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50
Gospodarsko kreditna banka - - - - - -
Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - -
Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80
Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50
Kaptol banka - - - - - -
Karlovačka banka - - - - - -
Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - -
Nava banka - - - - - -
Partner banka - - - - - -
Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i
3,00 2,00 i 3,00
Požeška banka - - - - - -
Raiffeisenbank Austria - - - - - -
Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87
Riječka banka - - - - - -
Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru
Slavonska banka - - - - - -
Splitska banka - - - - - -
Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30
Varaždinska banka - - - - - -
Volksbank - - - - - -
Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62
ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50
d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci
Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru
Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru
Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru
Centar banka kamatna stopa prema dogovoru
Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Credo banka prema Odluci
Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a
Dalmatinska banka prema ugovoru
Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - -
Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50
6,00-7,00 6,50-7,50
Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru
Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru
Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru
Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru
Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru
Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru
Nava banka - - - - - -
Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru
Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave
Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - -
Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave
Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru
Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - -
Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - -
Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru
Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na
iznose
veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema
kamati na svjetskom tržištu
Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90%
EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR
mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod.
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru
*minimalni iznos depozita je 50.000 eura
**kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM
e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci
Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru
Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru
Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru
Centar banka kamatna stopa prema dogovoru
Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Credo banka prema Odluci
Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a
Dalmatinska banka prema ugovoru
Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - -
Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00
Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru
Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru
Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru
Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru
Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru
Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru
Nava banka - - - - - -
Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru
Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave
Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - -
Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave
Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru
Slavonska banka - - - - - -
Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - -
Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru
Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na
iznose
veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema
kamati na svjetskom tržištu
Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90%
EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR
mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod.
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru
*minimalni iznos depozita je 50.000 eura
**kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM