HR-KONVENCIJE NJ 12.VIII.-FR-ŽENEVSKE KONVENCIJE NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU12. VIII. 1999.Još ni iz daleka istrošene"Biste li poštedjeli život nekome zarobljenom neprijateljskom vojniku koji je ubio neke pripadnike vaše obitelji?
Ženevske konvencije, koje danas navršavaju 50 godina, to zahtijevaju. Primjer je, dakako, pomalo pretjeran. Danas u ratovima danas jedni na druge pucaju vojnici koji se nikada nisu sreli. Protivnici uglavnom nisu čak ni u vidnom polju. Suvremeni ratni stroj sije smrt i razaranja s udaljenosti. No, četiri bitna dijela humanitarnog međunarodnog prava, potpisana 12. kolovoza 1949., još ni iz daleka nisu izlizana.Ženevske konvencije izrađene su pod dojmom Drugoga svjetskog rata. Od tada se na postupanje prema zarobljenicima i ranjenicima dostojno čovjeka, kao i na zaštitu civilnog stanovništva, obvezalo 188 država, i to u vlastitom interesu. A u međuvremenu su se promijenili i ratovi i primijenjeno oružje. Svaki novi oružani sukob zahtijeva više poginulih među bespomoćnim civilnim stanovništvom, dok su vojnici relativno sigurni. To ponajprije vrijedi za građanske ratove, a takvih je danas u svijetu više od
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
12. VIII. 1999.
Još ni iz daleka istrošene
"Biste li poštedjeli život nekome zarobljenom neprijateljskom
vojniku koji je ubio neke pripadnike vaše obitelji? Ženevske
konvencije, koje danas navršavaju 50 godina, to zahtijevaju.
Primjer je, dakako, pomalo pretjeran. Danas u ratovima danas jedni
na druge pucaju vojnici koji se nikada nisu sreli. Protivnici
uglavnom nisu čak ni u vidnom polju. Suvremeni ratni stroj sije smrt
i razaranja s udaljenosti. No, četiri bitna dijela humanitarnog
međunarodnog prava, potpisana 12. kolovoza 1949., još ni iz daleka
nisu izlizana.
Ženevske konvencije izrađene su pod dojmom Drugoga svjetskog rata.
Od tada se na postupanje prema zarobljenicima i ranjenicima
dostojno čovjeka, kao i na zaštitu civilnog stanovništva, obvezalo
188 država, i to u vlastitom interesu. A u međuvremenu su se
promijenili i ratovi i primijenjeno oružje. Svaki novi oružani
sukob zahtijeva više poginulih među bespomoćnim civilnim
stanovništvom, dok su vojnici relativno sigurni. To ponajprije
vrijedi za građanske ratove, a takvih je danas u svijetu više od
30.
Tamo gdje se ne sukobljavaju organizirane vojske, zaštitnici
humanitarnog međunarodnog prava više ne nalaze sugovornike.
Pljačkaške bande koje se djelomice sastoje od djece-vojnika, još
nikada ništa nisu čule o ratnome pravu. Nepoznat im je i znak
Crvenog križa. Stoga je širenje i populariziranje Ženevskih
konvencija danas još važnije nego prije 50 godina" - zaključuje
Pierre Simonitsch.