RFE- 20.7. BLEWITT O BOSANSKOM RATU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 20. VII. 1999. U emisiji 'Haaški bilten' Mensur Camo vodio je razgovor s Grahamom Blewittom, zamjenikom glavne tužiteljice Haaškoga suda, koji prenosimo u cijelosti. RFE: Presuda Apelacijskoga vijeća o žalbi u Tadićevu slučaju sukob u BiH je konačno označila kao međunarodni i nakon navodnog povlačenja JNA 19.svibnja 1992. Kako vi procjenjujete važnost te presude? BLEWITT: Mislim da je za procesuiranje budućih slučajeva koji se odnose na sukob u BiH odluka žalbenog vijeća u Tadićevu slučaju vrlo, vrlo znakovita. Optužba je u mnogo navrata ranije tvrdila da se JNA zapravo nikad nije povukla iz BiH i da je Beograd i nakon 19. svibnja 1992. nastavio utjecati i kontrolirati događaje u BiH. Učinak presude o Tadićevoj žalbi podupire tvrdnje optužbe o umiješanosti... - zapravo je to mnogo više od umiješanosti - i kontroli koju je Beograd imao u tom međunarodnom sukobu. S pravnog stajališta, kad procesuiramo optužbe za teška kršenja ženevskih konvencija, nužna nam je kao pretpostavka za stabilnu optužbu nepobitna činjenica da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Različita su pravila i odredbe koje se odnose na unutarnji i međunarodni sukob. Tako je za naše buduće slučajeve u kojima ćemo izvoditi optužbe po osnovi kršenja ženevskih konvencija vrlo važno da je dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Zato je ta odluka toliko važna. Očekujem da će ona olakšati sve buduće slučajeve u kojima izvodimo ovakve optužbe jer ćemo se, po načelu pravnog presedana, moći pozvati na presudu o Tadićevoj žalbi. RFE: Je li najveća kazna zatvora koju Sud može izreći 20 godina? Bilo je komentara da bi se Tadić u nastavku procesa mogao suočiti i s višom kaznom od 20 godina na koliko je prije dvije godine osuđen? BLEWITT: Dopustite da vas ispravim: najviša kazna koju Sud može izreći je doživotna zatvorska kazna. Smrtna kazna nije na raspolaganju, ali Sud može izreći kaznu doživotnog zatvora. Kao odgovor na vaše pitanje o g. Tadiću, strane u procesu trebaju do kolovoza podnijeti mišljenje o tome kakva bi trebala biti odgovarajuća kazna, tako da je prerano da vam sad kažem kakav će biti zahtjev tužbe u Tadićevu slučaju. Ali, sasvim je moguće da predložimo višu kaznu od 20 godina koliko je u prvostupanjskoj presudi dobio i da Apelacijsko vijeće prihvati naše mišljenje. RFE: U nekoliko slučajeva u koje su umiješani bosanski Hrvati također se vodi pravna bitka o karakteru bosanskog rata. Očekujete li da bi presuda u Tadićevu slučaju mogla utjecati na te slučajeve. Ili, možda je bolje pitanje: hoće li se Ured tužitelja boriti da dokaže karakter međunarodnoga sukoba u svim slučajevima koji su pred Sudom? BLEWITT: U slučajevima u koje su umiješani bosanski Hrvati, ako okolnosti i dokazi budu odgovarajući - da, tužba će tražiti da se sukob smatra međunarodnim, a ne građanskim. Zapravo, takve smo zahtjeve već podnosili u nekim dosadašnjim slučajevima - konkretno, u slučaju generala Blaškića tužitelj je tražio da se bosanski rat označi kao međunarodni sukob, s obzirom na pomoć koju je bosanskim Hrvatima pružala vlada Republike Hrvatske. Utjecaj koji presuda o Tadićevoj žalbi može imati na te slučajeve tek treba biti određen. No, odgovor na vaše pitanje je da, Ured tužitelja će, ukoliko to budu potvrđivali dokazi, zahtijevati da se sukob označi kao međunarodni, što u slučajevima Blaškica i Kordića svakako jest. To je činjenica po kojoj se mi ravnamo za vođenja tih slučajeva. RFE: Danas je glavna tužiteljica Louise Arbour u Zagrebu. Očekujete li ikakve pozitivne promjene u odnosu hrvatske Vlade prema Sudu? BLEWITT: Uistinu je teško zamisliti da bi moglo doći do neke pozitivne promjene. Jučer je hrvatski