POSLOVNI PREGLED, BROJ 113

POSLOVNI PREGLED broj 113 10. - 16. srpnja 1999. SADRŽAJ: VLADA ODOBRILA JAMSTVA I SUGLASNOSTI ZA 56 MILIJUNA DEM-A GSV: NA IDUĆOJ SJEDNICI RASPRAVA O GOSPODARSKO-SOCIJALNOM STANJU U ZEMLJI "KRENULA" PRODAJA HRVATSKIH TURISTIČKIH ARANŽMANA TURISTIČKA AKCIJA "SEDAM DANA U DALMACIJI ZA 699 KUNA" PLIVA VODEĆA PO DOBITI, INA PO UKUPNOM PRIHODU U 1998. PETROL I INA POTPISALI PREDUGOVOR O OSNIVANJU MJEŠTOVITE TVRTKE INA NAJVEĆI UVOZNIK I IZVOZNIK PROIZVODNJA NAFTE VEĆA OD 393.000 TONA U PRVIH PET MJESECI SISAČKA RAFINERIJA U SRPNJU ĆE PRERADITI 200.000 TONA NAFTE ERISCCON NIKOLA TESLA I EXI OSNOVALI ZAJEDNIČKU KOMPANIJU NOVI UGOVOR HT-A I ERICSSON NIKOLE TESLE "ULJANIK TESU" DOBIO CETRIFIKAT ISO9001 ELKA PROŠLE GODINE OSTVARILA 5,5 MILIJUNA KUNA DOBITI NIŽE CARINE POVEĆAVAJU PROIZVODNJU I IZVOZ SKUPŠTINA DIONIČARA CROATIA AIRLINESA HRVATSKOJ BRODOGRADNJI ZAJAM OD 100 MILIJUNA DEM DILJ POVEĆAO TEMELJNI KAPITAL ZA 100 POSTO KRAŠ OSTVARIO DOBIT OD 16,4 MILIJUNA KUNA POTPISAN NOVI UGOVOR IZMEĐU COSUNA I HFP-A U NOVOJ GRADIŠKI GRADI SE SLADARA KAPACITETA 50.000 TONA "MLINAR" PŠENICU PLAĆA PO KUNU RASTE PRODAJA MINERALNIH VODA CROLOVA HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA PUTEM INTERNETA HOTELI BAŠKA D.D. LANI POSLOVALI S DOBITI U ARENATURISTU TRI POSTO BOLJA POPUNJENOST NEGO LANI UPLOVIO PRVI TRAJEKT U OBNOVLJENU PLOMINSKU LUKU POVEĆAN PROMET U NAUTIČKOJ LUCI U KOMIŽI PREDSTAVLJEN HRVATSKI TURISTIČKI PANO VIS KONFEKCIJA OSTVARILA 254.000 KUNA DOBITI MCR-MAZDA HRVATSKA PREZENTIRALA REZULTATE UPRAVI KORPORACIJE TURISTIČKA POMOĆ HRVATSKE FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE UNAPRJEĐENJE GOSPODARSKE SURADNJE HRVATSKE I TURSKE ČLANOVI HUP-A DOGOVORILI KONKRETNE POSLOVE S EGIPATSKIM GOSPODARSTVENICIMA BOJAZAN OD UKIDANJA DUTY FREE SHOPOVA U ZRAČNIM LUKAMA UROD JABUKA I KRUŠAKA ZNATNO MANjI NEGO PROŠLE GODINE HRVATSKI I NJEMAČKI SINDIKATI NASTAVLJAJU SURADNJU ZAGREBAČKA BANKA PRVA NA RANG-LISTI HRVATSKIH BANAKA ZA 1998. ZA JAVNE POTREBE U PET MJESECI NAPLAĆENO 30,9 MILIJARDI KUNA KRAJEM LIPNJA U HRVATSKOJ 312.798 NEZAPOSLENIH PROSJEČNA HRVATSKA NETO PLAĆA U SVIBNJU 2.936 KUNA U DOSADAŠNJOJ ŽETVI PROIZVEDENO 295.761 TONA PŠENICE UKUPNE PREMIJE OSIGURANJA LANI U HRVATSKOJ PORASLE 15,8 POSTO PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U PRVOM POLUGODIŠTU 295 MILIJUNA FINANCIJSKA TRŽIŠTA VIJESTI IZ SVIJETA POSEBAN PRILOG (KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - srpanj 1999.) 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA ODOBRILA JAMSTVA I SUGLASNOSTI ZA 56 MILIJUNA DEM-A Na ovotjednoj je sjednici, između ostaloga, Vlada RH: - za zaduženja kod domaćih i inozemnih banaka odobrila više jamstava i suglasnosti, u ukupnom iznosu od 56 milijuna DEM. Među ostalim, Holdingu Đuro Đaković d.d. Slavonski Brod - sušionica povrća i voća d.o.o. Vrpolje, odobreno je državno jamstvo za zaduženje kod Westdeutsche Landesbank Girozentrale iz Dusseldorfa od 5,63 milijuna eura (otprilike 11 milijuna DEM) za izgradnju sušionice voća i povrća u Vrpolju. Projektom je previđena izgradnja tvornice za sušenje voća i povrća godišnjeg kapaciteta 760 tona, koja bi otvorila 63 nova radna mjesta, a kroz kooperantske odnose u namjenskoj proizvodnji povrća i voća indirektno bi se zaposlilo daljnjih 100 do 200 obiteljskih gospodarstava iz više slavonskih županija. Ovim projektom razriješila bi se i jedna od bitnih stavki u preradi povrća i voća, tj. pokretanje proizvodnje dehidratiziranog povrća u Hrvatskoj i to u okolnostima kada se u zemlju godišnje uvozi približno 3.900 tona suhog povrća u vrijednosti od 9,5 milijuna USD. Državno jamstvo odobreno je i društvu Vodopskrbni sustavi Istre - Vodovod Butoniga d.o.o. Buzet, na temelju ugovora o kreditu s Hypo Bank Croatia d.d. Zagreb. Riječ je o kreditu od 12,7 milijuna CHF, a ta će se sredstva iskoristiti za dovršetak izgradnje objekta VSI-Vodovoda Butoniga, po ocjeni ministra financija Borislava Škegre, jedne od najvećih investicija u Istri, te - saslušala Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) u prva tri mjeseca. HGA je u tom razdoblju zaprimila je 121 zahtjev za garancijom, za kredite u iznosu od 28,1 milijuna kuna. Odobreno je 105 garancija u visini 29,17 milijuna kuna, te su dodijeljene 84 bespovratne financijske potpore u iznosu većem od 645 tisuća kuna, iznešeno je na ovotjednoj sjednici Vlade RH. Od početka rada agencije u 1995. do kraja ožujka ove godine odobreno je 1681 garancija u iznosu od 273,4 milijuna kuna, a budući je taj iznos blizu iznosa ranije određenog limita do kojeg HGA može preuzimati obveze po garancijama, Vlada je tijekom godine prihvatila prijedlog o povećanju garantnog potencijala s 300 na 500 milijuna kuna, kažu u HGA. U strukturi odobrenih garancija po djelatnostima, u prva je tri ovogodišnja mjeseca nastavljen trend najvećeg angažiranja u poljoprivredi, proizvodnji i građevinarstvu. U poljoprivredi je odobren najveći broj garancija 45, ali za kredite manjeg iznosa (ukupno 4,8 milijuna kuna). Čak 37 posto iznosa odobrenih garancija odnosi se na proizvodnju, 18 posto na građevinarstvo, te 15 posto na poljoprivredu. Polovica iznosa odobrenih garancija se odnosi na program "Razvitak", međutim kod dodjeljivanja bespovratne financijske potpore težište pomoći je na programu "Obnova" tj. na području od posebnog interesa RH, te se čak 74 posto (479.843 kuna) od iznosa dodjeljenih financijskih potpora odnosi upravo na taj program. Najveći iznos garancija odobren je korisnicima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (35 posto), Brodsko-posavskoj (11 posto), te gradu Zagrebu (16 posto). Po riječima poslovodstva, odobrenim kreditima uz garancije HGA u navedenom razdoblju, otvorit će se 202 nova radna mjesta, a tome treba dodati i garancije odobrene u poljoprivredi gdje nije došlo do otvranja novih mjesta, ali se znatno pomoglo unapređenju egzistencije poljodjelaca i članova njihovih obitelji. Kako stoji u izvještaju, HGA je obavila niz pripremnih sastanaka u cilju uključivanja u nove kreditne linije, a očekuje se da će uskoro biti u primjeni nova kreditna linija Privredne banke Zagreb za trajna obrtna sredstva u koju će se uključiti. Hrvatska je Vlada, uz prihvaćanje izvješća o radu HGA-a, na sjednici prihvatila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji. GSV: NA IDUĆOJ SJEDNICI RASPRAVA O GOSPODARSKO-SOCIJALNOM STANJU U ZEMLJI Vlada, sindikati i poslodavci će na idućoj sjednici Gospodarsko- socijalnog vijeća (GSV), zakazanoj za 22. srpnja, raspravljati o gospodarskom i socijalnom stanju u zemlji te o prijedlogu mjera za gospodarski oporavak. Zaključeno je to u srijedu na konstituirajućoj sjednici GSV-a, održanoj nakon višemjesečnog prekida rada tog trojnog tijela. Vlada će za tu sjednicu pripremiti izvješće o stanju u gospodarstvu, obećao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, koji je preuzeo mjesto predsjednika GSV-a od predstavnika poslodavaca. Škara je ponudio predsjedničko mjesto sindikalcima, no oni su to odbili uz obrazloženje da po utvrđenom redoslijedu sada to mjesto pripada Vladi. Stanje u gospodarstvu je dramatično, zajednička je ocjena sindikata i poslodavaca. Bez radikalnih promjena u gospodarskoj politici bit će nemoguće održati socijalni mir, ocijenio je tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović. On predlaže da sjednica kontinuirano traje sve dok tri socijalna partnera ne postignu konsenzus oko nužnih mjera. Vlada je spremna na postizanje konsenzusa sa sindikatima, ali bi se oni prethodno trebali odreći navike da dolaze na Markov trg tražiti plaće, umjesto da traže kvalitetne programe ili ostavke od nadzornih odbora i uprava svojih poduzeća, istaknuo je ministar gospodarstva Nenad Porges. Na sjednici je prihvaćen prijedlog da se do idućeg sastanka izradi prijedlog sporazuma o minimalnoj razini konsenzusa kojega trebaju postići socijalni partneri, kao i popis i redoslijed tema o kojima će raspravljati GSV. Također je bilo riječi o traženju Saveza neovisnih udruga poslodavaca, koji je još u osnivanju, da i njegovi predstavnici budu uključeni u GSV. Zaključeno je da se o tome Savez mora dogovoriti s HUP-om čiji predstavnici zauzimaju svih pet poslodavačkih mjesta u GSV-u. "KRENULA" PRODAJA HRVATSKIH TURISTIČKIH ARANŽMANA Na emitivnim turističkim tržištima u posljednjih petnaestak dana bilježi se povećan interes za hrvatska turistička odredišta. Uočljiv je pozitivan preokret u prodaji turističkih aranžmana za Hrvatsku u odnosu na prijašnje mjesece, uglavnom u organiziranom turističkom prometu. Stoga u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) procjenjuju da konačan pad ukupnog turističkog prometa neće biti onakav kako se predviđalo za trajanja "kosovske krize", odnosno neće biti umanjen za polovinu od lanjskog turističkog prometa, ocjenjuje se u najnovijim brojevima Turističkih tržišta i Barometra HTZ-a. S njemačkog i austrijskog tržišta moguće je očekivati organizirani turistički promet za 20 do 30 posto manji od lanjskoga. Zahvaljujući promotivnim aktivnostima i dodatnim promidžbenim naporima koje poduzimaju Ured HTZ-a u Njemačkoj i tamošnji turoperatori, može se očekivati i oživljavanje interesa individualnih turista, ali je nemoguće procijeniti broj njihovih dolazaka. Hrvatska turistička ponuda na austrijskom tržištu trebala bi se promovirati putem slogana "Dođite u Hrvatsku- ostanite sedam, platite šest dana". Na britanskom se tržištu, po podacima HTZ-a, osjeća lagano oživljavanje bukinga kod tamošnjih turoperatora. Ovisno o rezultatima promotivnih aktivnosti hrvatskog turizma putem Ureda HTZ-a u Londonu, zavisno o broju mjesta u zrakoplovima za hrvatska turistička mjesta, mogao bi se očekivati i porast prometa u odnosu na prošlu 'sušnu' godinu sa ovog tržišta. Ove bi godine, predviđa se, mogao porasti i organizirani promet iz Nizozemske. Organizirani promet francuskih turista, po podacima iz Barometra, vjerojatno će biti prepolovljen, jer su otkazani planirani čarteri. No, očekuje se porast interesa individualnih turista. Belgijski zrakoplovni prijevoznik Jetair obnovio je u svibnju ranije stornirani program za Dubrovnik, pa će u razdoblju od polovine srpnja do polovine listopada letiti vlastitim čarterom na relaciji Bruxelles-Dubrovnik. Organizirani turistički promet na talijanskom bi tržištu mogao biti niži od deset do 20 posto u odnosu na lani, ali bi individualni promet, ovisno o rezultatima promidžbenih aktivnosti, mogao biti na razini prošlogodišnjeg ili čak i bolji. Iz Češke se ove godine očekuje smanjenje turističkog prometa od 20 do 30 posto, dok je u Slovačkoj u posljednjih nekoliko dana "oživjela" prodaja hrvatskih turističkih aranžmana, ali je to još uvijek tek 50 posto lanjske prodaje. S mađarskog se tržišta u organiziranom turističkom prometu mogu očekivati lanjski ili nešto bolji rezultati, a u individualnom prometu porast. TURISTIČKA AKCIJA "SEDAM DANA U DALMACIJI ZA 699 KUNA" Turistička akcija "Sedam dana u Dalmaciji za 699 kuna", koja je započela krajem lipnja, a traje do 15. listopada, namijenjena je mladima, studentima i umirovljenicima. Dijelom ju subvencionira Ministarstvo turizma, a od ukupne svote subvencija namijenjenih za ovogodišnju turističku sezonu, na spomenutu akciju otpada otprilike 15 do 16 milijuna kuna. Time se podmiruju troškovi prijevoza, boravišna pristojba i provizija turističkim agencijama. U Ministarstvu turizma pojašnjavaju kako prava promidžbena kampanja za tu akciju kreće ovih dana, i nadaju se kako će putem nje, na odmor ove godine moglo otići približno 50.000 mladih, studenata i umirovljenika. Za akciju "Sedam dana u Dalmaciji za 699 kuna" hotelijeri su spustili cijene polupansiona na 100 kuna dnevno, a turističke aranžmane prodaju, za sada, 22 od petstotinjak putničkih agencija u Hrvatskoj. Po mišljenju turističkih djelatnika iz hrvatskih putničkih agencija, bez obzira na skorašnju promociju, akcija je počela kasno, pa je i dosadašnji odaziv potencijalnih turista relativno slab. 2. TVRTKE PLIVA VODEĆA PO DOBITI, INA PO UKUPNOM PRIHODU U 1998. Zagrebačka INA sa 8,8 milijardi kuna ukupnog prihoda prva je na rang listi hrvatskih poduzetnika po ostvarenom ukupnom prihodu u prošloj godini, dok je Pliva sa 637,5 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja vodeća hrvatska tvrtka na rang listi poduzetnika po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 1998. godini. Četiri stotine najvećih hrvatskih tvrtki u 1998. godini ostvarilo je 122,7 milijardi kuna ukupnog prihoda ili 2,06 posto manje nego godinu ranije. Ti prihodi čine 45,9 posto od prihoda koje je ostvarilo 62.000 hrvatskih poduzetnika evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP), objavio je Privredni vjesnik u suradnji sa ZAP-om, u specijalnom izdanju o poslovnom profilu hrvatskih tvrki "400 najvećih". Promatrana skupina 400 najvećih tvrtki ostvarila je 3,17 milijardi kuna neto dobiti, 26,4 posto manje nego lani, a u broju zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske sudjeluje sa 37,4 posto ili sa 267,6 tisuća uposlenika što je 4,4 posto manje nego u 1997. godini. Udjel 400 najvećih tvrtki u ukupnom kapitalu i rezervama bio je 61 posto ili 125,3 milijardi kuna, a vrijednost bilance viša od polovice kojom raspolažu svi hrvatski poduzetnici, 202,7 milijardi kuna. Među 400 najvećih tvrtki prema prihodima, najviše ih je sa područja trgovine, njih 146, dok ih je iz prerađivačke industrije 143 tvrtke. Na tvrtke sa područja građevinarstva otpada 7,25 posto a sa područja prijevoza, skladištenja i veza šest posto. U poretku na rang listi po ukupnom prihodu u 1998. godini na prvih deset mjesta gotovo da i nije bilo promjena u odnosu na 1997. S prihodom od 8,83 milijardi kuna INA je kao i 1997. prednjačila, a iste pozicije zadržale su i drugoplasirana Hrvatska elektroprivreda (HEP), Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) na trećem, Pliva na četvrtom, Hrvatske željeznice (HŽ) na petom te Podravka na šestom mjestu. Hrvatske šume sa devetog mjesta u 1997. godini dospjele su na sedmo, dok je plasman varaždinske Vindije na osmom mjestu pomaknut za čak devet mjesta u odnosu na 1997. kada je bila sedamnaesta. Među prvih deset u 1998. našla se i Diona te kutinska Petrokemija. Među 400 najvećih po ukupnom prihodu prevladavale su tvrtke u privatnom vlasništvu, njih 228, 12 više nego 1997. godine, a razmjerno rastu njihova broja povećavan je i udjel te grupacije u ukupnome prihodu, dobiti pa i broju zaposlenih. Tako je, primjerice, u njima zaposleno 26,8 posto uposlenika, ostvareno 41,3 posto ukupnoga prihoda i 40,1 posto neto dobiti. Na rang listi 100 najvećih poduzetnika po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja vodi Pliva sa 637,5 milijuna kuna, slijedi HPT sa 371,4 milijuna kuna te Tvornica duhana Rovinj sa približno 157 milijuna kuna dobiti. Među prvih deset po ostvarenoj dobiti našli su se i INA, Zagrebačka pivovara, virovitička Viržinija, Franck, Podravka, Karlovačka pivovara, te Holding Zagrebačke banke. Među deset najvećih tvrtki po ukupnom prihodu porast broja zaposlenih u prošloj su godini zabilježile samo tri, dvije potpuno državne (HPT i HEP) i jedna privatna (Diona). U HPT-u krajem prošle godine bilo je zaposleno 21.705 radnika, 650 više nego na početku godine, u HEP- u 15.108, 156 više, a u Dioni 2097 ili 86 više. Istodobno, sedam ih je smanjilo broj zaposlenih i to za 2700, a najveći broj je smanjen u javnom sektoru. Tako je HŽ smanjio broj zaposlenih za 1556 na 20.440, Ina za 960 na 13.222, Hrvatske šume za 290 na 8.579. Pliva je s otprilike 5200 broj zaposlenih smanjila za 50, a Podravka za 200 na 4400. Statističko izvješće ZAP-u je podnijelo 62.050 poduzetnika, a među dvadesetak tisuća onih koji tu svoju obvezu nisu ispunili većinu čine mali poduzetnici. U ukupnom broju poduzetnika najviše je malih: 59.718, srednjevelikih 1784 a velikih 548. Čak 46 posto ili 28.548 tvrtki registrirano je za trgovinu, a 41,9 posto njih registrirano je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Prema podacima Privrednog vjesnika i ZAP-a, temeljno obilježje hrvatskog poduzetništva lani bili su veći tekući gubici od dobiti. Gubici su iznosili 12,26 milijardi kuna i u odnosu na godinu ranije bili 33,8 posto viši, dok je dobit smanjena za 17,4 posto na 6,82 milijarde kuna. PETROL I INA POTPISALI PREDUGOVOR O OSNIVANJU MJEŠTOVITE TVRTKE Generalni direktor INE Davor Štern i predsjednik uprave slovenske naftne tvrtke Petrol Janez Lotrič u srijedu su u Ljubljani potpisali Predugovor o prodaji poslovnog udjela tvrtke u vlasništvu zagrebačke INE. Zaključeni predugovor je temelj za potpisivanje ugovora kojim bi INA i Petrol osnovali zajedničko poduzeće sa sjedištem u Sloveniji, a koje bi se bavilo trgovinom ukapljenog naftnog plina (UNP). Taj predugovor predstavlja realizaciju Pisma namjere o dugoročnoj strateškoj suradnji kojega su potpisali direktori INE i Petrola, 16. prosinca 1998. u Otočcu. Inače, tri godine prekinuta suradnja hrvatskih i slovenskih naftaša obnovljena je sredino prosinca prošle godine kada su Janez Lotrič i Davor Štern, osim sporazuma o isporuci nafte i derivata u 1999., potpisali i Pismo namjere o osnivanju mješovite tvrtke. Petrol je jedan od najvećih opskrbljivača Slovenije ukapljenim naftnim plinom i u okviru svojih strateških usmjerenja namjerava učvrstiti svoj položaj na tamošnjem plinskom tržištu. S druge strane, INA je jedan od najznačajnijih dobavljača ukapljenog naftnog plina Petrola kao i preostalog dijela slovenskog tržišta. Imajući to u vidu ovaj potpis predugovora znači daljnje unapređenje poslovne suradnje između INE i Petrola, dok za potrošače znači sigurnost u opskrbi s cijenom konkurentnog i ekološki prihvatljivog energenta, ocjenjuju u INI. INA NAJVEĆI UVOZNIK I IZVOZNIK Najveći hrvatski izvoznik i uvoznik u 1998. godini bila je INA sa 268,9 milijuna USD vrijednim izvozom, te 503,4 milijuna USD uvoza, podaci su rang liste prošlogodišnjih najvećih izvoznika i uvoznika koju je objavio Privredni vjesnik u suradnji sa Zavodom za platni promet (ZAP). Nakon više godina intenzivnog rasta uvoza i smanjivanja plasmana hrvatske robe na strana tržišta, lanjska je godina bila prva u kojoj su vanjskotrgovinska kretanja bila nešto povoljnija, stoji u analizi. Zaustavljen je rast uvoza, koji je u odnosu na godinu ranije bio 7,9 posto manji i iznosio je 8,4 milijardi USD, dok je izvoz porastao na 4,5 milijardi USD, za 8,9 posto. Prema carinskim deklaracijama na rang listi najvećih hrvatskih izvoznika na drugom mjestu su zagrebački Polimeri sa 178,6 milijuna USD, na trećem riječki brodograditelj Viktor Lenac sa 168,2 milijuna USD, a na četvrtom Pliva sa 144,4 milijuna USD vrijednim izvozom. Lani je rastu izvoza ponajviše pridonijela isporuka zaostalih narudžbi brodova iz godine ranije, pa je u 1998. stopa rasta izvoza brodogradnje iznosila 348,6 posto. Tako se na visokom 13. i 14. mjestu nalaze i pulski Uljanik, sa 37,4 milijuna USD, te remontno brodogradilište iz Kraljevice s 35 milijuna USD vrijednim izvozom. Bez brodova bi indeks hrvatskog izvoza imao negativan predznak, jer je većina glavnih izvoznika u sklopu prerađivačke industrije lani imala stagnaciju ili pak, smanjenje plasmana svojih proizvoda na strana tržišta. Među pedeset najvećih izvoznika bilo je i relativno mnogo predstavnika tekstilne industrije. Tako je, primjerice, na 9. mjestu tvrtka Beti iz Žakanja sa približno 49 milijuna USD izvoza, na 10. Kamensko sa 48 milijuna USD i Varteks na 11. mjestu sa 43 milijuna USD vrijednim izvozom. Pored Ine, lani su, između ostalih najveći uvoznici bili Pliva sa 104,4 milijuna USD te Croatia Airlines sa 104,3 milijuna USD uvoza. U prva četiri mjeseca ove godine, bez povećanog plasmana brodograđevne djelatnosti kao lani, došlo je do pada izvoza za 8,7 posto. Dodatno su upozorenje, napominje se u analizi, i podaci o regionalnoj usmjerenosti izvoza, osobito o sve težem nošenju s konkurencijom na tržištu Europske unije i CEFTA-e. Također je zabrinjavajuće i smanjenje trgovinske razmjene sa Slovenijom s kojom postoji i Ugovor o slobodnoj trgovini. PROIZVODNJA NAFTE VEĆA OD 393.000 TONA U PRVIH PET MJESECI Na domaćim naftonosnim poljima tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvedeno je ukupno 393.129 tona nafte, što je jedan posto više od planiranog. U Angoli je INA do kraja svibnja proizvela 164.268 tona nafte, dok je proizvodnja u Egiptu iznosila 20.189 tona. Uz ukupno proizvedenih 153.289 tona kondenzata, INA je tijekom prvih pet mjeseci ove godine ukupno proizvela 730.875 tona kapljevine, što je tri posto više od planiranog. Proizvodnja plina bila je četiri posto viša od plana, odnosno ukupno je proizvedeno 647,7 milijuna prostornih metara plina. Etansko postrojenje u Ivaniću proizvelo je i 58.680 tona tekućih naftnih plinova, što je pak osam posto više od predviđenog. SISAČKA RAFINERIJA U SRPNJU ĆE PRERADITI 200.000 TONA NAFTE Rafinerija nafte u Sisku tijekom srpnja planira preraditi oko 200 tisuća tona domaće i uvozne nafte. Nakon obavljenog remonta preradbenih i energetskih postrojenja sisačke Rafinerije, koji je trajao oko 45 dana - od sredine svibnja do kraja lipnja, preradbena i energetska postrojenja trebala bi neprekidno raditi gotovo godinu dana, odnosno do slijedećeg remonta. Tržište je, tijekom tog planiranog remonta, bilo uredno opskrbljivano svim derivatima koje proizvodi sisačka rafinerija, te je svih proizvoda bilo dovoljno. ERISCCON NIKOLA TESLA I EXI OSNOVALI ZAJEDNIČKU KOMPANIJU Hrvatska telekomunikacijska kompanija Ericsson Nikola Tesla i međunarodna kompanija za usluge u telekomunikacijama sa sjedištem u Manchesteru EXi potpisali su ovih dana ugovor o stvaranju zajedničke kompanije za poslove implementacije telekomunikacijske opreme u istočnoj Europi. Kako su izvijestili su iz Ericsson Nikole Tesle, nova kompanija imati će sjedište u Zagrebu, a u njoj će inicijalno raditi 120 radnika koji su dosada uglavnom bili zaposlenici Erisccon Nikole Tesle. Šansa nove kompanije koja će svoje poslovne aktivnosti iz Hrvatske širiti na tržišta istočne Europe, leži upravo u potencijalima te regije gdje se velika sredstva troše na izgradnju telekomunikacijske infrastrukture. Kompanija EXi sa svojim je aktivnostima započela 1995. godine kada je upošljavala 60 djelatnika kojih je broj do danas porastao na 650. EXi svoje urede ima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Maleziji te sada i u Hrvatskoj. Kako su istaknuli u Ericsson Nikoli Tesli, potpisivanjem spomenutog ugovora nastavljen je proces restrukturiranja i prilagođavanja kompanije potrebama 'novog telekom svijeta', odnosno usmjeravanje na osnovne djelatnosti. Pritom kompanija stvara preduvjete za korištenje preferiranih partnera za implementaciju i druge poslovne aktivnosti na terenu, naveli su. Stvaranjem nove kompanije osigurava se zaposlenost sadašnjim djelatnicima te pruža realna mogućnost za povećanje broja zaposlenika i to iz redova mladih, visokoobrazovanih