ZAGREB, 5. kolovoza (Hina) - Zagrebački Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" objelodanio je zbornik radova "Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji". Odgovore na to i druga pitanja o srednjim gradovima u zborniku pružaju
ekonomisti, sociolozi, pravnici, demografi, urbanistički planeri i projektanti, koji se više godina bave problematikom gradova i urbanizacije.
ZAGREB, 5. kolovoza (Hina) - Zagrebački Institut društvenih
znanosti "Ivo Pilar" objelodanio je zbornik radova "Srednji
gradovi u hrvatskoj urbanizaciji". Odgovore na to i druga pitanja o
srednjim gradovima u zborniku pružaju ekonomisti, sociolozi,
pravnici, demografi, urbanistički planeri i projektanti, koji se
više godina bave problematikom gradova i urbanizacije. #L#
Na prijelazu između 60-ih i 70-ih godina ovog stoljeća oblikovala
se doktrina o unapređenju srednjih gradova, budući da je s jedne
strane nagao rast velikih gradova stvorio mnoge probleme, a s druge
mali gradovi nisu pružili dostatne mogućnosti rada, kulturnoga i
rekreativnoga života te naobrazbe.
Godine 1997. zakonski su status grada u Hrvatskoj imala 122
naselja. Znanstvenici ističu da to izdvajanje nije učinjeno prema
javnosti poznatim kriterijima.
Strategija prostornoga uređenja RH u srednje gradove ubraja one
između 20 000 i 1000 000 stanovnika. Po tom računu u Hrvatskoj bi
bilo 16 srednjih gradova. Znanstvenici predlažu drugi pristup.
Ivo Šimunović, sa splitskoga Ekonomskog fakulteta, smatra da
srednji gradovi "čine armaturu urbanoga sustava Hrvatske i da
upravo srednji gradovi mogu ublažiti urbanu polariziranost ako se
budu forsirali razvojno upravo tamo gdje ih nema". Napominje da se u
urbanom sustavu Hrvatske ističe upravo nedostatak srednjih
gradova.
Ratimir Zimmermann, iz Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, predlaže podskup
"srednjih hrvatskih gradova". Među njih ubraja 54 grada, od
najvećega Zadra do najmanjega Ludbrega, a odabir čini na temelju
stalnih i "ekvivalentnih" stanovnika te broja radnih mjesta.
Po njegovu prijedlogu koncentracija srednjih gradova bila bi
sjeverno od Kupe i Save, dok bi vrlo rijedak raspored bio u Lici, na
obalnom području od Crikvenice do Dubrovnika te središnjoj Istri.
Analizom demografskih obilježja srednjih gradova Nenad Pokos, iz
Instituta "Ivo Pilar" došao je, među inim, do zaključka kako se broj
stanovnika izmeđi 1981. i 1991. povećao više u tim, nego u "većim" i
"manjim" gradovima. Srednji gradovi imali su i veći prirodni
prirast, koje su zadržali i u devedesetim godinama. "Veći" gradovi
imaju povoljnije obilježje jedino po pokazateljima naobrazbe i
aktivnosti stanovništva, tvrdi Pokos.
Ivan Rogić, iz Instituta "Ivo Pilar", smatra kako Hrvatska nema
dostatno velikih gradova pa njihovu ulogu "stroja modernizacije"
trebaju prihvatiti i odabrani srednji gradovi. "Radi društvene i
teritorijalne integracije Hrvatske potrebno je i veći broj
srednjih gradova osposobiti za modernizaciju i akceleraciju
razvitka svojstvenu većim gradovima", ističe Rogić.
Po njegovu mišljenju nekoliko gradova - Vukovar, Knin, Gospić i
Pazin - može se izdvojiti na osnovi dosadašnjeg uvida. Bez njih
Hrvatska ne može biti urbanizacijski uravnotežena te im treba
ojačati integrativnu ulogu, izjavio je, dodavši kako smatra da to
nisu i jedini gradovi kojima treba ojačati integrativnu ulogu.
Inače da bi ti gradovi ostvarili ulogu srednjega grada potrebno je,
po Rogićevu mišljenju, podupirati "redistribuciju elita",
izgraditi dostatan broj institucija, od gospodarstva, preko
naobrazbe i zdrastva, do kulture, zatim razviti "lokalno
samopouzdanje i samopoštovanje" te intervencijama s nacionalne
razine podići privlačnosttih tih središta kao budućih srednjih
gradova.
Po podacima UN-a 1994. je svijet imao 45 posto, a Europa 73 posto
gradskoga stanovništva. Najviše gradskoga stanovništva imali su
Belgija 97 posto, Velika Britanija i Nizozemska po 89, Njemačka 86 i
Danska 85 posto i t.d. Hrvatska je imala 64 posto. Isto je imala
Mađarska, Slovenija 63, a Austrija 56 posto.
Procjene govore da će se 2025. svijet imati 61 posto, a Europa 83
posto gradskoga stanovništva. Najrazvijenije zemlje ostvarit će
daljnji rast gradskoga stanovništva pa se računa da će Belgija
imati 98, Velika Britanija i Nizozemska po 93, Njmečka 92 i Danska
90 posto. Hrvatska će 2025. imati prema tom izvoru 81 posto,
Mađarska i Slovenija po 79 i Austrija 68 posto gradskoga
stanovništva.
(Hina) mc gk