POSLOVNI PREGLED, BROJ 116

POSLOVNI PREGLED broj 116 31. srpnja - 06. kolovoza 1999. SADRŽAJ: ? VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 2 ? ŽELJKO LUŽAVEC RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI MINISTRA POMORSTVA, PROMETA I VEZA 2 ? POTPISANA 103 UGOVORA O ZAKUPU I KONCESIJAMA LOVIŠTA 2 ? IZ IDUĆE ŽETVE OČEKUJE SE VIŠE OD 950.000 TONA PŠENICE 2 ? U RIVIJERI ZABILJEŽENO MILIJUNTO NOĆENJE 2 ? OTVOREN PULSKI HOTEL PARK 3 ? U DUGOJ UVALI OTVOREN HOTEL "CROATIA" 3 ? NOVI VLASNIK GENERALTURISTA DINERS CLUB ADRIATIC 3 ? MOL I INA O NEDAVNIM KOMENTARIMA U TISKU 3 ? ZASAD BEZ RESTRUKTURIRANJA KUTINSKE PETROKEMIJE 3 ? HRVATSKA ZATVARA OZONSKU RUPU 4 ? VELIKI GUBICI VODE U DISTRIBUCIJI 4 ? U PLOČE IZ ITALIJE UPLOVIO BROD S GLINICIOM ZA TVORNICU ALUMINIJA U MOSTARU 4 ? POČETAK PROIZVODNJE NA NOVOJ LINIJI PODRAVKINE "TVORNICE POVRĆE" 4 ? "MLINAR" ISPLATIO SELJACIMA OTKUPLJENU PŠENICU 4 ? NEPTUN POKREĆE PROIZVODNJU 5 ? KARLOVAČKA PIVOVARA ZA DIVIDENDU IZDVOJILA 15,7 MILIJUNA KUNA 5 ? TEINI PRIKLJUČENA STRUJA 5 ? TVIN I IKEA GRADE TVORNICU VRIJEDNU SEDAM MILIJUNA DEM 5 ? IZVOZ I DALJE NAJVAŽNIJA STRATEŠKA ORJENTACIJA SPAČVE 5 ? SVJETSKA BANKA POKRENULA KREDIT HRVATSKOJ ZA PRIVATNI SEKTOR 6 ? INVESTICIJE SAD-A U HRVATSKU DO KRAJA PROŠLE GODINE DOSEGNULE 871 MILIJUNA USD 6 ? HOTELIJERI O TEŠKOM STANJU U HRVATSKOM TURIZMU 6 ? RIBARI TRAŽE RJEŠENJA 7 ? DOGOVORENI ROKOVI ISPLATE PLAĆA RADNICIMA ŠAVRIĆA 7 ? SASTANAK SINDIKALACA I NOVOG STEČAJNOG UPRAVITELJA KOMERCIJALNE BANKE 7 ? U PORTOROŽU 49. KONGRES AIEST-A 7 ? MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 2,6 MILIJARDI USD 7 ? 3,6 MILIJARDI KUNA MANJKA U DRŽAVNOM PRORAČUNU 8 ? RAST NOVČANE MASE NAJAVLJUJE OPORAVAK GOSPODARSTVA? 8 ? PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U SRPNJU ZNATNO SLABIJA 8 ? GOTOVO POLOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA BAVI SE TRGOVINOM 9 ? CIJENE NA MALO U SRPNJU PORASLE 1,1 POSTO 9 ? U HRVATSKOJ BORAVI OTPRILIKE 377.000 TURISTA 9 ? NA KORČULI OVOGODIŠNJI SRPANJ OTPRILIKE 13 POSTO LOŠIJI OD LANJSKOGA 10 ? VIŠKI TURISTIČKI REZULTATI U SRPNJU PRIBLIŽNO JEDNAKI PROŠLOGODIŠNJIM 10 ? IMENOVAN PRIVREMENI UPRAVITELJ U PROMDEI BANCI 10 ? U VUKOVARU POLOŽEN TEMELJNI KAMEN ZA NOVU ZGRADU "CROATIA OSIGURANJA" 10 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11 ? VIJESTI IZ SVIJETA 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA U srijedu je na zatvorenoj sjednici Vlada RH prihvatila Izvješće o izvršenju Državnog proračuna RH za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 1999. godine. Vlada je donijela Odluku o dodjeli bespovratne žurne pomoći za ublažavanje i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda izazvanih poplavnim vodama u srpnju 1999. godine u Gradu Ogulinu. Vlada je donijela Odluku o određivanju pravne osobe u državnom vlasništvu ovlaštene za obavljanje poslova u svezi putnih isprava hrvatskih državljana. ŽELJKO LUŽAVEC RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI MINISTRA POMORSTVA, PROMETA I VEZA Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman razriješio je mr. Željka Lužavca dužnosti ministra pomorstva, prometa i veza. Predsjednik Republike je, na osnovi članka 98. alineja 4. Ustava, a obzirom da je Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 29. srpnja 1999. zaključila da je za prometni kolaps 23. do 25. srpnja 1999. u vrhu turističke sezone, koji je izazvao opravdano nezadovoljstvo hrvatskih građana i gostiju, te veliku štetu hrvatskom gospodarstvu, nesumljivo odgovorno, u prvom redu Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, donio Odluku kojom se mr. Željko Lužavec razrješuje dužnosti ministra pomorstva, prometa i veza, izvijestio je u srijedu Ured predsjednika Republike Hrvatske. POTPISANA 103 UGOVORA O ZAKUPU I KONCESIJAMA LOVIŠTA U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva prošloga su tjedna potpisana 103 ugovora o zakupu i davanju koncesija prava lova na lovištima u vlasništvu države. Prava na koncesije daju se na 30 godina (37 ugovora), a zakup na deset godina (66 ugovora). Primjena ugovora započet će od 1. kolovoza, a u državni će se proračun davanjem koncesija i zakupa 103 lovišta sliti 5,5 milijuna kuna. Po riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića, potpisivanjem ugovora započinje novo razdoblje u gospodarenju lovnim resursima u Hrvatskoj. Hrvatska ima odlične prirodne uvjete za razvoj lovstva, istaknuo je Đurkić, a kako su lovišta u dosta lošem stanju, davanjem koncesija i zakupa želi se da ovlaštenici ulažu u razvoj i da lovstvo ne ostane samo na sportskoj razini, već da dobije i gospodarske dimenzije. Ulaganjem u lovišta želi se privući lovce iz inozemstva koji će dio svoga novca ostavit u Hrvatskoj, a lovišta učiniti profitabilnim dijelom hrvatskog gospodarstva. Hrvatska ima 308 državnih lovišta, a do sada su već u zakup i koncesiju dana 97 lovšita. Uz ova 103 ugovora u zakupu se nalazi 200 lovišta. Od preostalih lovišta 41 je dano na gospodarenje javnom poduzeću Hrvatske šume, jedno Agronomskom fakultetu u Zagrebu, 14 su šumski ribnjaci, a za preostala 52 lovišta uskoro će izaći natječaja za zakup i koncesije. Od svih lovišta koja su dana u zakup i na koncesiju godišnje se u proračun dobije 14 milijuna kuna, istaknuto je tijekom potpisivanju ugovora. IZ IDUĆE ŽETVE OČEKUJE SE VIŠE OD 950.000 TONA PŠENICE Tijekom jeseni ove godine u Hrvatskoj bi trebalo biti zasijano 292.460 hektara ili 30 posto više površina nego prošle godine. Ukoliko se zasiju sve predviđene površine, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, može se očekivati proizvodnja 950.300 tona pšenice, 7000 tona raži, 84.000 tona ječma, 6250 tona zobi, te 44.000 tona uljane repice. Operativnim planom jesenske sjetve strnih žitarica, uz odgovarajuću sjetvu jarih kultura, osigurat će se dovoljno strnih žitarica za domaće potrebe u gospodarskoj 2000/2001. godini. To se posebno odnosi na proizvodnju pšenice, jer se očekuje proizvodnja veća od 950.000 tona, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Uz tržnost od 70 posto, na tržištu se očekuje ponuda oko 665.000 tona pšenice, a ako se od te količine odbije za reprodukciju potrebnih 60.000 naturalnog sjemena, ostatak od 605.000 tona merkantilne pšenice bit će dovoljan za potrošnju u Hrvatskoj do žetve u 2001. godini. Na predviđenim površinama očekuje se proizvodnja uljane repice od 44.000 tona, a kako za potrebe prerađivača uljane repice treba osigurati svega 10.000 tona sirovog ulja što odgovara sjetvenoj površini od 10.000 hektara, za preostale količine uljane repice od 22.000 tona zrna (10.000 ha), trebat će pronaći riješenje odnosno izvesti ili uslužno doraditi u inozemstvu. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva drže, da bi tvornice ulja trebale u finalne proizvode (flaširano ulje, margarini, majoneze), ugraditi veći postotak repičinog ulja kao što to čine europske tvornice, čime bi se sve količine proizvodnog repičinog ulja potrošile u Hrvatskoj. Uvođenjem novog sustava poticaja veliki interes za povećanjem sjetve uljarica izrazili su svi proizvođači, pa tako i za sjetvu uljane repice. Stoga se prvi put u povjesti hrvatskog agrara potrebe za sirovim uljem (60.000 tona) osigurane iz domaće proizvodnje u 1999. godini, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Iz Operativnog plana je vidljivo da je nastavljena tendencija povećanja sjetvenih površina uljane repice kako bi se zajedno sa sjetvom soje i suncokreta u idućoj godini proizvelo dovoljno sirovog ulja za hrvatske potrebe. 2. TVRTKE U RIVIJERI ZABILJEŽENO MILIJUNTO NOĆENJE Prigodnom svečanošću porečka Riviera u nedjelju je, sedam dana kasnije nego lani, obilježila milijunto turističko noćenje. Milijunti gosti bili su Mimi i Dušan Dobnikar iz Ljubljane koji već 24 godine ljetuju u kampu "Lanterna", a njima su u znak pažnje domaćini uručili dar - umjetničku sliku i monografiju Poreča. Po riječima predstavnika Uprave, Riviera je u dosadašnjem dijelu godine ostvarila 190.000 noćenja manje nego u istom vremenu lani, odnosno 16 posto manje noćenja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju te 11 posto manji financijski promet. To je, kako je ističu, izravna posljedica 'kosovske krize'. Napominju kako su, do početka NATO udara na SRJ, rezervacije za Rivijerine objekte bile pet posto bolje nego lani. Prema strukturi gostiju najveći pad bilježe Nijemci, kojih je 23 posto manje nego lani, te Austrijanci sa padom od 18 posto, dok je u porastu za devet posto dolazak Slovenaca te za šest posto čeških turista. OTVOREN PULSKI HOTEL PARK U Puli je krajem poršloga tjedna otvoren obnovljeni hotel Park u kojeg je zajedno s adaptacijom 105 soba medulinskog hotela Belvedere i 111 apartmana u pulskom turističkom naselju "Punta Verudela", Arenaturist uložio 10 milijuna DEM. Taj je iznos novca Arenaturist uložio zahvaljujući Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) i hrvatskoj Vladi koje su odobrile jamstvo na povrat kredita. Prema riječima Uprave Parka, Arenaturistu je ukazano povjerenje ne samo s gledišta sposobnosti