FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

JE LI ZNANSTVENA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ ISPOD SVJETSKOGA PROSJEKA?

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Znanstvenici upozoravaju da je znanstvena proizvodnja u Hrvatskoj ispod svjetskog prosjeka i da nema jasnih kriterija za ocjenjivanje znanstvenoistraživačkog rada. S tom se ocjenom pak ne slažu u Ministarstvu znanosti i tehnologije, gdje tvrde kako se te kritike upućuju hrvatskoj državi, a do takvih zaključka se došlo istraživanjem znanstvene produkcije objavljene u nekoliko časopisa i zbornika unatrag 10 do 15 godina.
ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Znanstvenici upozoravaju da je znanstvena proizvodnja u Hrvatskoj ispod svjetskog prosjeka i da nema jasnih kriterija za ocjenjivanje znanstvenoistraživačkog rada. S tom se ocjenom pak ne slažu u Ministarstvu znanosti i tehnologije, gdje tvrde kako se te kritike upućuju hrvatskoj državi, a do takvih zaključka se došlo istraživanjem znanstvene produkcije objavljene u nekoliko časopisa i zbornika unatrag 10 do 15 godina.#L# Akademik Silobrčić, ovogodišnji dobitnik državne nagrade za životno djelo u području medicinskih znanosti i član skupine znanstvenika koja je sastavila Inicijativu za promjenu položaja znanosti u Hrvatskoj, ocijenio je u razgovoru za Hinu kako znanstvena proizvodnja u nas teško može napredovati. Razlog su tome, rekao je, kriteriji ocjenjivanja projekata, koji nisu usklađeni sa svjetskima, već djeluju kao lokalni kriteriji. Takvi su kriteriji kontraproduktivni i dovode do toga da hrvatski znanstvenici proizvode manji broj i manje kvalitetne znanstvene članke. Stoga, smatra Silobrčić, treba donijeti političku odluku da se u znanosti primijene mjerila kakva vrijede u zapadnim zemljama. S takvom se ocjenom znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj ne slažu u Ministarstvu znanosti i tehnologije, posebice ne s metodom izračunavanja znanstvene produktivnosti, kao ni sa zahtjevom da se političkim odlukama donose kriteriji ocjene projekata. Procjena znanstvene produktivnosti moguća je samo u nekim znanstvenim područjima prebrojavanjem objavljenih radova u - uvjetno govoreći - relevantnim znanstvenim časopisima. Time se ne može procijeniti ni kvaliteta, a ni doprinos u svim znanstvenim područjima. U Hrvatskoj su prihvaćena mjerila ocjene znanstvenih projekata sukladno mjerilima razvijenih zemalja, s nekim od naših specifičnosti, poglavito u područjima koja se ne mogu izravno uspoređivati s inozemnom znanstvenom produkcijom, ali koja se i u drugim zemljama posebno tretiraju, posebice u područjima istraživanja nacionalnih tema i bogatstava, tvrde u Ministarstvu. Po nekim podatcima u Hrvatskoj je u 1993. registrirano 9000 znanstvenika, koji su činili 0,17 posto ukupnoga broja svjetske znanstvene zajednice. Međutim, njihov je ukupan doprinos bio 0,08 posto, dakle, upola manji nego bi trebao biti prema udjelu u ukupnom broju znanstvenika. Po podacima znanstvenice Aleksandre Jovičić 908 doktora znanosti od 1991. do 1996. nije objavilo ni jedan znanstveni i stručni tekst ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu. Silobrčićevo je istraživanje pokazalo da u nekim područjima prirodnih znanosti ima znanstvenih savjetnika koji u 12 godina (od 1980. do 1992.) nisu objavili ni jedan članak u časopisima uvrštenima u svjetske baze podataka. Ministarstvo znanosti i tehnologije upozorava da Hrvatska u vrijeme toga istraživanja nije imala niti danas ima 9000 znanstvenika. "Na sveučilištima danas radi oko 3200 profesora, tj. znanstvenika i oko 1500 znanstvenika u znanstvenoistraživačkim institutima. Doda li se tomu mali broj znanstvenika iz gospodarstva, kliničkih bolnica i td., ukupan broj znanstvenika u Hrvatskoj je gotovo za polovicu manji od broja iz kojega je izračunana znanstvena produkcija u Hrvatskoj. Ministarstvo smatra kako relativno simplificirano tumačenje znanstvene produktivnosti, koje se može primijeniti s relativnom točnošću kod prirodnih znanosti, ne može dati nikakve rezultate kod velikoga dijela društvenih, humanističkih pa i tehničkih znanstvenih područja. Na upit koliki je točan broj registriranih doktora znanosti u 1998., Ministarstvo je odgovorilo da se pretpostavlja kako je broj uposlenika na visokim učilištima ili institutima istodobno i broj aktivnih znanstvenika i da se po tom broju mogu raditi statistička istraživanja. Naime, po novom Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti više se ne može govoriti o "registriranim istraživačima", odnosno registriranim doktorima znanosti, navode u Ministarstvu. Kao još jedan problem Silobrčić navodi financiranje "neproizvodnih" znanstvenika. Po njegovoj ocijeni neki znanstvenici koji nemaju rezultata u istraživanjima ponovno dobivaju novac za tražene projekte. Iako se za znanost izdaju minimalna sredstva, ona se svejedno neracionalno troše jer se novac daje onima koji se nisu iskazali na svjetskom tržištu, izjavio je Silobrčić. Ministarstvo priznaje da među 4500 znanstvenika u Hrvatskoj postoje ljudi koji više godina nisu objavili znanstvene radove. "Osim što takvi znanstvenici ne mogu voditi znanstvene projekte i za to dobiti novaca iz sredstava za znanost, ti ljudi će morati napustiti sveučilišta i institute prilikom prvog reizbora u znanstvena zvanja, za što je znanstvena produkcija jedna od osnovnih pretpostavaka. To znači da u sustavu znanosti i visoke naobrazbe postoje mehanizmi koji štite sustav od ljudi koji njemu ne pripadaju", napominju u Ministarstvu. (Hina) mb mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