GS: DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE SMANJEN 36,2 POSTO

ZAGREB, 22. srpnja (Hina) - Deficit tekućeg računa platne bilance prošle je godine u Hrvatskoj iznosio 1,55 milijardi američkih dolara, što je 36,2 posto manje nego u 1997. godini. Udio deficita tekućeg računa u bruto domaćem proizvodu (BDP) tako je sa 12,2 posto u 1997. smanjen na 7,3 posto u prošloj godini, podaci su iz Godišnjeg izvješća za 1998. koje je Hrvatska narodna banka (HNB) uputila Hrvatskom državnom saboru. #L# U predgovoru Izvješću i sam guverner središnje banke dr. Marko Škreb naglašava da je ekonomska politika tijekom prošle godine prvenstveno bila orijentirana smanjenju neodrživog deficita tekućeg računa zabilježenog u 1997. I u tome se uspjelo, tako da je deficit, kao udio u BDP-u, smanjen za čak pet postotnih poena, što je bez dvojbe vrlo snažna prilagodba, ističe Škreb. Na smanjenje deficita najviše je utjecalo usporavanje i pad domaće potražnje koja je u prethodnim godinama bila glavni generator velikog platnog deficita. Najveći je utjecaj imalo smanjenje deficita robne razmjene koji je u prošloj godini iznosio nešto manje od 4,2 milijarde dolara, što je oko 1,1 milijardu dolara ili 21,2 posto manje nego u 1997. Najveća promjena pritom je zabilježena kod uvoza koji je u 1998. iznosio 8,8 milijardi dolara, što je 656,9 milijuna dolara ili sedam posto manje nego u 1997. Središnja banka pritom zamjećuje da su uz smanjenje domaće potražnje, na pad uvoza utjecale i zalihe nastale velikim uvozom krajem 1997., odnosno prije uvođenja PDV-a. Na smanjenje deficita robne razmjene dodatno je utjecao i rast izvoza. Hrvatska je prošle godine tako izvezla 9,5 posto više roba nego godinu prije, odnosno u 1998. izvezeno je roba u vrijednosti 4,6 milijardi dolara. Promjene na tekućem računu pratio je i financijski račun koji je u prošloj godini iznosio 2,1 milijardu dolara, što je 24,6 posto manje nego u 1997. Središnja banka pritom ističe kako je došlo i do značajne promjene strukture financiranja. Iako je najznačajniji oblik i u prošloj godini ostalo povećanje obveza prema inozemstvu zabilježeno je istodobno njegovo značajno smanjenje u odnosu na godinu ranije. Povećanje zaduženosti prema inozemstvu u 1998. iznosilo je 1,1 milijarde dolara, što je čak 52,6 posto manje nego godinu ranije. No, inozemno je zaduženje u 1998. iznosilo oko 50 posto svih financijskih priljeva iz inozemstva, dok je u 1997. taj postotak bio oko 80 posto. U računu financiranja povećala se pak važnost izravnih inozemnih ulaganja, koja su dosegnula udio od 35 posto. U prošloj su godini izravna inozemna ulaganja, po podacima iz platne bilance, iznosila 763,1 milijun dolara što je oko 2,5 puta više nego godinu dana ranije. "1998 godina je pokazala kako je dinamiziranje izvoza (robnog i nerobnog), uz veća izravna ulaganja predstavljalo jedini put dugoročnog i održivog prosperiteta hrvatskog gospodarstva", zaključuje u svom predgovoru i guverner Škerb. No, napominje također da je vrlo teško povećati izvoz u situaciji kad Hrvatska još nije članica Svjetske trgovinske organizacije, CEFTE, s Europskom unijom nema ni ugovor o suradnji. "Bez ubrzane integracije u svijet neće biti boljitka za Hrvatsku", ocjenjuje Škreb objašnjavajući zašto je jedan od ciljeva i politike središnje banke u budućnosti što brže uključivanje u svjetske gospodarske integracije. Međutim, u ovoj se godini bilježi smanjenje hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prvih je pet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 1,67 milijardi dolara što je 8,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvezeno je roba za 2,98 milijardi dolara, ili za 11,1 posto manje nego u prvih lanjskih pet mjeseci. Smanjenje trgovinskog deficita, sa 1,53 milijarde dolara u prvih pet prošlogodišnjih meseci na ovogodišnjih 1,31 milijardu dolara, tako je rezulat smanjenja ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti. (Hina) bn ds