vraćanja tog kredita već stvaranja većeg turističkog prometa. Adaptacijom spomenutih turističkih objekata koja je započela 27. veljače završen je dio financijskog ciklusa ove hotelsko-turističke tvrtke koja ove godine obilježava 25. obljetnicu postojanja. U DUGOJ UVALI OTVOREN HOTEL "CROATIA" U Dugoj Uvali nedaleko Pule prošloga je tjedna otvoren novouređeni hotel "Croatia" s popratnim zdravstveno-turističkim sadržajima. Taj je hotel od travnja ove godine, nakon zagrebačke Industrogradnje, prešao u vlasništvo izumitelja Megamina Tihomira Lelasa, ravnatelja privatne poliklinike "Vita nova" dr. Slavka Ivkovića, direktora "Vita nove" a sada i hotela Ninoslava Mogorovića, te njemačkog poduzetnika hrvatskog podrijetla Mije Ljubičića. Tijekom svečanosti otvaranja Slavko Ivković istaknuo je djelotvornost dijetetskog pripravka Megamina kao moćnog oksidanta koji, vežući slobodne radikale za koje je znanstveno dokazano da uzrokuju maligne bolesti, neosporno doprinosi poboljšanju općeg stanja zdravih i bolesnih. U renoviranje hotela novi vlasnici uložili su, kako se čulo, otprilike dva milijuna DEM. Sedmodnevni boravak u hotelu "Croatia" uz redovitu terapiju Megamina iznosi 4.000 DEM, a kapaciteti hotela od 230 postelja bukirani su za potrebe gostiju iz Austrije, Njemačke i Izraela. NOVI VLASNIK GENERALTURISTA DINERS CLUB ADRIATIC Zagrebačka banka d.d. prodala je svoj 80 postotni udjel u Generalturistu d.o.o. tvrtki Diners Club Adriatic d.d. Generalturist je za 1998. godinu ostvario gubitak od 1.698.000 kuna, dok je 1997. ostvarena dobit od 283.000 kuna. Zapošljava 156 djelatnika te u djelatnosti turističkih agencija drži udjel od otprilike 11 posto, a po prihodima ostvarenim na inozemnom tržištu približno 18 posto. MOL I INA O NEDAVNIM KOMENTARIMA U TISKU Kao odgovor na nedavne novinarske komentare vezano uz moguće kombinacije između MOL-a, mađarske naftne kompanije i hrvatske INE, Industrija nafte INA d.d., MOL i INA objavili su da su nedavno održali razgovore o mogućnostima spajanja, te da su potpisali memorandum razumijevanja kojim će ući u ekskluzivne pregovore u vezi s time. Svaka eventualna dogovorena transakcija bila bi obavljena imajući na umu jasan cilj stvaranja vrijednosti za dioničare obje kompanije, stoji u objavljenom odgovoru i dodaje da će se ostale obavijesti davati u skladu s napretkom pregovora. Grupa MOL jedna je od vodećih potpuno integriranih naftnih i plinskih kompanija u srednjoj Europi, i po prihodu najveća kompanija u Mađarskoj. Uz ostalo se ističe da je Grupa 1998. godine ostvarila ukupan prihod od 2.9 milijardi USD i dobiti od 253 milijuna USD. Dionice Mola, naglašava se, prisutne su na burzi u Budimpešti i Luxemburgu, isto tako njima se trguje i na Londonskom SEAQ International systemu. U informaciji za tisak se, uz ostalo, kaže da je INA potpuno integrirana naftna i plinska kompanija s dominantnom pozicijom u istraživanju i proizvodnji, te distribuciji nafte i plina i naftnih derivata unutar Hrvatske, sa snažnom pozicijom u marketingu naftnih derivata u susjednim zemljama. U 1998., ističe se, ostvarila je ukupan prihod od 1,6 milijardi USD i dobit od 19 milijuna USD. ZASAD BEZ RESTRUKTURIRANJA KUTINSKE PETROKEMIJE Nadzorni odbor Tvornice mineralnih gnojiva Petrokemija iz Kutine odlučio je da se ova tvrtka neće restrukturirati po modelu koji su predložili privatizacijsko investicijski fondovi (PIF-ovi) po kojemu bi se ta tvornica razdvojila na nekoliko zasebnih poduzeća koja bi potom samostalno poslovala, priopćeno je iz Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala. Time je ispunjen osnovni zahtjev sindikata da kutinska Petrokemija ostane cjelovito poduzeće, jer tako ima mnogo više izgleda za uspješno poslovanje te za očuvanje radnih mjesta, kažu u Sindikatu. Osim odluke o odgodi restrukturiranja Nadzorni odbor je naložio Upravi tvrtke da do 10. rujna izradi kratkoročni program mjera za smanjenje troškova proizvodnje te je obvezao da do kraja listopada izradi dugoročni program mjera poslovanja Petrokemije i utvrdi vlasničku strukturu tvrtke. Po riječima predstavnika Sindikata, od Vlade se traži da izradi strategiju razvitka poljoprivrede i u njoj mjesto kutinske Petrokemije. Najavljuju i da će od Vlade tražiti smjenjivanje dviju članica Nadzornog odbora koje predstavljeju Hrvatski fond za privatizaciju, zbog, kako kažu, njihove pasivnosti i potpune neupućenosti u probleme Petrokemije. HRVATSKA ZATVARA OZONSKU RUPU Zemlje s velikom potrošnjom tvari koje štete ozonu započele su prije četiri godine s ograničavanjem potrošnje takvih tvari. Prema uredbi hrvatske vlade, od ove godine takva ograničenja vrijede i za Hrvatsku, iako je, stoji u glasilu INA, njihova potrošnja u nas mala. Uredbom će se u nas ograničiti proizvodnja, izvoz i uvoz tvari koje oštećuju ozonski omotač. Tvari štetne za ozon su ponajprije freon, halogen, ugljični tetraklorid, i metil kloroform. U Hrvatskoj je do sada ukinuta potrošnja freona u proizvodnji pjena. U ispuštanju štetnih tvari u zrak u nas prednjače proizvođači i serviseri klima i rashladnih uređaja. Otprilike 1.500 servisera rashladnih uređaja, koliko ih ima u Hrvatskoj, nisu dovoljno obaviješteni o štetnosti freona i zabrani njegovog ispuštanja u zrak. Procjenjuje se da se u atmosferu ispušta preko 60 tona štetnih tvari, koje bi se, prikupljene i obnovljene, mogle i dalje koristiti. Ispuštanje za ozonski omotač štetnih tvari s područja Hrvatske spriječit će se tek izravnom zabranom, mišljenja su hrvatski zaštitari prirode. Zanimljivo je da hrvatska vlada predviđa i program izobrazbe za stručnjake i servisere koji se bave rashladnim i klima uređajima. VELIKI GUBICI VODE U DISTRIBUCIJI Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja ima dovoljnu količinu kvalitetne pitke vode i jedna od rijetkih zemalja Europe gdje se voda iz slavine može piti. Mjesečnik "Hrvatska vodoprivreda", koji izdaju Hrvatske vode, u svojem srpanjskome broju postavlja, međutim, pitanje - dokad? Razlog takvu pitanju su ponajprije veliki gubici vode u distribuciji. Naime na različite je načine 1996. izgubljeno 161 milijun kubičnih metara vode, što je više od 50 posto godišnje potrošnje javne vodoopskrbe. Prema objavljenim podacima za 1996. javna vodoopskrba (stanovnici i turisti) trošila je 296 milijuna kubičnih metara vode, industrija 56 milijuna, za hlađenje je potrošeno 210 milijuna i ostali potrošači 77 milijuna kubičnih metara vode. Najčešći su gubici u urbanim područjima, gdje godinama većina mjesta ostaje neotkrivena. Zbog toga su se u posljednjih nekoliko desetljeća, kako piše mjesečnik, primjenjivale različite metode utvrđivanja mjesta gubitaka, a u najnovije vrijeme zvučna detekcija postala je najučinkovitija. Jedna od metoda kontrole gubitaka u distribucijskim sustavima jest i uporaba različitih mjerača protoka, zatim uporabe ventila za reduciranje tlaka u pojedinim dijelovima distributivnog sustava, jer se smanjenjem tlaka izravno utječe na smanjenje gubitaka. Pedesetih godina ovog stoljeća tek je nekoliko zemalja bilo suočeno s nedostatkom vode. Na kraju dvadesetog stoljeća 26 zemalja s populacijom većom od 300 milijuna ljudi osjeća nestašicu vode. Predviđanja su da će do 2050. čak 66 zemalja ili približno dvije trećine svjetske populacije biti suočeno s ozbiljnim nedostatkom vode. U PLOČE IZ ITALIJE UPLOVIO BROD S GLINICIOM ZA TVORNICU ALUMINIJA U MOSTARU U organizaciji međunarodne pomorske agencije "Jadro-agent" u nedjelju je nakon duže stanke iz talijanske luke Porto Vesma u luku Ploče uplovio veliki trgovački brod "Sumatra" kojim je iz Italije za potrebe Tvornice aluminija u Mostaru dopremljeno 7.000 tona glinice. U posljednje dvije godine Tvornica aluminija u Mostaru izvezla je na europsko tržište i u prekomorske zemlje oko 100.000 tona sirovih i pečenih anoda, te otprilike 50.000 tona primarnog aluminija i lakih legura vrijednih više od 200 milijuna DEM. Prema sklopljenom ugovoru između mostarske Tvornice i pločanske luke samo će se ove godine preko Ploča prekrcati 230.000 tona robe. Time će luka na ušću Neretve postati najveći poslovni partner mostarske tvornice preko koje će se prometovati brojne robe. Prema podacima iz Mostara u pripremi su novi izvozni poslovi vrijedni 35 milijuna USD od čega će se najviše utrošiti za proširenje anodnih peći. Na taj će način švicarska tvrtka "Glencer" i njemački poslovni partner "Daimler-Chraisler" osjetno povećati svoje poslovne odnose s tvornicom u Mostaru. POČETAK PROIZVODNJE NA NOVOJ LINIJI PODRAVKINE "TVORNICE POVRĆE" Umaška Tvornica Povrće, iz sasatava koprivničke prehrambene industrije Podravka, ovih je dana započela probnu proizvodnju na novoj liniji aseptičkog punjenja koncentrata rajčice. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 727.000 DEM. Predstavnici Podravke početkom svibnja ove godine potpisali su s predstavnicima talijanske tvrtke Asepsy Stems, ugovor o nabavci nove linije aseptičkog punjenja koncentrata rajčice. Ovih dana su obavljene sve pripreme i linija je instalirana te će na njoj započeti probna proizvodnja. Uskoro započinje i kampanja preuzimanja i početak prerade rajčica, a u tvornici očekuju rekordnu prerada rajčice. Naime samo na području Bujštine tvornica je kooperantima podijelila otprilike 1,8 milijuna sadnica rajčice, a želja poslovodstva je da otkupe svu količinu rajčice koja se bude pojavila na tržištu. U Tvornici očekuju kako će preraditi između 6.500 i 7.000 tona rajčice, što je više od prošlogodišnje prerade (6.000 tona), a želja im je da dosegnu godišnju preradu od 12.000 tona. "MLINAR" ISPLATIO SELJACIMA OTKUPLJENU PŠENICU Križevačka mlinsko-pekarska tvrtka "Mlinar" isplatila je seljacima iz potkalničkog kraja otkupljenu pšenicu ovogodišnjeg uroda. Riječ je o otprilike 60 vagona pšenice koju su seljaci odlučili odmah prodati, dok su približno 140 vagona pohranili u "Mlinarovim" silosima kako bi kasnije pšenicu prodali ili zamijenili za tvrtkine proizvode ili sjemensku pšenicu. Novac za isplatu otkupljene pšenice "Mlinar" je namaknuo bankarskim kreditima, što će uz otkupnu cijenu od jedne kune za kilogram standardne kakvoće, opteretiti pšenicu kamatama, troškovima skladištenja i potom porezom na dodanu vrijednost, objašnjava poslovodstvo, dodajući da tvrtka sve teže naplaćuje potraživanja za svoje proizvode. Križevački "Mlinar" se već sprema za ugovaranje jesenske sjetve kako bi zainteresiranim proizvođačima osigurao sjemensku pšenicu visokorodnih i kvalitetnih sorti. Ujedno će se produljiti ugovori onim proizvođačima koji su lani dobili sjemensku pšenicu, a nisu je uspjeli zasijati zbog lošeg vremena. NEPTUN POKREĆE PROIZVODNJU Nakon dvomjesečnog zastoja zbog nedostatka sitne plave ribe, komiški će riboprerađivač Neptun idućeg tjedna pokrenuti proizvodnju konerzvirane srdele i tunjevine, priopćeno je iz tvorničke uprave. Osamdesetak će Neptunovih djelatnika preraditi posljednje zalihe srdele iz hladnjače, a za desetak se dana očekuju prve isporuke sitne plave ribe s područja Istre, najavilo je poslovodstvo tvornice. Prema njihovim riječima, poslovodstvo je Neptuna uspjelo ugovoriti kupnju interventnih količina srdele od istarskih ribara, što će omogućiti komiškome riboprerađivaču da ispoštuje dospjele obveze prema inozemnim kupcima, kojih ih je najviše iz istočnoeuropskih država, Rusije i SAD-a. Da je opskrba sitnom plavom ribom redovita, Neptun bi mogao uposliti i drugu smjenu s četrdesetak radnika, budući da je do konca godine na strano tržište moguće izvesti više od deset milijuna ribljih konzervi i neograničene količine ribljega brašna, kažu u Neptunu. KARLOVAČKA PIVOVARA ZA DIVIDENDU IZDVOJILA 15,7 MILIJUNA KUNA Jedna od najvećih domaćih pivovara Karlovačka pivovara prošle je godine ostvarila dobit od gotovo 50,8 milijuna kuna, što je 8,6 milijuna kuna više nego u 1997. godini. Na nedavno održanoj glavnoj skupštini dioničari te pivovare odlučili su 15,7 milijuna kuna od ostvarene dobiti izdvojiti za dividendu, 32,6 milijuna kuna zadržana je dobit, dok je ostatak raspoređen u zakonske rezerve. Dividena po dionici iznosi 30,65 kuna, a na naplatu dospjeva do kraja srpnja. Poslovni prihodi tvrtke iznosili su 389,2 milijuna kuna, te premašili one ostvarene u 1997. godine u visini od 388,4 milijuna kuna. Pivovara je i prošle godine nastavila s trendom povećanja proizvodnje. Tako je lanjska proizvodnja od 1,15 milijuna hektolitara piva, bila veća za otprilike 17.000 hektolitara, a udjel na domaćem tržištu piva, unatoč jakoj konkurenciji, kretao se negdje oko 32 posto. Prema podacima Strukovne grupacije industrije piva i slada Hrvatske, u prvom polugodištu ove godine, ta je pivovara bila na drugom mjestu (od sedam pivovara) po količinskoj proizvodnji piva, odmah iza Zagrebačke pivovare. U spomenutom razdoblju, Karlovačka pivovara proizvela je 462.156 hektolitara piva, što je za razliku od istog lanjskog razdoblja 12 posto manje. TEINI PRIKLJUČENA STRUJA Pogonima osječke Teine dd u stečaju prošloga je petka priključena struja budući da je tvrtka "Linea natura" u stečaju, koja je poslovala u sastavu "Teine" podmirila jedan dio dugovanja Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), izvijestila je uprava osječke "Elektroslavonije". Na taj su se način stekli preduvjeti da se u pogonu farmacije te tvornice nastave poslovi vezani za početak probne proizvodnje mineralnog pripravka "Megamin" početak koje je bio najavljen za prethodni dan. Po riječima poslovodstva, sada se mogu nastaviti pripremni poslovi vezani za probnu proizvodnju "Megamina" koja će se odvijati tijekom kolovoza, a do 10. rujna, kada je predviđeno službeno otvaranje proizvodnog pogona, tvrtke "Tribotech" i "Tribomin" trebale bi potpisati ugovor o ustupanju proizvodne tehnologije i zaštitnih prava za proizvodnju "Megamina" na "Tribomin" d.o.o. TVIN I IKEA GRADE TVORNICU VRIJEDNU SEDAM MILIJUNA DEM Virovitička drvna industrija TVIN i švedska IKEA u Virovitici grade novu tvornicu za proizvodnju uredskog namještaja, vrijednu sedam milijuna DEM. Nova će tvornica biti gotova potkraj ove godine, a po riječima poslovodstva, pola će novca uložiti TVIN, a drugu polovicu IKEA. Time će se sadašnje poslovanje s IKEA-om od deset milijuna DEM godišnje povećati u 2000. godini na 20 milijuna DEM. To će TVIN-u osigurati popunjenost kapaciteta, a u tvornicu će biti ugrađena suvremena oprema. Kako ističe poslovodstvo virovitičke tvrtke, TVIN je racionalizacijom troškova i modernizacijom proizvodnje i dalje uspio ostati konkurentan na stranom tržištu, no najveći su problem velika porezna opterećenja i troškovi javnih poduzeća, (plin, struja, nafta). U novom ugovoru s IKEA-om do 2002. godine TVIN se obvezao da će postupno smanjivati cijene svojih proizvoda. TVIN će dosadašnji udio izvoza od 75 posto ove godine povećati za pet do deset posto. Prošle je godine TVIN izvozom ostvario 40 milijuna DEM, a izvozi se u europske zemlje te SAD i Kanadu. U prvih šest mjeseci ove godine TVIN je izvozom ostvario ukupan prihod od otprilike 110 milijuna kuna. IZVOZ I DALJE NAJVAŽNIJA STRATEŠKA ORJENTACIJA SPAČVE Vinkovačka drvna industrija Spačva u prvom je ovogodišnjem polugodištu izvezla nešto više od 50 posto svojih proizvoda, što još uvijek nije dovoljno obzirom na ukupno stanje na domaćem tržištu. Stoga je izvoz jedna od najznačajnijih strateških orijentacija tvrtkine poslovne politike. Talijansko je tržište i dalje najvažnije jer se na njemu ostvaruje 65,7 posto ukupne vrijednosti izvoza. Slijedi Slovenija s 9,1 posto, Švicarska s 5,7 i Austrija s 4,6 posto ukupnog izvoza. Blagi porast izvoza zabilježen je na tržišta BiH, Makedonije i Grčke, dok je istodobno opao izvoz u Njemačku. U odnosu na prošlu godinu povećan je izvoz piljene građe i elemenata, dok je izvoz finalnih proizvoda smanjen s 12,5 posto na svega 2,5 posto. Prema podacima o ukupnoj realizaciji za prvih šest ovogodišnjih mjeseci, najviše je "zarađeno" na prodaji parketa, nešto manje na prodaji piljene građe i elemenata, a potom slijede vrata i ostali proizvodi. Četiri tvrtkina primarna proizvoda - furnir, piljena građa, elementi i meserest u ukupnoj polugodišnjoj realizaciji sudjeluju sa 64 posto, dok je udjel finalnih proizvoda šest posto. Polufinalni proizvodi, tj. parket, letve, uklade, u ukupnoj realizaciji sudjeluju s 30 posto. Inače, najveći dio izvoza Spačva realizira sama, dok se dio izvoza ostvaruje preko izvoznih kuća s kojima tvrtka surađuje dugi niz godina kao što su primjerice Buje export, Exportdrvo i Intercommerce. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SVJETSKA BANKA POKRENULA KREDIT HRVATSKOJ ZA PRIVATNI SEKTOR Svjetska banka priopćila je u utorak kako stupa na snagu kredit Hrvatskoj u visini od 7,3 milijuna USD u svrhu razvitka privatnog sektora. Kredit za tehničku pomoć počet će se primjenjivati uskoro. Odobravanje tog kredita, kako se navodi, predstavlja potporu obnovi gospodarstva, što će omogućiti razvoj i rast privatnog sektora u Hrvatskoj. Kreditom će se napose podupirati stvaranje odgovarajuće regulacijske i institucijske mreže javnih dobara te razvoja tržišta kapitala. Kredit će nadalje pomoći pri modernizaciji sustava gospodarskih registara te restrukturiranju i modernizaciji statističke agencije, a poduprijet će započete procese privatizacije triju najvećih državnih banaka. Tim kreditom, broj projekata u Hrvatskoj što ih pomaže Svjetska banka popeo se na 21, a ukupni iznos odobrenih kredita dosegnuo je 819 milijuna USD. INVESTICIJE SAD-A U HRVATSKU DO KRAJA PROŠLE GODINE DOSEGNULE 871 MILIJUNA USD Ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 1998. godine iznosila su 2,2 milijarde USD. Od toga se čak 40 posto ili 871 milijun USD odnosio na ulaganja investitora iz SAD-a. Uz izravnja ulaganja proteklih godina u zadnje je vrijeme zaključeno nekoliko značajnih zajedničkih projekata s američkim partnerima. Po ugovoru HEP-a i Parsons Power Group u tijeku je rekonstrukcija zagrebačke termoelektrane toplane u vrijednosti od 100 milijuna USD. Koncem lipnja ove godine HEP je s Enronom potpisao i ugovor o financiranju, gradnji i korištenju plinske elektrane Jeretovac. Vrijednost tog projekta procjenjuje se na 1,2 milijarde USD. Važan gospodarski projekt je onaj sa tvrtkom Bechtel u izgradnji pojedinih dionica autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik ličkom trasom preko Splita. Ugovor sa Bechtelom vrijedan je 990 milijuna USD, a Bechtel je na dionicama koje će graditi obvezan uključiti 70 posto izvođača iz Hrvatske. U Hrvatskoj 17 američkih tvrtki ima svoja predstavništva, devet je tvrtki izravno ulagalo u hrvatsko gospodarstvo, a 18 ih, po podacima HGK, djeluje putem raznih predstavnika, trgovačkih agenata i distributera. U SAD-u, pak, djeluje tek sedam predstavništava hrvatskih tvrtki - Plive, Atlasa, Končar Overseasa, Omnico Internationala, Croatia Linea/Crossocean Shipping, Croatian banks (Zagrebačka, Privredna i Splitska banka) i ured Hrvatske turističke zajednice. Robna razmjena Hrvatske sa SAD-om u 1998. iznosila je 367 milijuna USD, što je tek 1,97 posto ukupne hrvatske robne razmjene sa svijetom. U takvoj razmjeni hrvatski izvoz je manji od uvoza iz SAD-a i ostvaren je deficit od 189 milijuna USD. Hrvatski izvoz u SAD iznosio je 89 milijuna USD i čini dva posto ukupnoga izvoza, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 278 milijuna USD ili 2,84 posto od ukupnog hrvatskog uvoza. Mogućnosti robne razmjene, prema većini gospodarskih analitičara, puno su veće od sadašnjih pokazatelja pa se stoga predlaže i veći angažman domaćih tvrtki u cilju agresivnije promidžbe proizvoda na američkom tržištu. Približavanju dvaju gospodarstava značajno doprinose i američko-hrvatske gospodarske komore u Los Angelesu i New Yorku koje za cilj imaju promicati i uspostavljati gospodarske veze, ulaganja i trgovinu između hrvatske i SAD-a. U tom je smislu komora u Los Angelesu prošle godine bila među organizatorima predstavljanja hrvatskoga gospodarstva i njegovih investicijskih mogućnosti zainteresiranim kalifornijskim ulagačima. Ne treba zaboraviti ni ulaganja hrvatske dijaspore iz SAD-a u hrvatskom procesu privatizacije, po podacima HGK-e, u ukupnoj vrijednosti od 17,2 milijuna USD, što je ostvareno kupovinom dionica nekolicine hrvatskih tvrtki iz područja proizvodnje ili turizma. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HOTELIJERI O TEŠKOM STANJU U HRVATSKOM TURIZMU Stanje u hrvatskom turizmu više je nego alarmantno - zaključak je to sa sjednice Predsjedništva i Upravnog odbora Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH), održane u Umagu, na kojoj je upozoreno na izrazite financijske probleme hoteljerstva u uvjetima osjetnog pada turističkog prometa. Po riječima predsjedništva HUH- a, već danas bi trebalo donijeti odluku o smanjenju PDV-a za turizam, jer u se u protivnom za hrvatski turizam može otpisati i sljedeća 2000. godina. Predsjedništvo HUH-a na sjednici je zaključilo da se od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zatraži otpisivanje kreditnih obveza hotelijerima, a od poslovnih banaka reprogramiranje zajmova. Ujedno je na sjednici rečeno kako za ovogodišnju lošu turističku sezonu nije kriva samo 'kosovska kriza' već i nerazumijevanje hrvatske Vlade za turističke probleme. Stoga je opći zaključak sjednice HUH-a da je ovogodišnja turistička sezona već izgubljena te da će hotelijeri teško "preživjeti" zimu. Stoga je zatraženo da Ministarstvo turizma i hrvatska Vlada konačno poduzmu prave korake u makroekonomskoj politici kako bi hotelijeri mogli pristupiti pripremi turističke sezone za 2000. godinu s pozitivnim parametrima gospodarskog poslovanja. RIBARI TRAŽE RJEŠENJA Ceh za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore prihvaća postojeći prijedlog (trenutno u postupku kod Vlade) o poticajima prema ulovu ribe, ali to ne smatra rješenjem cijena nafte za ribare. Na sjednici Ceha održanoj u Splitu zaključeno je kako se, s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalaze hrvatski ribari, prihvaća prijedlog naknada po kilogramu ulovljene ribe koji je sačinila Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U vezi s tim prijedlogom naknada Ceh traži da se preciziraju rokovi za isplatu, odgovarajuće garancije i prioriteti isplate. Ova sredstva poticanja, Ceh ribara ne smatra rješenjem problema cijene nafte, već traži da se neovisno o sredstvima poticanja, utvrdi odgovarajuća cijena bez poreza, isto kako su tretirani ribari u nama susjednim zemljama. Ribari traže da se sredstva predviđena za smanjenje cijene nafte osiguraju u proračunu za iduću godinu, te istodobno traže izmjenu i dopunu Zakona o posebnom porezu na naftne derivate kojim će se odrediti primjerena cijena goriva za ribare. U priopćenju s ove sjednice Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo HOK-a ujedno je najavljeno da će se IV. Susret ribara održati od 23. do 25. rujna u Komiži na Visu, pod pokroviteljstvom predsjednika Tuđmana, a sa temama trenutno aktualnim za ribarstvo. DOGOVORENI ROKOVI ISPLATE PLAĆA RADNICIMA ŠAVRIĆA Radnicima Šavrića bi do 10. kolovoza trebale biti isplaćene akontacije plaća za svibanj i lipanj u iznosu od 1.500 kuna bruto po radniku, a plaća za srpanj trebala bi biti isplaćena najkasnije do 10. rujna, priopćeno je iz zagrebačke podružnice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Ti termini isplate plaća rezultat su nedavnog sastanka kojeg je na Trgovačkom sudu sazvao stečajni upravitelj Marinko Pajić, pozvavši predstavnike Uprave Šavrića, Ministarstva gospodarstva i Zagrebačke banke, najvećeg Šavrićeva dioničara. Kako kažu u Sindikatu, stečaj je otvoren 30. srpnja, a dogovoreno je da otkazni rok radnicima počinje teći od 16. kolovoza. Posljednjeg dana kolovoza radnici se moraju javiti na posao, a do tada mora biti gotov plan daljnjeg poslovanja i utvrđen eventualni višak radnika, za koji će biti izrađen program ponovnog zapošljavanja. Tada će Sindikat, kažu, ocijeniti jesu li potrebne daljnje akcije pritiska i protiv koga trebaju biti usmjerene. SASTANAK SINDIKALACA I NOVOG STEČAJNOG UPRAVITELJA KOMERCIJALNE BANKE Sredinom ovoga tjedna sastali su se predstavnici sindikata Komercijalne banke i županijskog povjereništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mario Iveković i novi stečajni upravitelj te banke Perom Hrkaćem. Stečajnim upraviteljem Komercijalne banke Hrkać je imenovan nakon razriješenja dosadašnjeg stečajnog upravitelja Zlatka Mićina. Predstavnici sindikata upoznali su novog stečajnog upravitelja sa svojim stavovima o daljnjem tijeku stečajnog postupka. Sindikati zahtijevaju potpisivanje novih ugovora o radu za preostalih 99 zaposlenika Banke, čiji ugovori ističu 8. kolovoza. Slijedeći sastanak sindikata i stečajnog upravitelja Banke zakazan je za petak, 6. kolovoza, a svi zaposlenici Banke sastat će se u ponedjeljak, 9. kolovoza. Na tom sastanku sindikalni predstavnici će zaposlenike upoznati sa stavovima novog stečajnog upravitelja. Također će se dogovoriti o daljnjim aktivnostima, dodaje se u priopćenju. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U PORTOROŽU 49. KONGRES AIEST-A Međunarodna udruga turističkih stručnjaka, koja potiče znanstvenu djelatnost na području turizma kroz osobne kontakte, razmjenu iskustava, održavanje seminara i kongresa (AIEST) u suradnji sa Slovenskom turističkom organizacijom, organizira 49. kongres znanstvenika u turizmu, od 28. kolovoza do 2. rujna u Portorožu. Tema kongresa bit će "Budućnosti orijentirana turistička politika- prilog strategiji razvitka mjesta". Na kongresu će sudjelovati predstavnici fakulteta, instituta, banaka, turizma i državnih uprava iz niza zemalja, među kojima i iz Hrvatske. 6. STATISTIKA MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A 2,6 MILIJARDI USD Međnarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) u lipnju su, drugi mjesec za redom rasle i na kraju druge dekade dosegle su 2,6 milijardi USD. Najveći dio povećanja ostvaren je preko deviznih transakcija sa središnjom državom. HNB je tijekom svibnja od države otkupila 149,7 milijuna eura, a tijekom lipnja 99,8 milijuna eura ili ukupno 262 milijuna USD. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka, po preliminarnim podacima, krajem svibnja su iznosile 1,48 milijardi USD. Međunarodne pričuve RH, koje čine samo devizne pričuve HNB-a, iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu Međunarodnog monetarnog fonda i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Međunarodne pričuve sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne pričuve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva HNB-a, po preliminarnim pokazateljima krajem svibnja, pokazuju da se na specijalna prava vučenja odnosi 207 milijuna USD, valutu i depozite 1.985 milijuna te obveznice i zadužnice 392 milijuna USD. (Izvor: Hrvatska narodna banka - HNB) 3,6 MILIJARDI KUNA MANJKA U DRŽAVNOM PRORAČUNU Hrvatski državni proračun u prvoj je polovini ove godine ostvario 18,48 milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 16,7 posto manje, podaci su Ministarstva financija. Kako su ukupni proračunski rashodi u odnosu na prvo polugodište 1998. porasli za 5,8 posto na 22,07 milijardi kuna, ukupni manjak proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosi 3,58 milijardi kuna. Gotovo polovicu ukupnih prihoda proračuna (ili 48,3 posto) čine prihodi od poreza na dodanu vrijednost sa 8,93 milijarde kuna, no u odnosu na isto razdoblje prošle godine od PDV-a je ubrano 5,72 posto manje. Najveći je podbačaj zabilježen kod kapitalih prihoda, pri čemu u Ministarstvu financija napominju da se najveći dio kapitalih prihoda ove godine očekuje u posljednjem kvartalu, dok je prošle godine ostvaren u drugom tromjesečju. U strukturi rashoda najviše su povećane subvencije i ostali tekući transferi, za 51,4 posto na 7,58 milijardi kuna, te plaće i doprinosi poslodavaca za 17,1 posto, na 7,1 milijardi kuna. U prvom je polugodištu tako Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano 3,45 milijardi kuna ili 1,04 milijardi kuna više nego je to bilo planirano prvobitnim proračunom. Prihodi državnog proračuna ostvareni u lipnju iznosili su 3,49 milijardi kuna, što je 11,5 posto više negoli mjesec dana ranije ali pet posto manje nego u lipnju prošle godine. Ukupni lipanjski porezni prihodi otprilike su na razini onih ostvarenih u istom mjesecu prošle godine - zabilježili su blagi pad od 0,4 posto - što, prema mišljenju stručnjaka Ministarstva financija, ipak ukazuje na oporavak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. U tome su prihodi od PDV, ostvareni u lipnju u visini od 1,73 milijarde kuna, porasli su za 18 posto u odnosu na svibanj, dok su u odnosu na isti mjesec lani manji 1,8 posto. Ukupni rashodi državnog proračuna u lipnju iznosili su 4,11 milijardi kuna ili 16,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Na bruto plaće proračunskih korisnika u lipnju je utrošeno 6,6 posto više sredstava nego mjesec dana ranije. Ostale kupovine dobara i usluga smanjene su za 18,7 posto u odnosu na isti mjesec 1998. godine te 13,4 posto u odnosu na ovogodišnji svibanj. U lipnju je plaćeno 150,1 milijun kuna dospijelih kamata od čega se 113,4 milijuna odnosilo na domaća plaćanja, a 36,7 milijuna na strana. U tom je mjesecu, naime, dospijela otplata kamata po obveznicama za sanaciju Riječke, Splitske i Dubrovačke banke, napominje se u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. Proračunski transferi tijekom lipnja su iznosili 991,6 milijuna kuna od čega je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prebačeno 462,6 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 101,6 milijuna kuna. RAST NOVČANE MASE NAJAVLJUJE OPORAVAK GOSPODARSTVA? Podaci o monetarnim kretanjima pokazuju da je nakon dulje stagnacije u svibnju porasla novčana masa, u čemu veći dio čini porast depozitnog novca poduzeća. Novčana je masa, nakon što je od veljače do travnja oscilirala oko 12 milijardi kuna, u svibnju porasla na 12,9 milijardi kuna, odnosno za 1,1 milijardu ili 9,5 posto nakon izuzimanja banaka u stečaju, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Zajedno s rastom nekih drugih fizičkih indikatora ekonomske aktivnosti (kao što je postupni oporavak industrijske proizvodnje) svibanjski rast novčane mase može značiti svršetak razdoblja kontrakcijskih kretanja i povratak na putanju rasta, ocjenjuju u HNB-u. U ukupnom porastu novčane mase porast depozitnog novca poduzeća iznosi oko 700 milijuna kuna, depozitnog novca stanovništva 200 milijuna te gotovog novca također oko 200 milijuna kuna. Značajno je da je gotovo sav porast novčane mase ostvaren kroz rast depozitnog novca, dakle transakcijskog novca gospodarstva, ističu u HNB-u, napominjući da je dosadašnje mjesece obilježavalo smanjenje novčane mase koje je prvenstveno bilo rezultat smanjenja depozitnog novca poduzeća. Stoga je svibanjski porast novčane mase značajan, jer oporavak potražnje za novcem poduzeća ukazuje na preokret dosadašnjih trendova. Također ohrabruje da su se potvrdili signali o tome da je pad devizne štednje zabilježen u proljeće ove godine zaustavljen. Smanjivanje deviznih depozita tijekom ožujka i travnja nije nastavljeno i u svibnju. A u lipnju su što više, po podacima sa prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a, devizni depoziti (izraženi u kunama) povećani za 1,2 posto. Kretanje ukupne devizne štednje, ocjenjuju u HNB-u, govori u prilog tvrdnji da stanovništvo i poduzeća smatraju bankovni sustav stabilnijim nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci. PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U SRPNJU ZNATNO SLABIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u srpnju je znatno slabija nego mjesec prije. Zabilježen je pad od 18,8699 bodova, pa prosječna ocjena solventnosti svih ispitanih poduzeća za srpanj iznosi 439,065 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Taj je pad, ocjenjuju u Intercreditu, doista zabrinjavajući, poglavito stoga što su u zadnja dva tjedna srpnja zabilježene ocjene niže od 440 bodova. Niti jedna kategorija nije dobila zadovoljavajuću ocjenu, dok su tvrtke u mješovitom vlasništvu najgore ocjenjene, sa 500,274 bodova. Brojne se tvrtke, napominju u Intercreditu, žale na probleme s likvidnošću, navodeći kao su glavni uzrok blokade njihovih računa kod ZAP-a nepodmirena dugovanja poreza, mirovinskih i socijalnih obveza. Primjećeno je da hrvatska poduzeća i dalje neradu daju podatke koji su potrebni za procjenu stanja, što je s jedne strane, drže u Intercreditu i razumljivo, obzirom da je situacija kod većine njih dosta loša. No, to je i kontraproduktivno jer najgori bonitet je onaj koji ne postoji, ma koliko loša bila trenutačna financijska situacija. Promatrajući prema veličini u srpnju su, kao i u lipnju, najbolju ocjenu dobile male tvrtke - 426,048 bodova, slijede velike tvrtke sa 448,233 bodova, dok su najlošije bile srednje velike tvrtke sa 451,371 bodom. Broj narudžbi domaćih tvrtki za ispitivanje boniteta povećao se na 12,48 posto. Najviše informacija o bonitetima naručila su austrijska poduzeća, i to 39,18 posto, što je gotovo isto kao i u lipnju. Što se tiče izvansudske naplate dugovanja u lipnju, a što je pored izrade boniteta (poslovnih izvješća) glavna aktivnost Intercredita, situacija se nije bitnije mijenjala, odnosno ona je i dalje vrlo teška, kako sa aspekta količine registriranih i zaprimljenih dugova, tako i s aspekta teške i komplicirane naplate. Uočeno je da strane tvrtke sve više pokreću putem Intercredita procese naplate, čak i protiv svojih zastupstva bez obzira na posebne ugovore i aranžmane. GOTOVO POLOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA BAVI SE TRGOVINOM Hrvatski poduzetnici najčešće se bave trgovinom, sjedište im je u Zagrebu odnosno njegovoj okolici, raspolažu skromnom imovinom, ostvaruju niske prihode i zapošljavaju malo djelatnika. Takav 'opis' prosječnog hrvatskog poduzetnika može se isčitati iz informacije Zavoda za platni promet o financijskim stanju i rezultatima poslovanja hrvatskih poduzetnika u prošloj godini. Podaci pokazuju kako je koncentracija poduzetnika i nadalje prisutna ponajprije u području trgovine, a potom u poslovanju nekretninama te zatim u prerađivačkoj industriji. Od 62.050 poduzetnika, koji su obuhvaćeni statističkim istraživanjem, gotovo polovina, točnije 46 posto je iz područja trgovine. Daljih 15,6 posto poduzetnika spada u područje djelatnosti poslovanje nekretninama, a tek su potom, sa 14,5 posto, zastupljene tvrtke iz prerađivačke industrije. Struktura hrvatskog gospodarstva od prije Domovinskog rata do danas bitno je izmijenjena, napominju u ZAP-u, a te se promjene ogledaju u opadanju značaja proizvodnje i dominaciji trgovine, na koju je, primjerice, 1990. godine otpadalo 36,3 poduzetnika. Prema sjedištu tvrtke poduzetnici su u najvećoj mjeri koncentrirani u Zagrebu i njegovoj okolici te osjetno manje u još četiri regionalna centra, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske registriran nerazmjerno skroman broj poduzetnika. Tako na području Zagreba i Zagrebačke županije sjedište ima 25.983 poduzetnika ili gotovo 42 posto od ukupnog broja. Na području Splita i Dalmacije registriran je 6.791 poduzetnik ili 10,9 posto od ukupnog broja, na riječkom području 5.729 ili 9,2 posto, području Istre 4.354 ili sedam posto te na osječkom području 3.105 ili pet posto. Takva prostorna raspoređenost, doduše, ne odražava stvarne razmjere njihovih poslovnih aktivnosti koje nisu ograničene samo na sjedište trgovačkog društva. Razvrstavanje trgovačkih društava, prema Zakonu o računovodstvu, pokazuje, pak, da 96 posto poduzetnika spada u male. Godišnje statističke izvještaje za 1998. godinu bila su, prema Registru računa ZAP-a, obvezna dostaviti 130.534 poduzetnika. Od toga je 48.566 poduzetnika ili više od jedne trećine imao tzv. mrtve račune, na koje tijekom godine nije 'sjela' niti jedna kuna. To znači da toliko poduzetnike tijekom prošle godine uopće nije poslovalo. Statističke izvještaje podnijelo je 62.050 poduzetnika, a među onima koju tu obvezu nisu nisu izvršili u pravilu su mali poduzetnici, srednje velikih je 15 a velikih osam. Stoga se smatra da je statističkim istraživanjem obuhvaćen reprezentativni dio gospodarstva. CIJENE NA MALO U SRPNJU PORASLE 1,1 POSTO Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u srpnju u odnosu na lipanj porasle 1,1 posto, dok su troškovi života bili 0,3 posto viši. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene na malo u ovogodišnjem su srpnju veće 5,1 posto, a ukupno su u prvih sedam mjeseci ove godine povećane 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prosječne su cijene na malo, bez sezonskih proizvoda, tijekom srpnja bile 1,2 posto više nego prethodni mjesec. Maloprodajne cijene robe u srpnju su porasle 1,3 posto, a cijene usluga 0,4 posto u odnosu na mjesec prije. Porast cijena roba posljedica je rasta cijena na malo industrijskih proizvoda koje su u prosjeku porasle 1,4 posto. Istodobno, cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u srpnju su prema lipnju pale 7,8 posto. Kod usluga bilježi se povećanja cijena prometnih usluga, za 1,1 posto, stambenih usluga 0,1 posto, dok su cijene financijskih i drugih usluga niže 0,4 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja srpnja rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,479 posto ili ukupno za sedam ovogodišnjih mjeseci 3,3 posto. Troškovi u srpnju ove godine bili su 0,3 posto viši nego u lipnju, a u odnosu na prošlogodišnji srpanj porasli su 4,4 posto. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci troškovi života povećani su 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja srpnja troškovi su života prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,395 posto ili ukupno za sedam mjeseci 1999. za 2,8 posto. Kretanje troškova života u srpnju u odnosu na lipanj posljedica je porasta cijena duhana i pića za 7,5 posto, prometnih sredstava i usluga za 2,2 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja 0,7 posto te odjeće i obuće 0,5 posto. Istodobno, cijene prehrane niže su 1,9 posto, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu 0,3 posto, dok su cijene proizvoda i usluga za stanovanje i cijene administrativnih usluga ostale na lipanjskoj razini. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ BORAVI OTPRILIKE 377.000 TURISTA U ljetovalištima na području hrvatskog Jadrana trenutačno boravi 376.041 turist, što je 50.000 gostiju ili otprilike 12 posto manje nego u isto lanjsko vrijeme, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U odnosu na početak prošlog tjedna broj turista u jadranskim ljetovalištima veći je za gotovo 46.000 gostiju. Od ukupnog broja turista, stranih je 297.851, odnosno 13 posto manje, dok je domaćih gostiju 78.190, tj. devet posto manje nego lani. Kod inozemnih kao i nešto manje kod domaćih turista ublaženo je zaostajanje iz preteklih nekoliko tjedana. I početkom ovoga tjedna najviše turista boravi u Istarskoj županiji, njih 144.033, odnosno 12 posto manje nego u isto vrijeme lani. U turističkim odredištima na području Primorsko-goranske županije odmara se 91.855 gostiju ili 14 posto manje, a u Zadarskoj županiji 42.809, tj. 12 posto manje. Najviše stranaca odmara se u turističkim mjestima Istarske županije - 137.322, što je 11 posto manje. Domaćih je turista, pak, najviše u Zadarskoj županiji - 22.897 ili deset posto manje nego u isto lanjsko vrijeme. U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je 13.364 domaćih gostiju što je za 1 posto više nego početkom prošlogodišnjeg kolovoza. NA KORČULI OVOGODIŠNJI SRPANJ OTPRILIKE 13 POSTO LOŠIJI OD LANJSKOGA U Korčuli je u srpnju ljetovalo 12.664 gostiju, koji su ostvarili 64.542 noćenja, što je približno 13 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. To je isto kao da je hotel "Liburna", koji ima 250 postelja bio gotovo mjesec i pol dana prazana, kažu u korčulanskome Turističkom uredu. Napominju kako je ove godine privatni smještaj zakazao te gotovo zjapi prazan. Protekloga tjedna, od 25. do 31. srpnja, u Korčulu je došlo 16.935 gostiju ili otprilike 1.400 gostiju manje nego prethodna tjedna. Po podacima Turističkog ureda na području korčulanske općine u hotelima ima otprilike 2.000, a u privatnome smještaju približno 4.000 postelja. VIŠKI TURISTIČKI REZULTATI U SRPNJU PRIBLIŽNO JEDNAKI PROŠLOGODIŠNJIM Broj ostvarenih noćenja u Visu i Komiži tijekom srpnja približno je jednak prošlogodišnjem. Ovogodišnji je, pak, svibanj za viški turizam bio najslabiji u zadnjih desetak godina, dok je lipanj podbacio trideset posto u odnosu na lanjski. Od približno 30.000 registriranih noćenja, viški su i komiški hoteli uknjižili više od dvije trećine, dok su točni iznajmljivači soba i apartmana kroz isto razdoblje prijavili otprilike 7.000 noćenja, od kojih preko 6.000 u srpnju, skromnih osamsto u lipnju, a u svibnju ni jedno. Ovoljetna je sezona na Visu dosada najmanje dvadeset posto lošija u usporedbi s lanjskom. To vrijedi za hotele Issu, Tamaris i Biševo u Komiži, dok su knjige gostiju privatnih iznajmljivača upola praznije nego što su bile u ovo doba lani. No, talijanski će kolovoški feragosto zacijelo popraviti ovoljetnu višku turističku bilancu, s obzirom na to, da se već ovaj vikend očekuje dolazak najmanje 500 Talijana, koliko će ih na Visu u prosjeku ljetovati kroz cijeli kolovoz, procjenjuju u viškoj i komiškoj Turističkoj zajednici. Otprilike 500 talijanskih turista stiglo je ovih dana. Riječ je o tzv. individualnim gostima koji redovito svake godine ljetuju na ovom srednjodalmatinskom otoku. To su pretežito sportski ronioci i podvodni ribolovci. Većina će ih od Pescare do Visa doploviti gumenim gliserima, pa su sezonski granični prijelazi u Visu i Komiži danonoćno mobilni. 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE IMENOVAN PRIVREMENI UPRAVITELJ U PROMDEI BANCI Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na nedavnoj je sjednici donio odluku o imenovanju privremenog upravitelja u Promdei banku dd. Zagreb. Takvu odluku Savjet HNB donio je nakon što su stručne službe HNB, na temelju analize financijskih izvješća Promdei banke, zapažanja kontrolora HNB prigodom izravnog nadzora banke, kao i hitne zamolbe za pomoć od strane same Promdei banke, ustanovile da banka ima poteškoća u poslovanju i da je nesposobna za plaćanje. Dužnost privremenog upravitelja u Promdei banci preuzima Ivica Maloča. Nakon tragične smrti Ibrahima Dedića, bivšeg predsjednika Uprave Promdei banke, koji je jedini imao mogućnost pojedinačnog i samostalnog zastupanja banke, došlo je do krize Uprave uslijed koje je poslovanje banke znatno otežano. HNB naložila je Promdei banci 22. srpnja ove godine da imenuje privremenog zamjenika člana Uprave banke u roku od 30 dana. U međuvremenu je izravnim nadzorom poslovanja Promdei banke ustanovljeno da neprisutnost Uprave banci onemogućava normalno poslovanje te da banka odbija i nije sposobna podmirivati svoje obveze. Stoga je 28. srpnja HNB ponovila zahtjev za imenovanjem privremenog zamjenika člana Uprave, odredivši rok od 24 sata za imenovanje. Iako je iz redova članova Nadzornog odbora Promdei banke u spomenutom roku imenovan zamjenik člana Uprave, ocijenjeno je da je kriza Uprave u Promdei banci i dalje evidentna. Savjet HNB ocijenio je da Promdei banka ne može nastaviti s poslovanjem bez odgovorajuće Uprave, te je, imajući u vidu zaštitu bankovnog sustava u cjelini, a u skladu sa ovlastima Savjeta HNB utvrđenima Zakonom o bankama, imenovao u banku privremenog upravitelja. Privremeni upravitelj preuzima sve ovlasti uprave, nadzornog odbora i skupštine banke, a njegova je osnovna zadaća da rukovodi bankom u cilju zaštite interesa štediša i ostalih vjerovnika. Privremeni upravitelj imenovan je na razdoblje od šest mjeseci, no ima obvezu da u roku od 45 dana podnese Savjetu HNB izvješće o utvrđenom stanju u banci i mogućnostima za buduće profitabilno poslovanje banke. U VUKOVARU POLOŽEN TEMELJNI KAMEN ZA NOVU ZGRADU "CROATIA OSIGURANJA" Ovih je dana u Vukovaru položen temeljni kamen za novu poslovnu zgradu Croatia osiguranja d.d. Zagreb. Novi objekt vrijedan sedam milijuna kuna gradi se na mjestu stare poslovne zgrade stradale tijekom srpske agresije na Vukovar. Izvođač radova je osječka Gradnja, koja bi zgradu trebala izgraditi za 145 radnih dana. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 02. - 04. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Varaždinska banka 70 -1,41 623.244 7.593,42 2. Pliva 510 -3,77 592.885 62,95 3. Zagrebačka banka 0 590 0,00 303.885 -80,23 4. Podravka 74 -1,33 137.518 -50,60 5. Plava laguna 320 -8,57 31.850 -63,60 6. Karlovačka pivovara 361 -2,43 7.220 -86,26 7. Viktor Lenac 42 - 6.300 - 8. Arenaturist 24,10 - 1.638 - UKUPAN PROMET 1.704.540 -36,03 Vrijednost indeksa CROBEX 657 -3,24 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 02. - 04. kolovoza 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Biserska Zagreb 77,66 - 629.046 - 2. Ekonomski biro 155,30 - 102.963 - 3. PIF Dom 11 0,00 53.537 -46,62 4. Ericsson Nikola Tesla 80 - 39.121 - 5. PIF Slavonski 5 24,69 20.905 -41,57 6. PIF Expandia 11 0,00 16.236 -68,95 7. PIF Velebit 5,02 0,40 8.970 -39,70 8. Jadran Hoteli Rijeka 60 0,00 4.980 6,41 9. Elka 35 -51,39 4.130 -99,77 10. Montkemija Zagreb 56 - 2.800 - UKUPAN PROMET 888.685 -91,88 Vrijednost indeksa VIN 277 -2,12 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 29. srpnja - 04. kolovoza 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 29.07. 12.700.000 12.700.000 12,67% 259.231.000 30.07. 9.000.000 7.700.000 12,00% 239.022.000 02.08. 21.500.000 21.500.000 12,62% 180.163.000 03.08. 11.200.000 11.200.000 12,22% 225.080.000 04.08. 15.300.000 12.300.000 12,63% - Dnevni prosjek 13.940.000 13.080.000 12,42% 225.874.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 30.07. HNB (repo aukcija) 2 dana 148.047.366,50 12,51% 03.08. Ministarstvo financija 42 dana 119.620.000 11,00% 04.08. HNB 35 dana 86.900.000 10,10% 04.08. HNB 91 dana 10.000.000 11,18% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 03.08. - 650.620.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 04.08. - 832.400.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA PROSVJEDUJU VOJVOĐANSKI SELJACI Vojvođanski seljaci blokirali su u ponedjeljak sa stotinjak poljoprivrednih vozila cestu koja povezuje Beograd i Zrenjanin tražeći ostavku jugoslavenskog ministra poljoprivrede, izjavio je jedan od organizatora akcije i čelnik oporbene koalicije Vojvodina Dragan Veselinov. "Policija je spriječila seljake da blokiraju Pančevo", kazao je Veselinov dodajući kako su prosvjednici odustali od sukoba s policijom. Seljaci su tako odgovorili na poziv koalicije Vojvodina da svojim vozilima blokiraju ceste koje spajaju Beograd s tri vojvođanska grada - Zrenjaninom, Pančevom i Novim Sadom. Prema Veselinovu, a planiraju i blokadu prilaza Novom Sadu. Koalicija Vojvodina zatražila je od srbijanskog ministra unutarnjih poslova Vlajka Stojiljkovića da "zaštiti prosvjednike od mogućih provokacija". Seljaci zahtijevaju povećanje otkupne cijene pšenice, povećane subvencije, liberalizaciju izvoza žita i uvoza dizel-goriva, zamjenskih dijelova za poljoprivredne strojeve i hrane za tov. EKONOMISTI PRIPREMAJU PAKT ZA STABILNOST SRBIJE Skupina nezavisnih srbijanskih ekonomista, G-17, objavila je u ponedjeljak da će predložiti režimu Slobodana Miloševića i oporbi Pakt za stabilnost Srbije, kojim predviđa uspostaviti prijelaznu tehnokratsku vladu. G-17 upravo završava dokument koji će biti objavljen idućih dana, kazao je voditelj skupine Mlađan Dinkić na konferenciji za novinare. Pakt je osmišljen kao kompromis između vlade i oporbe, prema glavnim odrednicama koje je na konferenciji iznio Dinkić. Tako se dokumentom predviđa "povlačenje" sadašnjih čelnika Srbije "tijekom godine dana", ali se izrijekom ipak ne zahtijeva ostavka jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Projekt G-17 predlaže tri cilja - obnovu zemlje i gospodarske reforme; redefiniranje odnosa Srbije i Crne Gore, te izradu novog izbornog zakona i slobodne izbore u roku godine dana. MMF MAKEDONIJI PLANIRA DODIJELITI KREDIT OD 19 MILIJUNA USD Međunarodni monetarni fond (MMF) će Makedoniji dodjeliti 19 milijuna USD kredita za ublažavanje "enormnih" troškova kosovske krize, priopćeno je u četvrtak iz MMF-a. "Kosovska kriza je nanijela ogromne gospodarske štete Makedoniji", priopćio je MMF, istaknuvši da je 260.000 izbjeglica iz Jugoslavije našlo svoje utočište u toj zemlji. "Kao rezultat trgovinskih poremećaja i pada povjerenja ulagača, očekuje se da će makedonski BDP u ovoj godini pasti za četiri posto, a stopa nezaposlenosti će sa 34.5 porasti na 36.5 posto", tvrdi MMF. "Direktori MMF-a pozivaju međunarodnu zajednicu da osigura dodatnu financijsku pomoć Makedoniji, kako bi barem donekle ispunila svoje financijske potrebe u tekućoj i sljedeće tri godine", stoji u priopćenju. BURZOVNI RAT TRI FRANCUSKE BANKE Poslije neuspjelih pregovora svojih uprava o planovima spajanja, tri najveće francuske privatne banke ušle su u završnicu burzovnog rata za međusobno preuzimanje dionica, koji dosiže vrhunce približavanjem petka, dana koji je određen kao krajnji rok za opredjeljenje dioničara. BNP (Nacionalna banka-Pariz), Societe generale-SG i Paribas potrošile su u višemjesečnom burzovnom ratu već pola milijarde franaka za plaćanje odvjetnika, bankovnih posrednika i promidžbu, procijenio je u srijedu pariški Le Figaro. SG i Paribas objavile su još početkom veljače sporazum uprava o spajanju u zajedničku banku, pri čemu je SG istupila iz već gotovo završenih pregovora o ujedinjavanju s BNP. BNP je reagirala oštrom ofenzivom na pariškoj burzi. Raspisala je u ožujku dvostruku javnu ponudu zamjene dionica (tzv "OPE") radi preuzimanja većinskih paketa dionica i SC i Paribasa. BNP zastupa plan o ujedinjavanju sve tri banke, kako bi se takva nova francuska banka mogla uvrstiti u sam vrh europskog i svjetskog bankarstva. Societe generale je u lipnju odgovorila podizanjem privlačnosti svojih ponuda za preuzimanje dionica Paribasa, tako da je za zamjenu dionica ponudila povoljnije paritete, a dio isplata obećala je i u gotovini. Posljednjeg tjedna BNP i SG zakupljuju svakodnevno čitave oglasne stranice u središnjim francuskim listovima, a novinska izvješća i izjave stručnjaka o "ratu banaka", uključujući i o sudskim tužbama, ne silaze s naslovnih stranica. Dva dana pred zaključenje transakcija iz "OPE" na pariškoj burzi (6.kolovoza u ponoć) i iz BNP i iz SG se, protuslovno, tvrdi da njihove ankete među dioničarima najavljuju osvajanje većinskog paketa u Paribasu. Burzovni komentatori drže da su moguća sva tri scenarija: spajanje triju banaka , "vjenčanje" Societe General-Paribas, kao i "nikakvo spajanje" banaka, ukoliko rat oko dionica završi bez uvjerljivog pobjednika. DEUTSCHE TELEKOM PLANIRA AKVIZICIJE U SAD-U? Najveća telekomunikacijska tvrtka u Europi - njemački Deutsche Telekom, potencijalni strateški ulagač u Hrvatske telekomunikacije, sudeći po pisanju njemačkih novina, razmatra kupnju tri vodeće telekomunikacijske tvrtke - američkih Qwest Communications i Sprint te britanske One2One, u vrijednosti gotovo 105 milijardi USD. Citirajući visoko rangiranog menadžera u Telekomu, njemački dnevni list 'Handelsblatt' prenosi da su pregovori s tvrtkama Qwest i Sprint u tijeku, ali još nije odlučeno koju će prvo kupiti. Ti su napisi ponovno na tržištu rasplamsali špekulacije kako Telekom dogovara kupnju deset posto udjela američke tvrtke America Online (AOL), navodeći kako su se čelnici dviju tvrtki više puta sastali tijekom proteklih nekoliko tjedana. Nadalje, pregovori Telekoma s Cable & Wireless-om i US Westom - vlasnicima britanske mobilne tvrtke One2One, po pisanju Handelsblatta, bliže se kraju, a izgledna cijena je približno 7,5 milijardi GBP (11,9 milijardi USD). S druge strane, za akviziciju US Westa od nedavno je zainteresiran Qwest. Po trenutačnim cijenama na tržištu, deset posto udjela u AOL-u vrijedilo bi približno 10,8 milijardi USD. Predstavnici AOL-a nisu, međutim, željeli komentirati tržišna nagađanja. Inače, Sprint je procijenjen na više od 44 milijardi USD, Qwest ukoliko mu uspije akvizicija US Westa vrijedit će više od 58 milijardi USD, dok bi One2One mogao postići cijenu od 12 milijardi USD. Analitičari su skeptični glede tih napisa u tisku, no jedan je izjavio kako najveće šanse od spomenutih američkih sporazuma ima povezivanje Telekoma s Qwestom. Predstavnici Qwesta, US Westa i Sprinta izjavili su da ne žele komentirati takve špekulacije, dok iz Telekoma nitko nije bio dostupan za davanje izjava. ADIDAS - VODEĆI PROIZVOĐAČ SPORTSKE OPREME U EUROPI Na ljestvici dvadest najvećih proizvođača sportske opreme u Europi njemačka se grupacija Adidas/Salomon nalazi na vodećem mjestu i u velikoj je prednosti pred ostalim proizvođačima. Prošlogodišnja prodaja u vrijednosti 5,4 milijarde DEM osigurala je grupaciji Adidas/Salomon prvo mjesto na europskom tržištu, ispred američkog Nikea čija je prodaja 1998. na dostigla četiri milijarde DEM. Podaci su to revije SRE predstavljeni pred sajam Ispo '99 koji se održava u Muenchenu od 1. do 4. kolovoza. Treće je mjesto na ljestvici, s velikim zaostatkom, zauzeo američki koncern Reebok s prošlogodišnjom prodajom vrijednom 1,7 milijardi DEM. Među dvadeset najvećih proizvođača sportske opreme našlo se trinaest europskih i šest američkih tvrtki te japanski Asics. UPORABA INTERNETA U EUROPSKOJ UNIJI RAPIDNO RASTE Prosječan broj stanovnika Europske unije s priključkom na Internet u svojim domovima u prošloj se godini udvostručio u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 27 milijuna, a još veći rast očekuje se u 1999., rezultati su istraživanja koje je organizirala Europska komisija. Pregled "Eurobarometara" o zanimanju stanovnika EU za nove tehnologije također je potvrdio veće razlike između sjevera i juga Unije - sa Švedskom u samom vrhu ljestvice, s 39,6 posto populacije s pristupom na Internet, te Grčkom, sa svega 2,9 posto, na dnu ljestvice. Isti trend zabilježen je i kod uporabe mobilnih telefona, pri čemu se broj korisnika s prijašnjih 17 posto u godinu dana povećao na 30,2 posto. Skandinavci su ponovno u vrhu - čak 64,4 posto Šveđana i 60,3 posto Finaca je izjavilo da ima mobilne telefone. Inače, Finska i Švedska domovine su vodećih svjetskih proizvođača mobilnih telefona - Nokije i Ericssona. Takav rast trebao bi se nastaviti i tijekom ove godine, kaže se u pregledu, budući je otprilike 22 milijuna potrošača izjavilo da planira kupiti računalo i/ili mobilni telefon u idućih šest mjeseci. Osim toga, približno 12 milijuna planira nabaviti svoj "vlastiti" priključak na Internet. NJEMAČKA JOŠ NEĆE BRITANSKU GOVEDINU Njemačka će nastaviti sa zabranom prodaje britanske govedine zbog straha od "kravljeg ludila", unatoč tome što je Europska unija odlučila ukinuti embargo na uvoz govedine iz Velike Britanije, izjavila je u utorak njemačka ministrica zdravstva Andrea Fischer. "Mislimo da je podizanje embarga preuranjeno", kazala je Fischer nakon sastanka s predstavnicima 16 njemačkih saveznih država. Istaknula je kako će Njemačka od Europske komisije zatražiti da uvede strože sigurnosne mjere kada je riječ o uvezenom britanskom goveđem mesu. Premda se zemlje članice moraju pridržavati odluka koje se donesu na razini EU, Fischer je rekla da su pripreme za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva propisima EU u tijeku, što onda, po njezinim riječima, tehnički znači da Njemačka odlukom o zabrani prodaje britanske govedine ne krši propise EU. RUSIJA ŽELI DOGOVOR S LONDONSKIM KLUBOM DO BOŽIĆA Ruski ministar financija Mihail Kasjanov izjavio je u srijedu da su se Rusija i Londonski klub komercijalnih vjerovnika složili da do Božića pokušaju postići konačni dogovor o restrukturiranju ruskoga duga. Prema riječima Kasjanova, Rusija je od vjerovnika Londonskoga kluba zatražila da razmotre ugrađivanje smanjenja kamate, oprosta dijela duga i otplate duga na poček u novi paket sporazuma. Najavio je kako će u idućih nekoliko mjeseci biti održano više krugova pregovora, a prvi je zakazan za rujan. Ruski dug vjerovnicima Londonskog kluba iznosi 32 milijarde USD. Inače, Pariški klub i Rusija dogovorili su u nedjelju u Parizu odgodu na dvije godine otplate vanjskog duga Rusije koji je ta zemlja naslijedila od bivšeg SSSR-a, priopćio je ministar Kasjanov. "Potpuno sam zadovoljan rezultatima pregovora s Pariškim klubom. Umjesto osam milijardi USD, Rusija će morati platiti u 1999. i 2000. otprilike 600 milijuna USD", izjavio je Kasjanov po završetku trodnevnih pregovora u francuskome glavnom gradu. Pregovori su vođeni za razdoblje od 1. srpnja 1999. do 31. prosinca 2000. Rusija je morala vratiti do kraja 2000. svojim kreditorima iz Pariškog kluba 16 od 38 milijardi USD duga. DOW CHEMICAL PREUZEO UNION CARBIDE Američka kemijska kompanija Dow Chemical kupila je kemijsku tvrtku Union Carbide Corporation iz Connecticuta, čime je nastao drugi najveći kemijski koncern u svijetu s prihodom većim od 24 milijarde USD i sa 49.000 zaposlenih. Vodeći u toj djelatnosti ostaje američki kemijski div DuPont s 25,7 milijardi USD godišnjeg prihoda. Dow Chemical je za Union Carbide platio 11,6 milijardi USD, u što su uračunati i dugovi Union Carbidea u visini od 2,3 milijarde USD. DOGODINE MANJA AMERIČKA POMOĆ INOZEMSTVU Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak je prihvatio prijedlog korištenja 12,6 milijardi USD iz proračuna za inozemnu pomoć u obračunskoj godini koja počinje 1. listopada. Iako je glasovanje završilo s uvjerljivih 385-35, prethodila je duga i na trenutke oštra rasprava jer se ovom odlukom dovode u pitanje neki programi pomoći za koje se osobito zalagao predsjednik Bill Clinton. Po posljedicama najozbiljnija odluka je uvjetna - Rusiji će biti prepolovljen iznos pomoći ako ne prekine vojnu suradnju i isporuke raketa Iranu. Predstavnički dom odbacio prijedloge vlade ukupno vrijedne 1,9 milijardi USD. Kongresmeni su 7,4 milijarde USD namijenili za gospodarsku pomoć, 3,6 milijardi USD za vojnu, 1,1 milijardu USD za rad međunarodnih agencija i otprilike 560 milijuna za poticanje izvoza i jamstva. O dugu SAD UN-u i novcu za rad američke diplomacije Kongres tek treba odlučiti. Clinton će, vjeruje se, iskoristiti predsjednički veto na ovu odluku o smanjenju proračuna, nakon čega će oba kongresna doma morati dvotrećinskom većinom odlučivati o tom pitanju. Neki demokratski zastupnici koji su zasad podržali prijedlog već su najavili da će pritom njihov glas ovisiti o ukupnom iznosu i raspodjeli proračuna za slijedeću godinu. SVJETSKA BANKA IZVIJESTILA O POSLOVANJU U FINANCIJSKOJ 1999. GODINI Svjetska je banka prošloga petka objavila završne podatke o svom radu u financijskoj 1999. godini koja je završila 30. lipnja. U zasebnom izvješću o rezultatima postignutima u području Europe i srednje Azije (ECA), koje obuhvaća 27 zemalja među kojima i Hrvatsku, Banka ističe da su nastavljena i povećana kreditna i druga ulaganja. Ukupno je u 21 zemlju plasirano 5,29 milijardi USD za 74 projekta. U svotu je uključeno i oko 935 milijuna USD tzv. IDA kredita koji se dodjeljuju pod posebno povoljnim uvjetima. Tijekom financijske 1999. godine od zemalja članica ECA kredite Svjetske banke iz različitih razloga nisu dobile Bjelorusija, Češka, Estonija, Mađarska, Slovačka i Turkmenistan. Najviše novca uloženo je u Rusiju, gotovo dvije milijarde USD. Razlog je, kako se navodi, potreba hitnog ublažavanja tamošnje gospodarske krize koja se lani osjetila u cijelom svijetu. Hrvatska je, prema podacima Svjetske banke dobila nešto više od 100 milijuna USD kredita, a Banka kao osobito značajan projekt izdvaja zaštitu močvarnih područja. Deset zemalja srednje Europe nastavilo je primati novčanu pomoć Svjetske banke radi strukturne prilagodbe i pripreme za pristup Europskoj uniji. U washingtonskom sjedištu Banke kažu da je tijekom posljednjih deset godina zemljama ECA dodijeljeno 38 milijardi USD kredita. Za slijedeću godinu, ali i duže, najvažnijim programom smatraju obnovu Kosova i gospodarsko oživljavanje cijelog područja jugoistočne Europe. Za tu namjenu Banka je ustanovila poseban Fond za posljeratne kredite u koji se uplaćuje dio bančina čistog prihoda. Prva dva kredita iz tog fonda dobila je Albanija. ZAJMOVI SVJETSKE BANKE DOSEGNULI REKORDNIH 29 MILIJARDI USD Svjetska banka odobrila je rekordnih 29 milijardi USD zajmova u fiskalnoj godini koja završava 30. lipnja, što je 1,5 milijardi USD više u odnosu na prethodnu godinu. Pritom je Međunarodna banka za obnovu i razvitak (IBRD) odobrila zajmova u iznosu 22,2 milijarde USD po tržišnim kamatnim stopama, a na ostatak od 6,8 milijardi USD obvezalo se Međunarodno udruženje za razvitak (IDA), koje daje zajmove po nižim kamatnim stopama siromašnim zemljama. U prethodnoj fiskalnoj godini IBRD-ovi zajmovi dosegnuli su 21 milijardu USD, a zajmovi IDA-e 7,5 milijardi USD. Po podacima godišnjeg izvješća o zajmovima Svjetske banke, u fiskalnoj 1999. stvarno je isplaćeno 24 milijarde USD, prema 25,5 milijardi u godini ranije. U nekim slučajevima, naime, zajmovi nisu isplaćeni u godini u kojoj su odobreni. Zemlje istočne Azije i Pacifika, gdje je sredinom 1997. izbila kriza, glavni su zajmoprimci, kaže se u izvješću. Više zajmova odobreno je, napominje se, zemljama Latinske Amerike i Karipskog područja, dijelom zbog širenja financijske krize i šteta izazvanih naletima uragana Mitcha. Zajmovi istočnoazijskim zemljama iznosili su 9,76 milijardi USD, slijede latinskoameričke zemlje i Karipsko područje sa 7,74 milijarde, dok su Europa i središnja Azija dobile zajmova u iznosu 5,29 milijardi USD. Nadalje, zajmovi za južnu Aziju dosegnuli su 2,56 milijardi USD, dok je Afrika dobila 2,07 milijardi, a sjeverna Afrika i Bliski istok 1,58 milijardi USD. PROGNOZE SVJETSKE BANKE O CIJENAMA SIROVINA DO 2005. GODINE Svjetska banka objavila je u četvrtak procjene kretanja cijena odabranih sirovina na svjetskim tržištima do 2005. godine. Kako je to uobičajeno, prikazani su podaci i prognoze proizvodnje, zaliha, potražnje i cijena za 46 osnovnih sirovina. Svjetska banka predviđa da će cijene nafte na svjetskom tržištu rasti jer su zemlje OPEC-a smanjile proizvodnju. Štoviše, upozorava se da bi na ministarskom sastanku OPEC-a 22. rujna trebalo povećati kvote proizvodnje jer će u protivnom ove zime cijene sirove nafte naglo skočiti. Dugoročno gledano, u Banci ne vjeruju da će do 2005. godine prosječne godišnje cijene barela nafte biti iznad 20 USD. Među energentima Banka bilježi trostruko veći uvoz plina u posljednjih deset godina a to je pratio i porast cijena. Europsko tržište je bilo i ostat će stabilnije jer se potrošnja nakon 1995. godine nije znatnije povećavala. Slaba potražnja i iznimno niske cijene značajka su tržišta ugljena. Obzirom na to da Australci, najveći svjetski proizvođači, najavljuju povećanje iskopavanja, cijene će i dalje padati. Cijene žitarica, predviđaju u Svjetskoj banci, polako će rasti, ali neće biti većih skokova na tržištu. Prosječno bi se tijekom slijedećih pet godina cijena po toni trebala povećati za otprilike 20 posto pod uvjetom da pet najvećih izvoznika - SAD, Kanada, Australija, EU i Novi Zeland ne dožive neke neočekivane probleme u proizvodnji. Banka najavljuje da bi zbog velikih količina, cijena riže ovogodišnjeg uroda mogla biti najniža u posljednjih 26 godina. Nasuprot tome, cijena pšenice će rasti jer je manja proizvodnja a i zalihe su ispražnjene. Cijena kukuruza na svjetskom tržištu trebala bi se kretati najbliže prosječnim cijenama svih žitarica.