ministar pravde, nakon susreta s glavnom tužiteljicom, imao neke komentare koji ne ostavljaju mnogo nade o promjeni odnosa službenog Zagreba prema Sudu. Sumnjam da ima ikakve pozitivne promjene. Zbog toga Uredu tužitelja ne ostaje ništa drugo nego da predsjednika Suda izvijesti da Hrvatska ne ispunjava svoje zakonske obveze prema Sudu, a taj će, naravno, izvještaj biti dostavljen i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Jedino želim da se ogradim da sam izjavu hrvatskog ministra pravde pročitao u medijima, pa nisam siguran koliko je ona vjerno prenesena. RFE: Očekujete li ikakav napredak u odnosima prema Sudu drugih balkanskih čimbenika: SR Jugoslavije, Bosne i, da ne zaboravimo, NATO-a? BLEWITT: U ovom trenutku suradnja SR Jugoslavije sa Sudom uopće ne postoji. Mi svakako želimo da se ta suradnja uspostavi jer namjeravamo procesuirati slučajeve u kojima su Srbi bili žrtve, uključujući i kosovski sukob - imamo dosta izvještaja da su pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova umiješani u zločine nad Srbima i mi to želimo istražiti. Ali prije nego poduzmemo punu istragu potrebna nam je suradnja s vladom u Beogradu kako bi naša istraga bila uspješna. RFE: Kako stoji stvar s Bosnom? BLEWITT: Ovisi o kojemu dijelu govorimo. Bosanski Srbi još drže poziciju da predaju osumnjičenih Sudu ne dopušta njihov ustav, što je osnovni problem. Republika srpska mora nešto uraditi kako bi se to riješilo jer je od svih strana u Bosni najteže pitanje uhićenja osumnjičenih na teritoriju RS. Kad govorimo o Bošnjacima i bosanskim Hrvatima, ocjena suradnje se nešto razlikuje: Bošnjaci dobro i suštinski surađuju sa Sudom, suradnja bosanskih Hrvata mogla bi biti bolja. RFE: A NATO? BLEWITT: Kad je riječ o prisutnosti NATO-a u Bosni, prije dva tjedna još jedan optuženi za ratne zločine je uhićen, što signalizira da je NATO spreman ustrajati na svojoj poziciji da uhiti i zadrži optužene ratne zločince. U odsutnosti suradnje mjesnih vlasti, mi ćemo poticati NATO da ustraje na svojoj politici i uhiti sve najvažnije osobe koje je Sud optužio za ratne zločine. RFE: Dopustite mi jedno pitanje o Željku Ražnatoviću Arkanu; što je istina u izvještaju da su njegovi branitelji nedavno kontaktirali sa Sudom? BLEWITT: Ponajprije, jedan od njegovih odvjetnika g. De Stefano, u kontaktu je sa Sudom još otkako je optužnica javno objavljena u ožujku. Bilo je, dakle, više kontakata s njegovim odvjetnikom, ali mogu potvrditi da nije bilo kontakata u vezi s Ražnatovićevom dobrovoljnom predajom Sudu, kao što su mediji javili prošloga tjedna. Te vijesti su bile potpuno netočne. RFE: Znači ništa spektakularno? BLEWITT: Apsolutno ništa spektakularno. RFE: Naravno, riječ je o dva različita suda, premda su oba osnovali Ujedinjeni narodi. Mislite li da bi presuda o Tadićevoj žalbi mogla imati nekog utjecaja na tužbe Bosne i Hrvatske protiv SRJ za agresiju i genocid, koje se vode pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu? BLEWITT: To je zanimljivo pitanje. Ne znam na koji način ta presuda može utjecati na procese pred Sudom pravde, ali znam - da sam zastupnik bosanske tužbe, na primjer, da bih svakako pokušao iskoristiti presudu o Tadićevoj žalbi kako bih dodatno argumentirao svoj slučaj pred Međunarodnim sudom pravde. Što će se na kraju dogoditi, ne mogu prognozirati, ali bih bio iznenađen ako bosanska strana ne pokuša iskoristiti prednost iz Tadićeva slučaja, koji joj svakako ide u prilog, jer je Sud presudio da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Očekujem da će ta presuda biti od pomoći pred Međunarodnim sudom pravde u slučajevima gdje se istražuje karakter ratova u bivšoj Jugoslaviji. Sud pravde, naravno, ne mora ovu presudu Suda prihvatiti, ali ne mora je ni odbaciti. (RFE)