ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Pokazatelji o vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u ovoj godini upozoravaju na sustajanje izvoza. U prvih je pet ovogodišnjih mjeseci na strana tržišta izvezeno roba za 1.666 milijuna dolara, što je za 8,6
posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, i uvoz je smanjen za 11,1 posto i iznosio je 2.979 milijuna dolara. Deficit robne razmjene s inozemstvom manji je za 14,1 posto nego u isto vrijeme lani. Povoljnija slika bilance robne razmjene tako je rezultat usporavanja vanjskotrgovinskih aktivnosti. Deficit iznosi 1.313 milijuna dolara, što je i dalje visoka razina, ocjenjunju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Pokazatelji o vanjskotrgovinskoj
razmjeni Hrvatske u ovoj godini upozoravaju na sustajanje izvoza. U
prvih je pet ovogodišnjih mjeseci na strana tržišta izvezeno roba
za 1.666 milijuna dolara, što je za 8,6 posto manje nego u istom
prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, i uvoz je smanjen za 11,1
posto i iznosio je 2.979 milijuna dolara. Deficit robne razmjene s
inozemstvom manji je za 14,1 posto nego u isto vrijeme lani.
Povoljnija slika bilance robne razmjene tako je rezultat
usporavanja vanjskotrgovinskih aktivnosti. Deficit iznosi 1.313
milijuna dolara, što je i dalje visoka razina, ocjenjunju u
Hrvatskoj gospodarskoj komori. #L#
Uz pad, izvoz doživljava i neke strukturne promjene. Redoviti je
izvoz u prvih pet mjeseci, ostvaren u vijednosti od 884 milijuna
dolara, smanjen za 15,2 posto, a za za 5,6 posto povećan je izvoz
nakon oplemenjivanja (dorade). Sa realiziranih 659 milijuna
dolara, izvoz nakon oplemenjivanja (dorade) u petomjesečnoj
izvoznoj bilanci čini gotovo 40 posto ukupnog izvoza.
Izoliranost Hrvatske u odnosu na europske ekonomske integracije,
drže u HGK, očito je uz probleme prisutne na domaćem tržištu,
dodatni hendikep hrvatskim izvoznicima. Kako Hrvatska do sada nije
službeni član niti jedne ekonomske integracije u Europi, za našim
proizvodima naprosto opada interes prvenstveno zbog visokih
cijena. Ti se negativni trendovi za domaće proizvođače pokazuju ne
samo na tržištima zemalja EU, gdje je zabilježen pad izvoza za 3,7
posto, već i tržištima članica CEFTA-e, gdje se bilježi smanjenje
izvoza za 9,9 posto.
Uz to, smanjenja potražnja za hrvatskim proizvodima osjetila se i
na drugim tržištima, posebno na tržištima grupacije "ostalih
europskih zemalja u razvoju" (za 27,7 posto).
(Hina) ds