NJ 27.VII.-DIE WELT-EU CIVILNA SILA

NJEMAČKA DIE WELT 27. VII. 1999. EU mora ostati civilna sila "Pripada li budućnost europskoj profesionalnoj vojsci? Kratkoročno i srednjoročno 'ne', dugoročno 'možda' - danas ne znamo hoće li i kada zbroj europskih zajedništava dostajati za tako daleko postavljeni cilj. Je li danas potrebna politička rasprava o toj temi? Možda, ali na kratko i srednje vrijeme bila bi to rasprava koja odvraća pozornost od danas doista nužnih zaključaka. Države EU-a postavile su si za cilj izgradnju samostalnih sposobnosti za upravljanje krizama, koje bi mogle biti uspješno primijenjene ako se saveznik SAD ne želi umiješati u neku krizu. Istodobno su jasno dale do znanja da zadaće kolektivne obrane trebaju ostati u nadležnosti NATO-a, a EU u tomu neće djelovati. Zadaća nacionalno-državne suverenosti i europske savezne obrane dakle ne predstoje u dogledno vrijeme, iako su - načelno - u perspektivi daljnjeg produbljivanja EU-a. Danas se postavlja pitanje može li i u kojem opsegu Europska unija u krizama samostalno djelovati i u kakvom bi međusobnom odnosu trebale biti nevojne i vojne sposobnosti menadžmenta kriza. No pod utjecajem postjugoslavenskih sukoba i ratova, rasprava obično započinje jednostranim ograničavanjem na pitanja izgradnje djelotvornih vojnih sredstava kriznog menadžmenta kao i na pitanja europske suradnje u naoružavanju. Ma kako bila važna ta dva elementa: ako se tema ograniči na njih, postoji opasnost od ponavljanja pogrješaka iz prošlosti. Zbog nedostatka nevojnog instrumentarija i zbog nedostatka pravodobne političke volje za ulaganje u preventivnu politiku sprječavanja rata, rasprava se reducira ili koncentrira na sredstvo 'vojska'. Baš u kontekstu dosadašnje 'civilne sile' EU, Europa ima prigodu razviti zajedničku preventivnu vanjsku i sigurnosnu politiku u kojoj ostaje očuvan primat politike i nevojnog menadžmenta kriza. To obuhvaća elemente poput ranog prepoznavanja sukoba, međunarodne strukturne politike, prevencije nasilja i sukoba, smirivanja sukoba nevojnim sredstvima i jačanja međunarodnoga prava kao i međunarodnih struktura i organizacija. U taj kontekst treba staviti i raspravu o budućnosti Bundeswehra. Povjerenstvo koje je sastavio ministar obrane, treba, uzimajući u obzir izmijenjeno sigurnosno-političko stanje, obraditi zaključke vrha EU-a i NATO-ove prijedloge za Bundeswehr u XXI. stoljeću. U interesu je Savezne Republike da u reformu sigurnosne politike umetne i reformu svojih oružanih snaga. Ona mora biti usmjerena na prevenciju, ograničavanje i minimiziranje nasilne prijetnje i primjene sile u međunarodnim odnosima. Izrazito preventivna, nevojna sigurnosna politika u interesu je Savezne Republike, čija međunarodna težina treba ostati primarno gospodarska a ne vojna. I politička težina 'civilne sile' EU temelji se na gospodarskom a ne na vojnom, i njoj treba biti stalo do nevojnog, preventivnog menadžmenta sukoba. Rat je uhvatio EU na krivoj, slaboj nozi - bez obzira na njegove vojne sposobnosti. Njemačkoj bi bilo dobro kad bi u razvitku proširenja političkih opcija djelovanja preuzela ulogu 'Lead Nation'. Treba osigurati nastanak djelotvorne mješavine nevojnih i vojnih sredstava menadžmenta sukoba na nacionalnoj razini. Na nacionalnoj razini ponajprije treba paziti na to da u Europskoj uniji ne bude zanemarena izgradnja nevojnih instrumenata u korist nove izgradnje vojnog instrumentarija. Važnost civilne sile Europske unije ne smije nestati. Ako njemačka vanjska politika želi biti mirovna politika, svoje nevojne i vojne instrumente mora tako izgraditi, dograditi i pregraditi da mogu djelotvorno služiti sustavnom smanjivanju čimbenika koji potpomažu nasilje. Za to treba interoperabilno stvoriti razne instrumente - u njemačkom kao i u europskom kontekstu. Taj zahtjev mora vrijediti i za preobrazbu oružanih snaga. Osuvremenjivanje Bundeswehra nije samo sigurnosno- politički nužno, tehnički moguće i proračunski poželjno: već je zakašnjelo" - piše Angelika Beer, obrambeno-politička glasnogovornica Saveza 90/Zelenih.