stručnjaka, istaknuli su u Ericsson Nikoli Tesli. NOVI UGOVOR HT-A I ERICSSON NIKOLE TESLE Hrvatske telekomunikacije (HT) i Ericsson Nikola Tesla ugovorili su nedavno, u skladu sa dugoročnim ugovorom o suradnji između dviju kompanija, novi posao vrijednosti veće od 140 milijuna kuna. Kako su izvijestili iz Ericsson Nikole Tesle, novim setom od ukupno osam pojedinačnih ugovora, između ostalog, obuhvaćene su četiri nove digitalne telefonske centrale - tri za Zagreb i jedna za Gospić. Njih će Ericsson Nikola Tesla prvi puta realizirati na hrvatskom tržištu u novoj hardverskoj i softverskoj izvedbi (BYB 501/Lokal 6). Osnovna karakteristika nove izvedbe su proširenje asortimana novih pretplatničkih usluga, veća pouzdanost kao i značajno smanjenje potrebnog prostora i eksploatacijskih troškova. "ULJANIK TESU" DOBIO CETRIFIKAT ISO9001 Tvornica strojeva za zavarivanje "Uljanik TESU" dobila je, kao četvrto poduzeće iz sustava Uljanika, certifikat ISO 9001 - potvrdu za sustav osiguranja kvalitete prema međunarodnim standardima. Tom je prigodom istaknuto kako je uvođenje sustava ISO9001 u Uljanikovoj tvornici, u kojoj je 120 zaposlenih, od izuzetnog značaja za inozemne partnere i nastup na inozemnim tržištima, gdje je konkurencija izuzetno velika. Tvornica strojeva za zavarivanje 80 posto proizvodnje mora plasirati u inozemstvu i to uglavnom u zemlje dalekog Istoka, a novo tržište ubrzo će biti i američko. Stoga svjetski standard obvezuje na kvalitetu, ali i na konkurentnu cijenu, zaključuju u Tvornici. ELKA PROŠLE GODINE OSTVARILA 5,5 MILIJUNA KUNA DOBITI Proizvođač električnih kabela Elka prošle je godine ostvario 421 milijun kuna ukupnih prihoda te dobit u visini 5,5 milijuna kuna, što je za 1,3 milijuna kuna više nego u 1997. godini, objavilo je poslovodstvo tvrtke na nedavno održanoj Glavnoj skupštini. Dio dobiti, 279.000 kuna rasporedit će se u zakonske rezerve, a ostalo u zadržanu dobit. Dividenda dioničarima neće se isplaćivati, zaključeno je na skupštini. Elka je prošle godine proizvela 19.305 tona proizvoda, što je jedan posto više od plana, te 11 posto više u odnosu na 1997. godinu. Ukupno je realizirano 391,9 milijuna kuna gotove robe, dva posto više. Za razliku od prijašnjih godina, lani je veći dio plasmana ostvaren na domaćem tržištu, gotovo 64 posto, istaknuli su u tvrtki. Poboljšanju realizacije na domaćem tržištu pored brodskih, telekomunikacijskih i energetskih kabela značajno je doprinijela i isporuka 3.000 tona alu-čel užadi za 400 kilovoltni dalekovod Zagreb-Žerjavinec-mađarska granica. Iako su u izvozu postignuti skromniji rezultati, u tvrtki su lani i izvozom osigurali redoviti priljev novca. Tako su jedna od malobrojnih domaćih tvrtki koje ne samo da proizvode, već i uredno plaćaju svoje obveze. Kako bi bili što konkurentniji u Elki su snizili troškove poslovanja te su sredinom prošle godine započeli realizaciju drugog programa zbrinjavanja viška zaposlenika, koji je bio zasnovan na dobrovoljnosti. Sredstva za program Elka je osigurala sama. Za investicijska ulaganja lani je utrošeno približno šest milijuna kuna. Tako se uložilo u pregradnju linije za vulkanizaciju s tzv. mokre/vodene pare u suhu/N2/vulkanizaciju, u skladu sa zahtjevima tržišta. Ostale investicije odnosile su se na kompletiranje proizvodnih linija s raznim pomoćnim uređajima koji utječu na kvalitetu i racionalniji utrošak materijala, rekonstrukciju upravljanja, računarsku opremu, vlastiti izvor tehnološke vode itd. NIŽE CARINE POVEĆAVAJU PROIZVODNJU I IZVOZ Na uvoz opreme, uređaja, aparata te vozila i njihovih dijelova, u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, od ovoga tjedna se, u skladu s uredbom hrvatske Vlade, primjenjuje carinska povlastica, koja omogućava bescarinski uvoz tih proizvoda u ukupnoj vrijednosti jednakoj vrijednosti izvezenih proizvoda. Uz daljnje poticanje izvoza, takva bi odluka, kako smatraju stručnjaci, mogla još više potaknuti inozemne tvrtke na suradnju s hrvatskom industrijom. Značajnija bi se pojeftinjenja, barem zasad, mogla očekivati pri kupovini ponednih marki novih vozila, u koja strane korporacije ugrađuju dijelove proizvedene u Hrvatskoj. Po raspoloživim je podacima, prošle godine ukupna proizvodnja za potrebe svjetske autoindustrije u Hrvatskoj iznosila otprilike 150 milijuna DEM. Kako je u Hrvatsku lani uvezeno novih vozila, uključujući gospodarska i vozila specijalne namjene, u ukupnoj vrijednosti od približno 714 milijuna USD, bescarinski će se uvoz, barem zasad, odnositi na manji količine vozila pojedinih proizvođača. Takva uredba hrvatske Vlade, u interesu je i domaćih proizvođača automobilskih dijelova ali i ovlaštenih uvoznika vozila, koji su dosad, prilikom uvoza automobila s ugrađenim hrvatskim dijelovima, mogli koristiti 50 postotnu carinsku povlasticu. Tako su neki uvoznici dosad, umjesto 15 odnosno deset postotne carine, za jedan dio uvezenih automobila plaćali napola manje carinske stope. Time su, prema nekim procjenama, povećali obujam svoje prodaje, te osigurali dodatni priljev državnom proračunu prema naplaćenom PDV-u. Ukupna proizvodnja hrvatski proizvođači dijelova za autoindustriju prije Domovinskog rata vrijedila je 450 milijuna DEM, a sadašnja trostruko manja proizvodnja, ukazuje na određene probleme u kojima se trenutačno nalazi ta industrijska grana. Od većih domaćih proizvođača automobilskih dijelova prve ugradnje, AD Plastika iz Solina ostvaruje godišnju proizvodnju vrijednu 75 milijuna DEM, od čega je većina namijenjena za francuski Renault. Značajni izvoz, uz tvrtku Elcon, bilježi i tvrtka Cimos iz Buzeta, koja će ove godine, uz isporuke za francuske proizvođače, za Volkswagen proizvesti dijelova vrijednih 25 milijuna DEM. SKUPŠTINA DIONIČARA CROATIA AIRLINESA Zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines u prošloj je godini ostvarila gubitak od 6,69 milijuna kuna, što je zadovoljavajući poslovni rezultat s obzirom na uvjete gospodarske i financijske nestabilnosti te na intenzivna prošlogodišnja ulaganja te tvrtke, rečeno je na redovitoj Glavnoj skupštini dioničara te tvrtke. Poslovanje Croatia Airlinesa u prošloj je godini, između ostalog, bilo opterećeno porastom troškova života u Hrvatskoj za 6,4 posto, problemom likvidnosti i neplaćanja u gospodarstvu, te slabijom turističkom sezonom od očekivane. Prošle je godine Croatia Airlines ukupno prevezla 920.000 putnika ili 6,2 posto više nego godinu prije, od čega u međunarodnom redovnom prometu 465.000, odnosno 13 posto više nego 1997. U domaćem redovnom prometu lani je prevezeno 362.000 putnika, što je četiri posto više, dok je u charter prometu ta hrvatska zrakoplovna tvrtka lani prevezla 92.000 putnika ili 13 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom. U prošloj je godini aktiva Croatia Airlinesa povećana na 211 milijuna USD, a investicije su iznosile 114 milijuna USD. Potraživanja su povećana za 64 posto, kratkoročne obveze povećane su za 41 posto, dok su dugoročne obveze porasle 2,9 puta. Od početka ove godine do 23.ožujka, Croatia Airlines je povećala broj prevezenih putnika za deset posto, što je bilo pet posto više od planiranog, no zbog NATO akcije koja je uslijedila u SRJ do 23. svibnja ostvareno je ukupno 86 posto od plana. Kriza izazvana tom vojnom akcijom, ipak neće imati tako dramatične posljedice kao što je bilo za očekivati na samom početku, kaže poslovodstvo. Croatia Airlines početkom godine planirala je povećanje putničkog prometa u 1999. za 14 posto, povećanje prijevoza tereta za 5,9 posto, te povećanje broja uzlijetanja za 4,4 posto. Na svjetskom zrakoplovnom tržištu lani je zabilježen ukupan porast prometa putnika za dva posto, a kompanije Boing i Airbus isporučile su ukupno 792 putnička zrakoplova. Istodobno su i otkazane, odnosno odgođene, narudžbe za 122 zrakoplova, što su prvi znaci krize i na tom gospodarskom polju. U Europi je pak zabilježen 6,4 postotni porast prometa putnika zrakoplovima, dok je robni promet ostvario 5,7 postotni pad u usporedbi s godinom prije. Veliku konkurenciju na tom tržištu pokazuje i povećana ponuda sjedala za 6,6 posto, a sve su zrakoplovne kompanije lani zabilježile pad profita u odnosu na 1997. HRVATSKOJ BRODOGRADNJI ZAJAM OD 100 MILIJUNA DEM U Splitu je ovih dana potpisan ugovor o 100 milijuna DEM zajma namijenjena tehnološkoj obnovi hrvatske brodogradnje. Ugovor su na prigodnoj svečanosti u zgradi Splitsko-dalmatinske županije potpisali predsjednik i članica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Anton Kovačev i Marija Kolarić te predsjednik i član Uprave njemačke banke za obnovu Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KIW) Andreas Uebeleisen i Rolf Hans Gebauer. Po riječima predsjednika HBOR-a Antona Kovačeva zajam je izvanredno važan za jadranske navoze jer je zadnja temeljitija tehnološka obnova obavljena potkraj 70-ih godina. Zajam je namijenjen nabavi suvremene opreme koja će, dodao je Kovačev, ubrzati gradnju, sniziti troškove, povećati proizvodnost i konkurentnost na svjetskom tržištu. Opremu za tehnološku obnovu hrvatske brodogradnje u cijelosti će dobaviti njemački proizvođači, među kojima je najpoznatiji Thyssen Reisenthal Techni. Zajam je raspoređen po brodogradilištima, tako da Brodosplitu, "3. maju" i Uljaniku pripada po nešto više od 22 milijuna DEM, Brodotrogiru osam milijuna DEM, a "Kraljevici" pet milijuna DEM. Razlika do svote od 100 milijuna DEM bit će razdijeljena do kraja mjeseca. HBOR će uskoro potpisati ugovor o 8,5 milijuna eura zajma s talijanskom Banco Ambrosiano Veneto, najavio je Kovačev, ne rekavši ništa o namjeni zajma. DILJ POVEĆAO TEMELJNI KAPITAL ZA 100 POSTO Povećanje temeljnog kapitala za više od 100 posto pridonijet će još boljem odnosu dioničara prema vlasništvu, ocijenilo je poslovodstvo vinkovačke industrije građevinskog materijala Dilj. Naime, dosadašnji temeljni kapital bio je podijeljen u 128.000 dionica, a iznosio je 46.028.800 kuna. Povećan je na dva načina, i to tako da je vrijednost dosadašnjih dionica povećena na 400 kuna, pri čemu je temeljni kapital povećan na 51.200.000 kuna. Drugi je način bio povećanje vrijednosti kapitala iz vlastitih sredstava, tzv. pričuve, izdavanjem 128.000 novih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 400 kuna. Time je temeljni kapital povećan s 51.200.000 kuna na 102.400.000 kuna. Kako su istaknuli u tvrtki, povećanje temeljnog kapitala veliki je stimulans za dioničare, budući je dosadašnja vrijednost njihovih dionica uvećana za 100 posto. To znači da dioničar koji je do sada posjedovao 91 dionicu sada posjeduje 182 dionice, s tim da dosadašnju 91 dionicu otplaćuje obročno, s popustom. Dodatnu 91 dionicu prima u vlasništvo bez ikakve naknade. Za eventualnu prodaju svojih dionica svaki je dioničar dužan dobiti suglasnost Nadzornog odbora. Inače, u Dilju ulaganjima u tehnološku modernizaciju nastoje zadržati korak s europskim proizvođačima i uvrstiti se među najpoznatije proizvođače crijepa. Tako je tvrtki nedavno isporučena nova revolver presa sa tri otiska čija bi montaža trebala započeti krajem godine. Kupovina nove prese početak je zamjene svih presa u Dilju koje rade više od dvadeset godina, a početak rada s novom presom povećat će kakvoću crijepa, produktivnost i automatizaciju proizvodnje. Ukupna investicija, zajedno s građevinskim radovima vrijedna je otprilike dva milijuna DEM. KRAŠ OSTVARIO DOBIT OD 16,4 MILIJUNA KUNA Zagrebačka prehrambena industrija Kraš, unatoč svim problemima na domaćem i inozemnim tržištima, prošle je godine ostvarila 722 milijuna kuna ukupnog prihoda (sedam milijuna više nego 1997.), te dobit nakon oporezivanja u visini od 16,4 milijuna kuna. Na predstojećoj glavnoj skupštini (17. srpnja), dioničari Kraša trebali bi odlučiti o rasporedu ostvarene dobiti. Prihvate li dioničari prijedlog uprave, od 16,09 milijuna kuna dobiti Kraša d.d. matice, u zakonske bi rezerve trebalo biti raspoređeno više od 804 tisuće kuna, dok bi 15,28 milijuna kuna bila zadržana dobit. Tijekom prošle godine Kraš je proizveo 22.269 tona konditorskih proizvoda, od čega najviše kakao proizvoda 4417 tona. Proizvodnja je u odnosu na 1997. godinu bila veće za 2,5 posto, a Krašev udjel u ukupnoj domaćoj konditorskoj proizvodnji povećan je za 0,6 posto, te je lani iznosio 49,7 posto. Lani je tvrtka prodala ukupno 21.856 tona slatkiša, a na domaćem tržištu, na kojem je lani zabilježen pad potrošnje konditorskih proizvoda za približno 3,5 posto, prodano je 15.937 tona konditorskih proizvoda. Na strana je tržišta plasirano 5919 tona (27,1 posto ukupne prodaje). U strukturi ostvarenog izvoza 3984 tona realizirano je putem Kraševih tvrtki na tržištima Slovenije, BiH i Makedonije, na kojima je zabilježen porast prodaje 18,2 posto. Ostatak izvoza plasiran je na tržišta Amerike, Kanade, Australije, Rusije,Evrope i na Bliskom Istoku. S aspekta tehničko-tehnološkog razvoja, 1998. godina je za Kraš bila iznimno važna, obzirom na značajne investicije prema projektu Kraš 2000. tako je puštena u rad nova linija za proizvodnju i pakiranje slanih prutića, linija za proizvodnju, čokoladiranje i pakiranje želea, gumenih bombona i dr. Prema investicijskom planu koncem godine trajno je prestala proizvodnja u tvornici u Branimirovoj ulici, čime je završena povijest proizvodnje na toj lokaciji. POTPISAN NOVI UGOVOR IZMEĐU COSUNA I HFP-A Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i nizozemska kompanija Cosun, većinski vlasnik Tvornice šećera Virovitica, potpisali su ovoga tjedna u Zagrebu novi ugovor kojim će, među ostalim, biti riješeno i dugovanje Cosuna od 69 milijuna kuna proizvođačima šećerne repe od prošle godine. Novim ugovorom Hrvatski fond za privatizaciju prodao je Cosunu dodatni paket od 27 posto dionica u vrijednosti od dva milijuna DEM, čime je Cosun postao vlasnik oko 78 posto dionica virovitičke šećerane. Odmah nakon potpisivanja ugovora započet će isplata kooperantima virovitičke šećerane. Naime, odmah će krenuti isplata prve tranše (18,5 miljuna kuna), koje je Cosun već uplatio na svoj račun u Privrednoj banci Zagreb, dok bi ostatak trebao biti isplaćen u roku od 20 dana. Novac za isplatu kooperantima dio je od 127 milijuna kuna, koje je Cosun namijenio za dokapitalizaciju šećerane, a nakon podmirenja dugovanja prema kooperantima ostatak od 58 milijuna kuna iskoristiti će se za daljnje poslovanje tvrtke. Time bi se, po riječima predstavnika Cosuna, osigurala daljna proizvodnja, a nakon toga predstoji drugi korak tj. rješavanje dugova šećerane prema drugim vjerovnicima. Na temelju starog ugovora između Cosuna i HFP-a potpisanog 23. prosinca prošle godine, nije se moglo pronaći adekvatno rješenje za isplatu duga kooperantima. U NOVOJ GRADIŠKI GRADI SE SLADARA KAPACITETA 50.000 TONA Polaganjem kamena temeljca prošloga je tjedna u Novoj Gradiški i službeno počela izgradnje nove tvornice pivarskog slada, kapaciteta 50.000 tona godišnje. Tvornica "Slavonija slad" iz Nove Gradiške, osnovana je 1997. godine kapitalom spomenutog belgijskog poduzeća a temelj je bila tvornica pivarskog slada pri Klasu d.d. Nova Gradiška. U novi objekat sladare inovlasnik ulaže više od 30 milijuna DEM, a tvornica treba biti završena za 18 mjeseci. Za preradu u sladari godišnje će biti potrebito 65.000 tona pivarskog ječma. Jedina ovakove vrste u Hrvatskoj tvornica pivarskog slada u Novoj Gradiški bit će u potpunosti kompjutorizirana, u njoj će biti primjenjena najnovija tehnika i zadovoljit će potrebe hrvatskih pivovara u idućih tri do pet godina. "MLINAR" PŠENICU PLAĆA PO KUNU Mlinsko-pekarska industrija "Mlinar" iz Križevaca otkupila je dosad od seljaka potkalničkog kraja tridesetak vagona pšenice ovogodišnjeg uroda po cijeni od jedne kune po kilogramu. Otkupna cijena se odnosi na zrno standardne kakvoće do 13 posto vlage i dva posto primjesa. Dosad su pšenicu uglavnom nudili poljodjelci koji su ugovorili proizvodnju na otprilike 1.500 hektara i kojima će se urod platiti najkasnije za 30 dana. Prema riječima poslovodstva tvrtke, ovoga ljeta se kani otkupiti najviše 450 vagona pšenice, što je upola manje nego lani, ponajprije zato što su i seljaci manje sijali. Neki koji su ugovorili proizvodnju, a nisu prošle jeseni uspjeli zasijati pšenicu, moći će to nadoknaditi ovogodišnjom sjetvom. Križevački "Mlinar" prima i seljačku pšenicu na pohranu u svojim silosima, a proizvođači će je moći prodati ili zamijeniti za "Mlinarove" proizvode kad to zažele. RASTE PRODAJA MINERALNIH VODA Prodaja mineralnih voda i osvježavajućih bezalkoholnih pića proteklih je vrućih dana znatno povećana, čak 3-4 puta u odnosu na zimsku i proljetnu sezonu. Dva domaća proizvođača mineralnih voda - zagrebačke Jamnice, iz sastava koncerna Agrokor, i Podravkina tvornice Studenac iz Lipika nastoje tržištu ponuditi što veće količine mineralnih voda, a prema potvrdi iz obje tvrtke proizvodnja se odvija s 100 postotnim iskorištenjem kapaciteta. Jamnica na domaćem tržištu ima udjel od 80 posto prodaje mineralnih voda. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine tvrtka je ostvarila prodaju od oko 80 milijuna litara prirodne mineralne vode, pri čemu je na domaće tržište plasirano približno 74 milijuna litara, a ostatak na inozemnim tržištama (BiH, Australija, SAD, Kanada, Švicarska, Njemačka, a od prošle godine i Slovenija i Slovačka). Ilustracije radi, samo tijekom srpnja i kolovoza Jamnica planira na tržište plasirati više od 46 milijuna litara mineralne vode, potvrđeno je u tvrtki, dok je prošlog mjeseca prodaja dosegnula 17,7 milijuna litara. Od količina koje planiraju plasirati u srpnju i kolovozu 26 milijuna litara završit će na tržištu Jadrana. Podravkina tvornica u Lipiku od nedavno uz standardnu mineralnu vodu tržištu nudi i niskogaziranu mineralnu vodu ( prvu takve vrste u Hrvatskoj), te prirodnu izvorsku vodu. Po riječima predstavnika Podravke, tvornica uz mineralnu vodu na tržište plasira i osvježavajući napitak - deit u nekoliko okusa, a u špici ljetne sezone iz tvornice dnevno na tržište odlazi gotovo pola milijuna litara vode i deita. Podravkina tvornica prošle je godine izvršila redizajn i proširila asortiman novim pakiranjima mineralnih voda, a prodaje je lani porasla deset posto na 34,78 milijuna litara. Prodaja bi i u ovoj godini trebala porasti daljnih deset posto, kažu u Podravci. U Podravci su zadovoljni sadašnjom zaštitom domaće proizvodnje mineralnih voda, što potvrđuju i podaci o malom uvozu koji uglavnom dolazi iz Slovenije. Jamnica je od nedavno proširila svoj asortiman i s prirodnim sokovima pod nazivom Juicy, a u nepunih dva mjeseca proizvodnje prodano je više od 410.000 litara. Tijekom srpnja i kolovoza na tržište planiraju plasirati otprilike milijun litara sokova, od čega 380.000 litara na jadranskom području. Zahvaljujući praćenju trendova na svjetskom i domaćem tržištu poslovodstvo Jamnice odlučilo je u svoj investicijski plan za ovu godinu uključiti i puštanje u rad nove pet linije s puhalicom za pet boce, kapaciteta 16.000 boca na sat. Postavljanjem nove linije, čiji se početak rada očekuje početkom kolovoza, Jamnica će biti u mogućnosti plasirati na tržište više od 180 milijuna litara mineralne vode godišnje. CROLOVA HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA PUTEM INTERNETA Hrvatska će turistička ponuda u sezoni 2000. godine biti bogatija za novog touroperatora, tvrtku Crol koja je u suradnji s računalnom korporacijom IBM razvila on-line rezervacijski sustav s multimedijalnim katalogom. Sustav, koji je danas predstavljen novinarima, koristit će se za promidžbu i prodaju prvenstveno privatnog smještaja, te hotela, kampova, tzv. turističkih naselja, nautičkog turizma, seoskog turizma, izleta i sl. Osim što će gostu omogućavati precizno pronalaženje slobodnog smještaja i usluge, kažu u toj tvrtki, ovaj će sustav pronađeni smještaj predočavati pomoću panoramskih fotografija. One će gostu omogućavati da 'prošeta' po apartmanu, 'provjeri' pogled s balkona ili čak 'odluta' do mora. Takve virtualne šetnje pratit će se na interaktivnoj karti destinacije uz koju je priložen i kompletan turistički vodič, s uključenom kompletnom turističkom ponudom svake destinacije. Navedeni rezervacijski sustav touroperater Crol razvio je prvenstveno za svoje potrebe, no komercijalno će biti ponuđen i drugim touroperatorima i svim subjektima u turizmu. Cjelokupni daljnji razvoj Crol sustava odvijat će se u suradnji s IBM-om; od hardwarea na kojem će se vršiti izrada i programiranje, preko baza podataka pa sve do serverskog dijela i Netfinityračunala koje će opsluživati sve agente i cjelokupni Internet. Dakle, jednostavno rečeno, gost će putem Interneta samostalno ili posredstvom svog touroperatora, odabere li Hrvatsku kao svoju destinaciju odmora, moći pregledati ponuđeni smještaj, rezervirati ga, te putem kreditne kartice izvršiti uplatu. Uz to dobija i upute o tome na koji način doći do odabrane desinacije, kartu i sl. Crol je pokrenut inicijativom hrvatskih poduzetnika i informatičara, rečeno je danas, s idejom primjene e-businessa na području prodaje hrvatskih turističkih usluga na inozemnom tržištu. Taj je sustav na nedavno održanom najvećem međunarodnom sajmu inovacija INPEX '99 u Pitssburghu u SAD-u osvojio zlatnu medalju u kategoriji Advertising (promidžbe). Taj projekt pozdravilo je Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, kažu u Crolu, no izostaje bilo kakav konkretan interes. Ipak, nadaju se nekoj vrsti suradnje s navedenim institucijama, barem na polju zajedničke promidžbene aktivnosti na inozemnim tržištima. HOTELI BAŠKA D.D. LANI POSLOVALI S DOBITI Turistička tvrtka Hoteli Baška d.d. s otoka Krka u prošloj je godini poslovala s dobiti u visini 1,19 milijuna kuna, koja je usmjerena na pokriće gubitaka iz prijašnjih godina. Kako ističe Uprava, najveći problem u tvrtkinu poslovanju proizlazi iz nesigurnosti stalnih promjena uvjeta poslovanja. Posebice se to odnosi na vanjske utjecaje i uvjete na koje tvrtka ne može utjecati. Za smanjenje turističkog prometa u ovoj godini, po njihovom je mišljenju, krivo političko-ratno okruženje u susjednim državama zbog čega je bitno smanjena potražnja za hrvatskim turističkim odredištima. Isto tako, drži on, kriva je i porezna politika s neprihvatljivom visinom stope PDV-a te nerealno visoke kamatne stope na kredite odobrene turističkim tvrtkama. Zbog svih tih razloga, u ovoj će se godini očekuje ostvarenje 80 posto fizičkog i financijskog prometa iz prijašnje godine, procijenjuju u tvrtki. U hotelskim objektima Hotela Baška protekli je vikend boravilo 1.200 gostiju, koji su gotovo u potpunosti popunili smještajne kapacitete. U kampu Zablaće trenutačno boravi 1078 gostiju, što je 67 posto od ukupnog popunjenja, dok se u kampu Bunculuka odmara 650 gostiju, što iznosi 54 posto kapaciteta toga kampa. U strukturi turista prednjače Austrijanci, kojih je od početka ovogodišnje turističke sezone, pa do kraja lipnja u hotelima i kampovima Hotela Baška bilo 19.640 ili 32 posto od ukupnog broja. Na nedavno održanoj Godišnjoj skupštini Hotela Baška, među ostalim odlukama, zbog isteka mandata imenovan je i novi predsjednik Skupštine Ljubomir Galić, koji je zamijenio dosadašnjeg predsjednika Tomislava Marčinka. Također je imenovano i sedmero novih članova Nadzornog odbora. U ARENATURISTU TRI POSTO BOLJA POPUNJENOST NEGO LANI U pulskom hotelsko-turističkom poduzeću Arenaturist trenutačno boravi 12.603 gostiju, što je u odnosu na isti dan prošle godine za tri posto bolja popunjenost smještajnih kapaciteta. U hotelima boravi 6.324 gostiju, u autokampovima 5.980 a u privatnom smještaju 299 gostiju. Bolje popunjenje bilježe hoteli, dok autokampovi i privatni smještaj imaju slabije rezultate u odnosu na prošlu godinu. Od hotelskih objekata otvoreni su svi hoteli osim hotela "Park" čija adaptacija se privodi kraju. Od 12.603 gosta, 814 su domaći, a 11.789 inozemni gosti. od hotela najbolje je popunjen hotel "Belvedere" u Medulinu, gdje boravi 1.330 gostiju, zatim apartmansko naselje Punta Verudela sa 1.329 gostiju, a od autokampova AC "Medulin", gdje su smještena 2.682 gosta. Po podacima iz službe za marketing, u "Arenaturistu" špicu sezone očekuju oko 1. kolovoza kada na godišnji odmor kreću gosti iz Bavarske kao i iz Baden Wuerttemberga te gosti iz Italije. UPLOVIO PRVI TRAJEKT U OBNOVLJENU PLOMINSKU LUKU Probnim uplovljavanjem trajekta iz Venecije "Aleks VI.", u plominskoj je luci ovih dana obilježen završetak prve faze gradnje trajektnog pristaništa. Time se, kako se čulo, privodi kraju prvi od dvadeset projekata iz programa gradnje objekata uz Termoelektranu "Plomin", koji su izradili i pokrenuli Hrvatska elektroprivreda i lokalna zajednica Labinštine. Radovi su vrijedni deset milijuna DEM, a pomorski će prijevoz preuzeti novoosnovano poduzeće "Plomin linija". Sljedeći trajekt uplovit će u ponedjeljak, a do sada su ugovorene trajektne veze Plomin- Porozine, Plomin-Mali Lošinj i Plomin-Venecija. POVEĆAN PROMET U NAUTIČKOJ LUCI U KOMIŽI U komišku je nautičku luku od početka ovoljetne turističke sezone do sada uplovilo 550 jahti i jedrilica s 1600, većinom stranih nautičara. To je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dvadesetak posto više registriranih uplovljavanja. Sudeći prema najavama inozemnih i domaćih nautičara za kolovoz, rujan a i kasnij, ovogodišnja bi nautičarska sezona u Komiži mogla biti čak za trećinu bolja od lanjske, prognoziraju tamošnji turistički djelatnici. Po njihovim očekivanjima do konca sezone u komiškoj luci bit će ostvareno otprilike 2.500 uplovljenja s više od 8.000, pretežito stranih nautičara. PREDSTAVLJEN HRVATSKI TURISTIČKI PANO U Čakovcu je ovih dana javnosti predstavljen ogledni hrvatski turistički pano. Riječ je o zemljovidima veličine 80x100 centimetara na kojima su prikazane sve najvažnije institucije određenog kraja, a put do njih označen je svijetlećim diodama. Radi se o isključivo domaćem proizvodu, registriranom i patentno zaštićenom u Hrvatskoj, kojim se doprinosi poslovnom i turističkom razvitku naselja u kojima se postavlja. Pano je predstavila tvrtka "Panoex" iz Nedelišća uz podršku i suradnju Međimurskog poduzetničkog centra VIS KONFEKCIJA OSTVARILA 254.000 KUNA DOBITI Varaždinska VIS konfekcija d.d. prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 254.000 kuna. Kako su istaknuli u tvrtki, dobit ostvarena u prošloj godini veća je od one iz godine ranije, a ostvarena je uz značajna ulaganja u modernizaciju opreme. Tako je u nove strojeve za šivanje, izmjenu krovišta na pogonu u Budinščini, izgradnju vlastitog vodovoda te kotlovnice u pogonu Vinica uloženo približno 1,63 milijuna kuna, uglavnom vlastitih sredstava. Prošlu poslovnu godinu obilježilo je i to što se 95 posto ukupne proizvodnje odnosilo na doradne poslove za inozemnog partnera, a taj je trend nastavljen i u ovoj godini. Naime, tvrtka na domaćem tržištu sudjeluje sa samo pet posto vlastite proizvodnje, a iako su proizvodi traženi taj se omjer zasad neće povećavati zbog problematične naplativosti. U tvrtki će nastaviti uspješnu suradnju sa S'Oliverom, za kojeg se radi tzv. logistika, tj. VIS konfekcija organizira i rad kooperanata za tog dobavljača. MCR-MAZDA HRVATSKA PREZENTIRALA REZULTATE UPRAVI KORPORACIJE Ovogodišnji prodajni rezultati zagrebačke tvrtke MCR-Mazda Hrvatska, generalnog zastupnika tog japanskog proizvođača vozila za Hrvatsku, prezentirani su prošloga tjedna predsjedniku Mazda Motor korporacije James E. Milleru, prilikom njegovog radnog posjeta grupi Mazda Austria. Tržišta Hrvatske, Slovenije i Mađarske pripadaju grupi Mazda Austria, a zajedno čine 8,7 posto od ukupne prodaje tih vozila u Europi. MCR-Mazda Hrvatska u proteklom je lipnju ostvarila svoj rekord sa prodanih 307 vozila, dok je u prvih pet mjeseci ta tvrtka u prodaji vozila u Hrvatskoj ostvarila tržišni udio od 4,31 posto. Tim se rezultatima, MCR-Mazda Hrvatska po ostvarenom tržišnom udjelu, približila svom principalu tvrtki Mazda Austria koja ostvaruje otprilike pet posto udjela na tržištu Austrije. Grupa Mazda Austria, čije je sjedište u Klagenfurtu, u prodaji mazdinih vozila ima vodeću poziciju na tržištu srednje i istočne Europe sa ukupnom godišnjom prodajom od 20.000 vozila, dok je uusporedbi sa svim ostalim europskim tržištima po prodaji vozila Mazde na četvrtom mjestu, iza Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske. Ta grupa, uz vozila, distribuira i rezervne dijelove, kojih imaju više od 45.000 različitih vrsta, odnosno 600.000 komada ukupne vrijednosti oko 33 milijuna kuna. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA TURISTIČKA POMOĆ HRVATSKE FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Hrvatska će pomoći Federaciji BiH u organizaciji turističke djelatnosti, izgradnji institucija turističke nadgradnje te izgradnji privatnog sektora turizma i hotelijerstva, istaknuto je na sastanku Mješovite radne grupe za turizam RH i Federacije BiH, koji je organiziran na inicijativu hrvatskog Ministarstva turizma, sukladno potpisanom lipanjskom Aneksu Sporazuma o turističkoj suradnji između hrvatske Vlade i Vlade Federacije BiH. Također će se, rečeno je, surađivati i na području zajedničkog predstavljanja turizma na inozemnim turističkim tržištima, izgradnji i promociji zajedničkog turističkog proizvoda, uzajamnom ulaganju u turističke objekte, kao i "posudbi" hrvatskih turističkih kadrova u Federaciju BiH. S obzirom da je Hrvatska u proteklim godinama izgradila turistički sustav na iskustvima europskih zemalja, Hrvatska je spremna na traženje BiH prenijeti raspoloživa dosegnuća u tu zemlju, istaknula je zamjenica ministra turizma Vinka Cetinski, koja je vodila hrvatsku delegaciju. U Federaciji BiH, čije je područje decentralizirano, jer je podijeljno na deset kantona, od kojih šest već imaju osnovane turističke zajednice, još uvijek postoji niz problema s kojima se Federacija susreće na području gospodarstva i turizma, rekao je federalni ministar trgovine Branko Ivković. UNAPRJEĐENJE GOSPODARSKE SURADNJE HRVATSKE I TURSKE Unaprjeđenju gospodarske suradnje Hrvatske i Turske pridonijet će poslovni kontakti gospodarstvenika dviju zemalja, naglašeno je u razgovoru predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića i turskog veleposlanika u RH Selahattina Alpara. Pritom je istaknut prošlotjedni uspješni posjet Hrvatskoj turskih poslovnih ljudi zainteresiranih za ulaganja u hrvatski turizam, kao i ovotjedni posjet hrvatskih gospodarstvenika Istambulu, tijekom kojega su turski partneri iskazali interes, ne samo za ulaganja u hrvatske turističke kapacitete, već i za zajednički nastup na tržištima trećih zemalja. Daljnje mogućnosti za konkretiziranje poslovnih odnosa, a za što postoji potpora turske EXIM banke u obliku kredita od 100 milijuna USD, bit će nastupi hrvatskih i turskih gospodarstvenika na sajmu u Izmiru u kolovozu te u Zagrebu, u rujnu, kada je Turska na Zagrebačkom velesajmu zemlja-partner. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA ČLANOVI HUP-A DOGOVORILI KONKRETNE POSLOVE S EGIPATSKIM GOSPODARSTVENICIMA Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), prilikom boravka u Egiptu, s egipatskim su gospodarstvenicima razgovarali o poslovnoj suradnju a sklopljeni su i konkretni poslovi. Tako je splitska tvrtka Pomgrad dogovorila projekt izgradnje marine s tvrtkom El. Naggar Group iz Aleksandrije. Članovi HUP-a, koji su se nedavno vratili iz Egipta, sudjelovali su u gospodarskoj misiji u okviru posjete hrvatskog državnoga izaslanstva Egiptu, koje je vodio ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Prilikom boravka u Egiptu, hrvatski su gospodarstvenici razgovarali s predstavnicima egipatskih tvrtki iz prehrambene, metalne, drvne, automobilske, naftne, tekstilne i kožne industrije te graditeljstva. Osim individualnih susreta koji su rezultirali sklapanjem konkretnih poslova, članovi HUP-a predstavili su aktivnosti svoje udruge te dogovorili potpisivanje ugovora o suradnji sa srodnom udrugom tijekom posjete izaslanstva egipatskih industrijalaca jesenskom Zagrebačkom velesajmu. Hrvatski gospodarstvenici posjetili su i egipatsku trgovačku komoru, industrijska postrojenja petrokemije, prehrambene industrije i industrije kože, a organiziran je i posjet industrijskoj zoni Aleksandrije gdje se nalazi 65 tvornica i najveći kontejnerski pomorski terminal na svijetu. BOJAZAN OD UKIDANJA DUTY FREE SHOPOVA U ZRAČNIM LUKAMA Ukidanjem slobodnih carinskih prodavaonica (Duty Free Shop) u zračnim lukama Hrvatska bi bila prva država u Europi koja bi se olako odrekla ubiranja značajnih prihoda koji se tim putem ostvaruju, rečeno je na sastanku Grupacije slobodnih carinskih prodavaonica u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U ukupnim prihodima zračnih luka slobodne carinske prodavaonice sudjeluju sa 15 do 20 posto. U prijedlogu novog carinskog zakona RH, mišljenja su članovi Grupacije, nedovoljno je jasno hoće li slobodne carinske prodavaonice u idućoj godini, kada bi zakon trebao stupiti na snagu, nastaviti s radom ili ne. U predloženoj zakonskoj točki 171. spominju se kao dopušteni oblici carinskog postupanja tek slobodne zone i slobodna skladišta. Upravo to članovima Grupacije povećava bojazan da će se dosadašnja investiranja u modernizaciju njihovih Duty Free prodavaonica pretvoriti u bačen novac. Carinskim zakonom koji je na snazi u točki 222. određeno je kako se u zračnim lukama mogu otvarati slobodne carinske prodavaonice za prodaju robe putnicima koji odlaze u inozemstvo, a za njihovo djelovanje predviđeno je dobivanje koncesija za prodaju čiji godišnji iznos premašuje 500.000 DEM. Kako su trenutačno hrvatske zračne luke u većinskom vlasništvu države, eventualnim ukidanjem slobodnih carinskih prodavaonica, rečeno je na sastanku, sredstva prihodovana po zakonskoj točki 222. trebat će se namiriti nekim drugim putem. To će onda značiti ili viša proračunska izdvajanja, ili pak povećanje cijena pristojbi u zračnim lukama kako za strane tako i za domaće letove. Ovo drugo, smatraju pojedini članovi Grupacije, moglo bi se odraziti i na cijene nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlinesa i smanjiti hrvatski zračni promet putnika. S obzirom da hrvatski zakoni podliježu stanovitoj europizaciji članovi Grupacije ne vjeruju da će se slobodne carinske prodavaonice novim carinskim zakonom ukinuti, jer bi to bilo mimo svega onoga što se na tom području odvija u samoj Europskoj uniji. Ipak, putem saborskih zastupnika te nadležnih ministarstava Grupacija će pokušati utjecati na konačan izgled carinskog zakona koji bi u pogledu slobodnih carinskih prodavaonica izražavao jasan stav, a to je nastavak njihova rada. U Hrvatskoj trenutačno ima šest Duty Free Shopova u zračnim lukama Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb i Pula, a jedan sezonski djeluje u zračnoj luci na otoku Braču. U prošloj godini potrošnja u slobodnim carinskim prodavaonicama iznosila je 18 DEM po putniku, a zabilježeno ih je 74.000. U prvih ovogodišnjih pet mjeseci ta je potrošnja po putniku, kažu u Grupaciji, porasla na 23 DEM. U susjednoj Slovenije, primjerice, promet ostvaren u Duty Free Shopovima i Border Shopovima, po podacima Grupacije, prošle je godine iznosio 250 milijuna USD. UROD JABUKA I KRUŠAKA ZNATNO MANjI NEGO PROŠLE GODINE Ovogodišnji urod jabuka i krušaka bit će znatno mani nego lanjski ponajviše zbog elementarnih nepogoda koje su pogodile krajeve u kojima se to voće proizvodi, istaknuto je na skupštini Hrvatske voćarske zajednice. Tako bi prema procjenama voćara ove godine proizvodnja jabuka trebala iznositi između 2.000 i 2.500 vagona, a krušaka približno 80 vagona. Položaj hrvatskih voćara iz godine u godinu se pogoršava, naglašeno je između ostaloga, a kada se usporede podaci o proizvodnji iz ranijih godina, primjerice rekordna proizvodnja jabuka u 1977. godini od 7.700 vagona, vidljivo je na kakve je niske grane pala domaća voćarska proizvodnja. Voćari drže da uzroke lošeg stanja u voćarstvu treba tražiti u višegodišnjem zanemarivanju i nebrizi za tu djelatnosti, što dokazuje, rekli su, i nedolazak nikoga iz nadležnog ministarstva - Ministarstva poljoprivrede i šumarstva na ovaj sastanak. Hrvatske godišnje potrebe za jabukama procjenjuju se na približno 6.000 do 6.500 vagona, što uz sadašnju proizvodnju ostavlja dovoljno prostora za uvoz, koji je daleko veći od službenih pokazatelja. Za izgradnju jednog hektara suvremenog nasada jabuka i krušaka potrebno je 50.000 DEM. No, uz pomoć i volju nadležnih ministarstava taj bi iznos mogao biti i manji. Poznato je da Hrvatska ima izuzetno dobre klimatske uvjete za proizvodnju voća, a prema procjeni voćara, kad bi se sustavnije ulagalo u tu proizvodnju od voćarstva bi moglo živjeti do 100.000 ljudi. Ove godine očekuje se i manji urod mandarina i kivija. Zbog duge zime ove će godine proizvodnja mandarina biti negdje između 1.800 i 2.000 vagona, što je znatno manje od lanjskog rekordnog uroda od 3.000 vagona. Proizvodnja kivija bit će 20 posto manja nego lani. Kako se sezona početka berbe ljetnih sorti jabuka približava, voćari su se usuglasili da bi se carina pri uvoz jabuka i krušaka trebala uvesti već od početka kolovoza i to od 1,5 kuna za kilogram kako za jabuke tako i za kruške. Konzorciji za izgradnju hladnjača koji su članovi Hrvatske voćarske zajednice izabrali prošle godine izvijestio je voćare o aktivnostima koje su do sada poduzete na pronalaženju povoljnih kreditnih linija i izradi projekata za izgradnju hladnjača. Nedostatak hladnjača i preradbenih kapaciteta glavni su problemi s kojima su suočeni domaći voćari. Skupina voćara iz Velike Gorice inicirala je projekt za izgradnju suvremene hladnjače u okolici toga grada kapaciteta 2.500 tona, u koju bi trebalo uložiti otprilike pet milijuna DEM. Voćari okupljeni oko tog projekta nailaze na brojne poteškoće od pitanja zemljišta, povoljnih kreditnih linija i dr. Zaključeno je kako bi se po pojedinim županijama, na kojima se odvija intenzivna voćarska proizvodnja, trebale oformiti odbori koji bi inicirali slične projekte za izgradnju tzv. hladnjači lokalnog karaktera. HRVATSKI I NJEMAČKI SINDIKATI NASTAVLJAJU SURADNJU Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) i Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) i u idućem će razdoblju nastaviti suradnju s dvama njemačkim sindikalnim središnjicama - Sindikatom prehrambene industrije, turizma i ugostiteljstva (NGG) te Sindikatom kemije, energetike i rudarstva (IGBCE), izvijestili su na konferenciji u Osijeku predsjednici tih sindikata. Predsjednici njemačkih sindikata NGG i IGBCE u višednevnom su posjetu RH. Razgovaralo se o nastavku višegodišnje suradnje, unaprjeđivanju međunarodne sindikalne suradnje te o mogućnostima pomoći zemljama u tranziciji. Isto tako, raspravljalo se o unaprjeđivanju bilateralne suradnje i u okvirima međunarodnog sindikalnog pokreta, a o toj se temi iduće godine planira organizirati konferencija za zemlje srednje i istočne Europe. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI ZAGREBAČKA BANKA PRVA NA RANG-LISTI HRVATSKIH BANAKA ZA 1998. Zagrebačka banka d.d. s ukupnim temeljnim kapitalom od 1,86 milijardi kuna u 1998. godini prva je na rang-listi hrvatskih banaka za prošlu godinu, a odmah ju slijedi Privredna banka Zagreb d.d. sa 1,8 milijardi kuna temeljnog kapitala. Rang-lista banaka objavljena je u posebnom izdanju Privrednog vjesnika "Banke- Hrvatska i svijet", čija je promocija održana ovih dana u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U sklopu promocije održan je i okrugli stol na temu: Pouke i poruke najnovije rang-liste hrvatskih banaka na kojemu se posebno razgovaralo o pitanju je li prevladana bankarska kriza, te kako će izgledati hrvatsko bankarstvo u bliskoj budućnosti. Neki pokazatelji, kao što su rast deviznih depozita u pojednim bankama, mogli bi biti vjesnici da je "najgore prošlo", dok drugi upućuju na suzdržanije ocjene, rečeno je u raspravi . Istaknuto je da je lani negativno poslovalo 15 banaka. Broj banaka koje posluju s gubitkom nije najporazniji pokazatelj, već su to ukupni gubici u bankama-gubitnicama koji nadilaze ukupne iznose neto dobitaka u pozitivnim bankama. Tako je, po podacima Zavoda za platni promet, ukupna neto dobit svih banaka u Hrvatskoj lani iznosila 869 milijuna kuna, a gubici 1,86 milijardi kuna. U usporedbi s rang listom za 1997. godinu, koja je sadržavala 59 banaka, rang-lista za 1998. sadrži podatke za 49 banaka. U nju nije uključeno deset banaka, od kojih je za dio otvoren stečaj, za neke predloženo otvaranje stečajnog postupka, a u nekoliko djeluje privremeni upravitelj. Banke su rangirane prema četiri osnovna kriterija: ukupan temeljni kapital, uplaćeni dionički kapital, jamstveni kapital i aktiva. Po kriteriju ukupnog temeljnog kapitala iza Zagrebačke i Privredne banke Zagreb slijedi Riječka banka sa 448,7 milijuna kuna temeljnog kapitala, Hrvatska poštanska banka sa 431,5 milijuna, Varaždinska banka sa 400,6 milijuna, Splitska banka sa 384,9 milijuna, Raiffeisenbank 280,1 milijun, Slavonska banka 279,8 milijuna, Dalmatinska banka 275,6 milijuna, a deseta je Bjelovarska banka sa 255,6 milijuna kuna ukupnog temeljnog kapitala. 6. STATISTIKA ZA JAVNE POTREBE U PET MJESECI NAPLAĆENO 30,9 MILIJARDI KUNA Za javne je potreba u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine naplaćeno 30,9 milijardi kuna. Ukupna naplata za financiranje javnih potreba, kao i naplata prihoda proračuna te izvanproračunskih prihoda bila je 0,3 posto iznad razine nominalnih prihoda za te potrebe u istom prošlogodišnjem razdoblju. Od ukupnih prihoda proračuna u iznosu 21,2 milijarde kuna, na porezne prihode odnosilo se 14,1 milijarda kuna ili 66,5 posto. Najzastupljeniji porezni prihod (sa 50,9 posto) je PDV (7,2 milijarde kuna). Slijede prihodi od poreza i prireza na dohodak (20 posto), trošarina (15,5 posto), poreza na dobit (11,5 posto), gradskih/općinskih poreza (dva posto) te od županijskih poreza (0,1 posto). Mjesečna naplata poreza na dobit u travnju i svibnju ove godine veća je od naplate u prethodnim mjesecima jer se u travnju i svibnju podmiruju obveze poreza na dobit po godišnjim obračunima. Zbog usporavanja gospodarske aktivnosti te su naplate u prvih pet mjeseci ove godine smanjene u odnosu na 1998. Prihodi izvanproračunskih fondova iznosili su ukupno 9,2 milijarde kuna, što je 0,7 posto više nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Prihode izvanproračunskih fondova čine doprinosi koji se obračunavaju iz plaća i na plaće i to za zdravstveno osiguranje po stopi devet posto, za mirovinsko osigiranje po stopi 10,75 posto te za zapošljavanje po stopi 0,85 posto. Od 1. srpnja prošle godine, sredstva doplatka za djecu osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna. U 1999. iskazuju se zaostale uplate iz prethodne godine. U ukupnim prihodima izvanproračunskih fondova na prihode zdravstvenog osiguranja odnosi se 42,8 posto, na prihode mirovinskog osiguranja 53,4 posto, a na prihode za zapošljavanje 3,8 posto. (Izvor: Zavod za platni promet) KRAJEM LIPNJA U HRVATSKOJ 312.798 NEZAPOSLENIH Potkraj lipnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 312.798 nezaposlenih osoba, što je 0,7 posto manje nego prijašnjeg mjeseca i 14,7 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Od toga je broja posao prvi put tražilo 88.228 osoba, odnosno šest posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje tijekom lipnja prijavilo 18.086 novih osoba, što je 20,8 posto više nego u lipnju prošle godine. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 11.432 osoba, 20 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 8981 ili 78,6 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 8963 osoba ili 13,1 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Zavodu je tijekom lipnja prijavljeno ukupno 14.860 slobodnih radnih mjesta, što je u odnosu na isti lanjski mjesec povećanje od 2,2 posto. Među nezaposlenima u lipnju je najviše bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) osoba, njih 106.947. Slijedi 72.275 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 67.135 nekvalificiranih i 44.465 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 12.186, a s višom 9790. Krajem lipnja ukupno evidentirana nezaposlenost, u uporedbi sa istim prošlogodišnjim razdobljem, povećana je u svim županijama. Najveći je porast zabilježen u Ličko-senjskoj županiji, 26,4 posto te u Varaždinskoj županiji, 24,3 posto, dok je najmanji bio u Brodsko-posavskoj županiji, 2,2 posto. Krajem lipnja u evidenciji Zavoda bilo je 22.668 osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca, što je 0,6 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, i devet posto manje prema lipnju lani. U taj broj nisu uključene osobe kojima je radni odnos prestao zbog sanacije poduzeća. Tijekom lipnja Zavodu su prijavljene 729 nove osobe koje su posao izgubile zbog prestanaka rada poslodavaca. Novčanu je naknadu u lipnju koristilo 53.703 osoba, 1,5 posto manje nego u svibnju i 23 posto više nego u lipnju prošle godine. PROSJEČNA HRVATSKA NETO PLAĆA U SVIBNJU 2.936 KUNA Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u svibnju iznosila 2.936 kuna. To je za 2,2 posto nominalno više nego u mjesecu prije, a uzevši u obzir kretanje troškova života, prosječna je neto plaća u svibnju realno 1,4 posto veća nego u travnju. Prosječna neto plaća veća od državnog prosjeka tijekom svibnja isplaćena je samo u Gradu Zagrebu, gdje je iznosila 3.362 kune, dok su najnižu prosječnu plaću od 2.320 kuna imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Istodobno, prosječna je neto plaća u svibnju u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila 2.817 kuna, u Zadarskoj 2.758, Primorsko-goranskoj 2.739, Istarskoj 2.728, dok je prosječna neto plaća isplaćena u svibnju u Varaždinskoj županiji bila 2.389, Krapinsko-zagorskoj 2.438, Virovitičko-podravskoj 2.453, Vukovarsko-srijemskoj 2.464, a Osječko-baranjskoj županiji 2.467 kuna. Prema pojedinim područjima privređivanja prosječna razina plaća po zaposleniku vrlo je različita. Tako su se u svibnju prosječne neto plaće po zaposleniku kretale u širokom rasponu - od 4.857 kuna (što je 65,5 posto više od hrvatskog prosjeka) u financijskom posredovanju do 2.261 kune (23 posto manje od hrvatskog prosjeka) u trgovini na veliko i malo. Ispod prosjeka na državnoj razini bile su u svibnju i plaće zaposlenika u ribarstvu (2.824 kune), poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (2.739 kuna), prerađivačkoj industriji (2.653 kune), poljoprivredi i šumarstvu (2.605) i građevinarstvu (2.339 kuna). Među djelatnostima u kojima su prosječne neto plaće veće od prosjeka na razini Hrvatske, uz financijsko posredovanje, su javna uprava i obrana te obvezno osiguranje sa 3.995 kuna, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3.801 kunom, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.527 kuna. Slijede prijevoz, skladištenje i veze sa 3.265 kuna, rudarstvo 3.231 kunom, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti sa 3.126 kuna te obrazovanje sa 2.984 kune. Prema visini prosječne plaće u svibnju, najveća je bila koncentracija pravnih osoba, koje zapošljavaju 49 posto zaposlenika, s prosječnom plaćom od 1.500 do 3.000 kuna (63,1 posto). Prosjećnu neto plaću do 1.500 kuna isplatilo je 21,4 posto pravnih osoba koje zapošljavaju 8,1 posto zaposlenika. Prosjek veći od 3.000 kuna zabilježen je kod 15,5 posto pravnih osoba sa 42,9 posto zaposlenika, a više od 5.000 kuna prosjećne neto plaće imalo je 2,6 posto pravnih osoba sa 3,7 posto zaposlenih. (Izvor: Zavod za platni promet - ZAP) U DOSADAŠNJOJ ŽETVI PROIZVEDENO 295.761 TONA PŠENICE Žetva pšenice do utorka je, po podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, obavljena na nešto više od polovice svih zasijanih površina odnosno na 85.995 hektara (ha). Prosječan prinos po hektaru iznosi 3,44 tone, a ukupno je sa požnjevenih površina dobiveno 295.761 tona pšenice. Žetva pšenice nešto je usporena proteklog vikenda zbog učestalih kiša, a prema procjenama stručnjaka trebala bi biti gotova do kraja ovoga tjedna. Trenutačno najveća briga poljoprivrednika je otkup, a pojedine mlinsko-pekarske tvrtke već su s njim započele. Žetva svih ranih usjeva, uključujući i pšenicu, do spomenutog je dana obavljena na 129.430 hektara (ha), odnosno 55 posto svih zasijanih površina, od čega se 85.985 ha odnosi na površine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Žetva raži završena je na 1385 ha ili 42 posto zasijanih površina, ječma na 78 posto zasijnoga tj. 25.896 ha, zobi na 1143 ha ili samo osam posto zasijanih površina. Prosječan prinos raži po hektaru u dosadašnjoj je žetvi iznosio 2,66 tona, a proizveodeno je 3682 tone te kulture. Ječma je dobiveno 77.875 tona, a zobi 2251 tonu. Žetva uljane repice gotovo je završena, a nepožnjeveno je ostalo još 120 ha. Prinos te kulture po hektaru je iznosio 2,15 tona, a ukupno je dobiveno 32.244 tone. 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE UKUPNE PREMIJE OSIGURANJA LANI U HRVATSKOJ PORASLE 15,8 POSTO Ukupne zaračunate bruto premije svih 24 osiguravatelja na hrvatskom su tržištu osiguranja prošle godine iznosila 4,07 milijardi kuna, što je 15,8 posto više u odnosu na godinu prije. Podaci su to iz Izvješća Direkcije za nadzor društava za osiguranja, koja provodi nadzor nad njihovim poslovanjem, a svrha je tog izvješća, kojega je hrvatska Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, dobivanje ocjene stanja u toj djelatnosti, te u poslovanju pojedinih društava. U ukupnoj bruto premiji neživotna osiguranja sudjeluju s 85,5 posto, dok se ostatak odnosi na životna osiguranja. Prema podacima Direkcije za nadzor, od 1993. godine bilježi se stalni trend rasta premija, a samo su u prošloj godini premije neživotnih osiguranja porasle za 11,6, odnosno životnih za 48,9 posto u usporedbi sa 1997. Visok rast životnih osiguranja, stoji u Izvješću, posljedica je malog broja od prije osiguranih stanovnika, odnosno povećane svijesti građana o nužnosti životnih osiguranja u svrhu vlastite, odnosno obiteljske financijske sigurnosti. Prošle godine ni jedno osiguravajuće društvo nije ostvarilo niže ukupne premije u odnosu na godinu prije, dok su najveće poraste premija zabilježila društva koja su prije nekoliko godina započela s radom ili formiranjem osigurateljskog portfelja, kao primjerice, Euroherc-životno osiguranje, Libertas, Sunce i Veritas. U strukturi osiguranja i nadalje najveću zastupljenost sa 36 posto ima osiguranje od automobilske odgovornosti, zatim slijede osiguranja imovine sa 19,7 posto, osiguranje života i rentna osiguranja sa 14,5 posto, te kasko - osiguranje motornih vozila čiji je udio 7,9 posto. U ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Croatia osiguranje je na hrvatskom osiguravateljskom tržištu lani imala najveći udio - 58,5 posto, dok je godinu prije njihov udio u ukupnim premijama iznosio 64,5 posto. Po udjelima dalje slijede Euroherc sa 7,4 posto te Osiguranje Zagreb sa 6,2 posto. Ukupna bilančna svota svih društava povećana je lani za više od 18 posto, osigurateljno tehničke pričuve za 22,7 posto, a jamstveni je kapital povećan za 12 posto. Opća ocjena Direkcije je da su osiguravateljska društva lani poslovala uspješno, unatoč problemima koja su se odnosila na financijsko poslovanje te provođenje osiguranja sukladno osiguravateljskim načelima i zakonskim propisima. Lani je, kako stoji u tom Izvješću, bio izražen problem oko ulaganja sredstava koji se očitovao u tome da društva nisu provodila dosljednu primjenu zaštite, odnosno povrata uloženih sredstava. Naime, obzirom na stanje opće nelikvidnosti i probleme u pojedinim bankama neki su osiguravatelji morali otpisati značajni dio svojih potraživanja, a u bankama u kojima su do kraja prošle godine pokrenuti stečajevi, osiguravatelji su imali više od 80 milijuna kuna oročenih i a vista sredstava, te sedam milijuna kuna uloženih u dionice tih banaka. PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI U PRVOM POLUGODIŠTU 295 MILIJUNA Vrijednost indeksa Crobex Zagrebačke burze u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci porasla 1,8 posto na 724,6 bodova, a ukupni je promet dosegnuo 295,1 milijun kuna. Trgovalo se sa ukupno 36 dionica, pri čemu je najveći promet ostvaren prodajom dionica Plive. Njihova je cijena porasla 6,8 posto na 550 kuna, čime je ostvareno 151,5 milijuna kuna prometa. Prodajom redovnih dionica Zagrebačke banke ostvareno je 84 milijuna kuna prometa, a prodavale su se po 736 kuna, ili 17,3 posto nižoj cijeni. Najveći rast cijene zabilježile su dionice porečke Riviere Holding, 100 posto na 58 kuna te Plave lagune, 40,7 posto na 380 kuna. Istodobno, najviše su pojeftinile dionice Lovinčića, 82,3 posto na 38 kuna, i povlaštene dionice Zagrebačke banke 56,3 posto, na 520 kuna. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 12. - 15. srpnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Plava laguna 370 - 446.672 - 2. Zagrebačka banka 0 665 -5,00 266.400 -69,25 3. Podravka 77 6,94 158.160 89,87 4. Riječka banka 65 -2,99 86.125 -44,11 5. Pliva 560 1,27 27.658 -99,25 6. Varaždinska banka 72,50 2,11 7.975 -85,91 7. Istraturist 18 - 2.376 - 8. Kraš 58 0,00 2.204 -62,00 UKUPAN PROMET 6.571.594 34,86 Vrijednost indeksa CROBEX 723 0,42 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 12. - 15. srpnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. PIF Dom 11 0,00 18.293 -91,33 2. PIF Expandia 11 0,00 6.314 -86,91 3. PIF Velebit 5 0,00 3.940 -34,09 4. PIF Središnji nacionalni fond 5 11,11 3.587 -46,91 5. Istraturist 15 - 1.575 - 6. PIF Slavonski fond 3,51 0,29 1.123 -83,71 7. PIF Sunce 5 0,00 830 -92,34 8. Elka 20 - 300 - 9. Končar elektroindustrija 40 - 200 - UKUPAN PROMET 1.279.055 281,72 Vrijednost indeksa VIN 285 -3,72 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 01. - 08. srpnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 08.07. 16.000.000 8.720.000 12,69% 218.789.000 09.07. 31.000.000 19.254.000 13,55% 254.081.000 12.07. 18.000.000 8.300.000 12,62% 263.659.000 13.07. 11.500.000 11.500.000 12,50% 187.392.000 14.07. 12.300.000 12.300.000 12,50% 234.838.000 15.07. 10.000.000 3.850.000 12,54% - Dnevni prosjek 16.466.666 10.654..000 12,41% 193.116.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 14.07. HNB(repo aukcija) 4 dana 111.852.440 12,51% 14.07. HNB 35 dana 140.600.000 10,10% 14.07. HNB 91 dana 38.000.000 11,20% 14.07. HNB 182 dana 5.000.000 12,15% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 14.07. - 896.700.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA FINANCIAL TIMES O HRVATSKOJ Britanski poslovni list Financial Times u prilogu o Hrvatskoj u petak je objavio 11 članaka, prikazujući političko i gospodarsko stanje u zemlji. U središtu pozornosti Financial Timesa stoje predstojeći izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i stanje u gospodarstvu. Na izborima ove zime moglo bi doći do promjene vlasti, a hrvatski građani, nakon dugih godina rata, u izbore ulaze s rješenim sigurnosnim pitanjem, no ključno za njihov ishod bit će kako birači ocjenjuju stanje u gospodarstvu, drži list. Budućnost vladajuće hrvatske stranke, za koju predizborne ankete ukazuju pad potpore u biračkom tijelu, odlučit će se u gradovima, ovisno o tome, hoće li stranci poći za rukom povratiti povjerenje birača razočaranih gospodarskom krizom. Međutim bitno za izbor bit će također pitanje hoće li se glavne oporbene stranke moći dogovoriti za isticanje zajedničke kandidacijske liste ili će ostati podijeljene, kao što to one po prirodi svojih interesa i jesu, mišljenja je Financial Times. Vanjskopolitička pozicija Hrvatske, zbog njezine potpore saveznicima u ratu protiv Jugoslavije znatno je osnažila, međutim uvjeti koje je međunarodna zajednica postavila Hrvatskoj ostali su nepromjenjeni. Postoji opasnost da se pozitivni impuls u približavanju Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u istroši, ukoliko se pokaže da Hrvatska sa zadrškom ispunjava preuzete obveze, upozorava Financial Times, pozivajući se na neimenovane zapadne diplomate. Međutim, većina Hrvata, kako oni koji podupiru vlast, tako i oni koji podržavaju oporbene stranke, smatraju kako je kritika međunarodna zejadnice Hrvatskoj "neopravdano oštra", dodaje list. Hrvatsko gospodarstvo nalazi se u recesiji, konstatira Financial Times, a oporavak će uslijediti tek kada vlada započne riješavati dugoročne strukturne probleme. Proračunski manjak i bankarska kriza natjerali su hrvatsku vladu da za rješavanje kratkoročnih teškoća zatraži novi stand-by zajam od Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) u iznosu od 300 milijuna USD. Međutim IMF je Hrvatskoj započeo postavljati sve teže uvjete za odobravanje sredstava. Primjerice, IMF neodrživim smatra najavljeno povišenje plaća djelatnicima u javnom sektoru za pet posto u kolovozu i 12 posto u prosincu, izvještava britanski list. Turizam, pojedinačno najavažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, koji je prošle godine ostvario 2,7 milijardi USD deviznog prihoda, ove godine bi mogao, prema procjeni hrvatskog ministra turizma Ivana Heraka, pretrpjeti gubitak prihoda u iznosu do 1,4 milijarde USD, ističe Financial Times. Međutim nije samo kosovska kriza uzrok smanjenju prihoda u turizmu, nego i nedostatak raznolikosti te manjkavosti u kvaliteti ponude, mišljenja je list. Djelomična privatizacija Hrvatskih