ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji moći će početi tek nakon što Hrvatska napravi pomak u rješavanju poznatih međunarodnih zahtjeva, a u rujnu će se ocijeniti je li to
postignuto, rekao je u srijedu u Zagrebu finski veleposlanik u RH Osmo Lipponen.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju Europskoj uniji moći će početi tek nakon što Hrvatska
napravi pomak u rješavanju poznatih međunarodnih zahtjeva, a u
rujnu će se ocijeniti je li to postignuto, rekao je u srijedu u
Zagrebu finski veleposlanik u RH Osmo Lipponen.#L#
Dogovor oko izbornog i zakona o HTV-u, te ubrzavanje povratka
izbjeglica u Hrvatsku poznati su preduvjeti da se Hrvatska doista
počne približavati euroatlantskim integracijama, a njihovo
ispunjenje, kako je na konferenciji za novinare rekao finski
veleposlanik, jest "pitanje političke volje".
"Ako političke volje bude, onda će i vremena biti dovoljno", rekao
je Lipponen u odgovoru na pitanje hoće li do rujna Hrvatska imati
dovoljno vremena da ostvari tražene pomake.
Veleposlanik Lipponen novinarima je rekao da su među ministrima EU
vladale velike razlike glede daljnjeg odnosa prema Hrvatskoj,
odnosno da su neke zemlje iskazale veliki otpor otvaranju tehničkih
pregovora putem uspostave zajedničke radne skupine (task-force).
Nesuglasje je bilo toliko da je ministarski sastanak u jednom
trenutku čak i prekinut, ali je na inicijativu Finske ipak
postignut kompromis, rekao je Lipponen.
Veleposlaniku zemlje koja trenutačno predsjeda Europskom unijom
bilo je upućeno i pitanje da prokomentira ishod posjeta glavne
tužiteljice ICTY-a Louise Arbour u svjetlu iznesenih hrvatskih
stajališta.
"Gospođa Arbour govorila je vrlo jasno i kompetentno, a nadležnost
za buduće korake je na Ujedinjenim narodima i Haškom sudu, a ne na
EU", rekao je Lipponen, dodavši kako je Arbourova istaknula da
"hrvatska Vlada već tri godine odugovlači" s ispunjenjem nekih
zahtjeva ICTY-a.
Ipak, kazao je finski veleposlanik, "argumentacija koju je
(tijekom susreta s Louise Arbour) iznio hrvatski ministar
pravosuđa (Zvonimir Šeparović) nije valjana".
Lipponen, naime, smatra čudnim da hrvatska Vlada Vinka Martinovića
ne želi izručiti Haagu prije nego što odsluži osam godina zatvorske
kazne u Hrvatskoj, a tvrdi i da nema logike da se akcije u kojima su
oslobođeni okupirani dijelovi Hrvatske sad nazivaju čisto
"redarstvenima", kad je u njima sudjelovala cijela Hrvatska
vojska.
Jedna od točaka konferencije za novinare bila je i šestomjesečno
razdoblje finskog predsjedanja Unijom, pri čemu je Lipponen
napomenuo da je njegova zemlja predvidjela dosta reformi njezina
djelovanja, ali da treba pričekati da se "dovrše već prije započete
reforme prije nego što se počnu provoditi nove".
Ono što je nesporno jest da je Finska odlučila bitno osnažiti ulogu
Europske komisije, što se očituje u činjenici da je na njezinu
inicijativu promijenjen sastav europske "trojke". Od svibnja,
naime, u "trojci" umjesto predstavnika zemlje predsjedatelja u
proteklom razdoblju (tad je to bila Austrija), sudjeluje
predstavnik Europske komisije, pa je trenutačno jedan od glavnih
zadataka Finske kao predsjedatelja EU "omogućiti novoj
konstelaciji da funkcionira što bolje i učinkovitije", rekao je
novinarima finski veleposlanik u Hrvatskoj Osmo Lipponen.
(Hina) dam nab