SL-integracije SL DELO 26.7. POL. I ZEMLJOP.EUROPA SLOVENIJADELO26. VII. 1999.Jarak između političke i zemljopisne Europe"Sporazum o stabilnosti za jugoistočnu Europu trebao bi državama koje su zbog ratova i dugogodišne izolacije
gospodarski i društveno zaostale za razvijenima, među inim osigurati pravo postupnog približavanja Europskoj uniji. 'U Europi ne mogu biti trajno drugi uz druge otoke stabilnosti i konfliktna područja', rekao je njemački kancelar Schroeder u programskom, ne samo socijaldemokratima namijenjenom, govoru na prošlom bečkom sastanku o Balkanu. Sudjelujući, koji su dopunjavali misao, slagali su se da ni EU ne može ostati klub izabranih koga pred navalom zaboravljenih Europljana brane visoki zidovi. S tim političkim ciljem koji vodi računa o političkom i sigurnosnom značenju EU, a preskače načine njezina dosadašnjega širenja - dosad je cilj širenja bilo povećanje gospodarskih učinaka zajedničkoga unutarnjega tržišta - unesena je u raspravu važna novost. Blizu je onome što je u euforiji oko pada Zida bilo početkom 90-ih rečeno srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama; stvarna politička Europa trebala bi se konačno prekriti zemljopisnim pojmom Europe.
SLOVENIJA
DELO
26. VII. 1999.
Jarak između političke i zemljopisne Europe
"Sporazum o stabilnosti za jugoistočnu Europu trebao bi državama
koje su zbog ratova i dugogodišne izolacije gospodarski i društveno
zaostale za razvijenima, među inim osigurati pravo postupnog
približavanja Europskoj uniji. 'U Europi ne mogu biti trajno drugi
uz druge otoke stabilnosti i konfliktna područja', rekao je
njemački kancelar Schroeder u programskom, ne samo
socijaldemokratima namijenjenom, govoru na prošlom bečkom
sastanku o Balkanu. Sudjelujući, koji su dopunjavali misao,
slagali su se da ni EU ne može ostati klub izabranih koga pred
navalom zaboravljenih Europljana brane visoki zidovi.
S tim političkim ciljem koji vodi računa o političkom i sigurnosnom
značenju EU, a preskače načine njezina dosadašnjega širenja - dosad
je cilj širenja bilo povećanje gospodarskih učinaka zajedničkoga
unutarnjega tržišta - unesena je u raspravu važna novost. Blizu je
onome što je u euforiji oko pada Zida bilo početkom 90-ih rečeno
srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama; stvarna politička
Europa trebala bi se konačno prekriti zemljopisnim pojmom Europe.
Znamo da stvarnost nije bila takva. Razvijeni dio Europe nakon što
je imao koristi od otvaranja tržišta na Istoku, zatvorio se u sebe,
postavio stroga mjerila za širenje i digao ruke. Dvije skupine
država kandidatkinja koje su nastale - koliko-toliko sigurni prvi i
u zraku viseći kasniji krug - postupno su pripremili stajalište da
će Europa biti još dugo podijeljena po mjerilima razvijenosti, a s
time i sigurnosti i stabilnosti.
Gerhard Schroeder na prvom velikom nastupu kao njemački kancelar,
jesenas je potegnuo kočnicu u postupku širenja EU. Čini se da je
njegove riječi sada moguće rastumačiti drukčije, ali sigurno to još
nije. Sigurno je samo da je potreba za trajnim sigurnosnim
utvrđenjem kriznoga područja na Balkanu koja brojnim plodovima
ugrožava otok europske stabilnosti državnicima diktirala promjenu
načelnih ishodišta", piše u uvodniku lista Mojca Drčar Murko.