telekomunikacija, prodajom 25 postotnog udijela plus jedne dionice jednom stranom ponuđaču, omogućit će tzv. strateškom ulagaču da de facto može nametnuti svoju operativnu kontrolu, a uz to Hrvatske telekomunikacije uživale bi monopol do 1. siječnja 2003. godine. Tvrtka je u 1998. godini ostvarila prihod od 764 milijuna USD, piše list, dok bi prema procjeni investicijske kuće Dresdner Kleinwort Benson, koja savjetuje ponuđače, prihodi državi od prodaje udjela strateškom ulagaču iznosili između 600 milijuna i milijarde USD, navodi list. SLOVENIJA: NJEMAČKI SIEMENS GRADIT ĆE PRUGU PREMA LUCI KOPER Njemački koncern Siemens mogao bi sudjelovati u financiranju drugog kolosijeka pruge Divača-Koper koja predstavlja usko grlo širenju jedinog slovenskog pristaništa i njegovim razvojnim ambicijama za preuzimanje većeg tereta u tranzitu prema srednjeuropskim i sjevernoeuropskim odredištima. Siemens je dostavio ponudu u kojoj se predlaže financiranje te pruge u iznosu 110 milijuna DEM, dok bi za preostali dio do 550 milijuna DEM - koliko bi pruga stajala - bilo potrebno osigurati državna sredstva i investicije privatnih investitora. SLOVENSKA VLADA ANALIZE O PDV-U DRŽALA POD EMBARGOM Slovenska vlada držala je rezultate analiza o utjecaju PDV-a na povećanje cijena pod embargom kako ne bi utjecale ne izazivanje inflatornih očekivanja, tvrdi slovensko novinstvo, koje se poziva na jednu studiju o utjecaju PDV-a na područje energetike. Tako je vlada početkom godine naručila analizu koja je pokazala da će PDV cijenu električne energije iz hidroelektrana povećati na ulaznim troškovima za 20 posto, a za struju iz nuklearke Krško za 15 posto. Kako piše ljubljansko "Delo", nije poznato jesu li odgovarajuća ministarstva krajem svibnja o tome obavijestila vladu, pa je zato ona par dana nakon uvođenja novog poreza morala "vatrogasnim" mjerama zamrznuti cijenu energenata i komunalnih usluga na mjesec dana. Kad se proračunaju ulazni i izlazni troškovi, struja bi ove godine u Sloveniji mogla poskupjeti za oko 4,8 posto, proizlazi iz spomenute studije. FIAT SVOJU 100. OBLJETNICU OBILJEŽAVA NOVIM PUNTOM Talijanski proizvođač automobila Fiat, šesti najveći proizvođač u svijetu, obilježava 100 godina postojanja, i predstavljanjem nove verzije modela Punto. Kako se nadaju u poslovodstvu, time bi njihovu automobilsku proizvodnju mogli izvući iz 'crvenog'. Fiat Punto proglašen je najprodavanijim automobilom u Europi 1996. i 1997. Prošloga je mjeseca poslovodstvo izjavilo kako očekuju da će novim Puntom povećati prodaju za šest posto u ovoj godini, priznavši međutim da će im 1999. biti teška godina. Fiatova automobilska proizvodnja, koja je lani u ukupnim prihodima sudjelovala s 54 posto, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježila gubitak od 211 milijardi ITL (110,9 milijuna USD). Posljedica je to smanjenja prihoda i to za 14 posto uslijed cjenovnog rata na domaćem tržištu i pada prodaje na njihovom najvažnijem stranom tržištu, Brazilu. Već duže vrijeme Fiat traga za strateškim partnerom, što bi mu pomoglo da zadrži svoje mjesto u samom svjetskom vrhu proizvođača automobila. Hoće li se Fiat uspjeti pridružiti valu konsolidacije u globalnoj automobilskoj industriji zasad se samo nagađa. Fiat, naime, još uvijek pati zbog neuspjelog pokušaja kupnje automobilske proizvodnje Volva s početka ove godine, koju je pak kasnije kupio američki Ford. Nadalje, ovih su dana otkrili nedavno postignut dogovor s japanskim proizvođačem Mitsubishijem o proizvodnji sportskih vozila za talijansko tržište. TALIJANI ĆE U OVOJ GODINI JEFTINIJE TELEFONIRATI U 1999. Talijani će na telefonskim razgovorima ukupno uštedjeti 2.500 milijardi ITL jer je konkurencija u telefoniji dovela do sniženja cijena poštanskih usluga, izjavio je predsjednik odbora za nadzor konkurencije u telefoniji Anzo Cheli. U Italiji postoji pet velikih telefonskih kompanija koje nude svoje usluge i svakim danom tržištu nude nešto novog. Na primjer, još jedna kompanija u telefoniji nudi besplatni pristup na internet. Do sada je to imala tvrtka Tiscali, koja nema mogućnost pokrivanja cijele Italije, a sada besplatne internet usluge nudi i Infostrada koja pokriva cijelu Italiju i koja je u nešto manje od godine dana postojanja privukla više od dva milijuna pretplatnika. Zapravo ne plaća se ni pretplata, već samo cijena trajanja razgovora. Talijanske pošte su, pak, od srijede uvele mogućnost da svi Talijani, i oni koji nemaju kompjutor ili elektronsku poštu, dobivaju pisma elektronskom poštom. Netko im može pisati elektronskom poštom koja će im zatim biti "normalnim" putem, pismom, poslana na kućnu adresu. Cijena pisma poslana iz inozemstva u Italiju će tako biti znatno niža, odnosno usluga da elektronski dostavljeno pismo na kućnu adresu donese poštar koštat će manje od dvije DEM. Pokretna telefonija u Italiji ima otprilike 30 milijuna pretplatnika.Talijanima je stoga kod odlučivanja gdje će provesti odmor osobito važno i koliko košta telefonski razgovor iz pojedine zemlje s Italijom. List "Repubblica" objavio je tablicu cijena razgovora mobitelom iz nekoliko europskih zemalja s Italijom koji pokazuje da je Talijanima najjeftinije telefonirati iz Hrvatske, a najskuplje iz Francuske. Na popisu su se među ostalima nalazile Španjolska, Velika Britanija i Grčka. EQUASYS - JAVNA EUROPSKA BAZA PODATAKA ZA 50.000 BRODOVA Najpotpunija francusko-europska baza podataka o svjetskoj trgovačkoj floti, za ukupno otprilike 50.000 brodova, pod nazivom "Equasys" bit će završena do sredine 2000. godine i od tada potpuno dostupna poslovnoj i široj javnosti putem Interneta, izjavio je međunarodni direktor za pomorski prijevoz u francuskom Ministarstvu prometa Michel Marquer. Riječ je o zajedničkom projektu Francuske i Europske komisije. Prikupljanje i provjeravanje podataka počelo je u siječnju 1998. godine. Cilj je učiniti transparentnima sve tehničko-komercijalne podatke o brodovima, osobito one o sigurnosnoj razini. Iako su posljednjih godina pooštreni obvezujući međunarodni propisi i standardi o sigurnosti plovidbe morem, računa se da približno pet posto brodova, od ukupno 50.000 trgovačkih brodova i tankera, plovi svjetskim morima "ispod tehničko-sigurnosnih normi", procjenjuje Marquer. Tih 2.500 tehnički zastarjelih ili "brodova invalida", narušava damping-cijenama ravnotežu na tržištu brodskih tereta, na štetu sigurnosti plovidbe, dodao je on u izjavi za francuski tisak. Indirektne štete su još veće, jer se svaka katastrofa na moru negativno odražava na opću konkurentnost morskog prijevoza u odnosu na druga prometna sredstva. Brodski će promet ipak ostati nezamjenjiv i relativno najjeftiniji "u dužoj predvidljivoj budućnosti", drže gospodarski stručnjaci, koji ističu kako je, međutim, "za uvođenje reda na moru potrebna puna transparentnost podataka o brodovima". "Equasys", koji će biti najpotpunija svjetska baza podataka o sudionicima pomorskog prometa, zamišljen je kao javna "osobna iskaznica" za svaki trgovački brod u pomorskom prometu. Osim tehničkih podataka, za svaki će se brod voditi i ažurirati podaci o vlasniku ili unajmitelju, osiguravatelju, posadama, o inspekcijama i njihovim nalazima, a upisani će također biti i "određeni sindikalni podatci". Prvobitni otpori u prikupljanju podataka su prevladani, kada se shvatilo da je neuvrštavanje nekog broda u "Equasys", ili da su podatci nepotpuni, ravno "neprolaznoj ocjeni" na svjetskom tržištu morskog prijevoza, kaže Marquer. A to je gore od otkrivanja podataka pred konkurencijom, čega su se pomorski prijevoznici tradicionalno do sada najviše bojali. CIJENE NAFTE PRESKOČILE RAZINU OD 18 USD ZA BAREL Cijene nafte ovih su dana dosegnule najvišu razinu u posljednjih 19 mjeseci na londonskom tržištu gdje barel sirove nafte marke Brent sada vrijedi približno 18,61 USD. Samo u protekla dva tjedna cijene nafte skočile su za 2,5 USD. Značajan rast cijena, izjavili su trgovci, dogodio se nakon što su ovih dana tjedni podaci Američkog instituta za naftu (API) o stanju zaliha u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, pokazali ubrzani rast potražnje na tamošnjem tržištu. Po najnovijim podacima API-a ljetna potražnja za benzinom i drugimnaftnim proizvodima u SAD-u porasla je na 9,25 milijuna barela uposljednjem tjednu, sa 8,8 milijuna u tjednu prije. Zalihe nafte na tom najvećem tržištu u svijetu tako treći tjedan za redom bilježe smanjenje, a trenutačno se kreću na 328 milijunabarela, što predstavlja višak od 13 milijuna u odnosu na isto azdoblje prošle godine. Najveće zasluge za oporavak cijena na svjetskom tržištu tržišni promatrači pripisuju čvrstoj odluci članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju izvoznih kvota, na snazi od travnja ove godine. Zahvaljujući tome cijene nafte porasle su za osam dolara od veljače kada su pale na najniže razine u povijesti, spustivši se ispod deset dolara za barel. Prema izjavama predsjednika kartela, članice OPEC-a ne namjeravaju razmatrati ikakvo popuštanje limitiranih kvota proizvodnje sve do njihova isteka u ožujku iduće godine. Isključuje se tako mogućnost bilo kakvog povećanja trenutačnih izvoznih kvota čak i usprkospovećanju cijena nafte, jer bi to bilo protivno dogovoru članica. Nadalje, poticajno na cijene nafte djeluju i prilično jake naznake oporavka azijske potražnje, izjavljuju iz Međunarodne agencije za energiju (IEA). Podsjetimo samo da je značajnom padu cijena u velikoj mjeri doprinijela azijska kriza uslijed koje je tamošnja nafna potražnja osjetno pala. Inače, cilj OPEC-a je dostići razinu naftnih cijena između 18 i 20 dolara za barel, a ovime je već zadovoljena donja granica. TOKYO I DALJE NAJSKUPLJI GRAD U SVIJETU Najskuplji gradovi svijeta, po troškovima života za strance nalaze se u Aziji - s Tokijom, Osakom i Hong Kongom u samom vrhu te liste, objavio je Economist Intelligence Unit u svojem polugodišnjem izvješću o troškovima života u 122 grada diljem svijeta. Prema najnovijim polugodišnjim podacima, život je sada 'skuplji' u Parizu, Ženevi, Zurichu i Oslu, sa Zurichom na čelu europskih gradova i četvrtim mjestom u svijetu po visini tih troškova. Jedini grad iz zemalja 'trećega svijeta' koji ulazi u deset najskupljih gradova je glavni grad zapadnoafričke države Gabon, Libreville, inače na petom mjestu. Nadalje, izvješće pokazuje da je Tokyo za gotovo 50 posto skuplji nego New York, koji se nalazi na 12. mjestu i najskuplji je u SAD. London, na devetom mjestu, procijenjen je deset posto skupljim u odnosu na New York. Nasuprot tomu, financijske krize i snažne devalvacije valuta u Rusiji i Brazilu rezultirale, za strance, su pojeftinjenjem troškova života u tamošnjim gradovima. Gradovi Latinske Amerike trenutačno su među najjeftinijima za strance, kaže se u izvješću. Nakon kolapsa brazilskog reala, Rio de Janeiro je pao s 28., odnosno za čak 83 mjesta, na 111. mjesto, s troškovima života upola manjim nego primjerice u New Yorku. U Europi je pak Budimpešta najjeftiniji grad za strance, a na listi je odmah ispod Rio de Janeira. Varšava, Prag i Bukurešt imaju otprilike upola manje troškove života u usporedbi s Londonom. Gotovo svugdje u svijetu skuplji je život u glavnim gradovima. Tako je primjerice Manchester 16 posto jeftiniji od Londona, Lyon 17 posto u odnosu na Pariz. Izuzetak je Italija, gdje je Milano deset posto skuplji od Rima. EUI izvješće temelji se na troškovima života (hrane, stanovanja) poslovnih ljudi poslanih na rad u inozemstvo i njihovih obitelji, a njime se koriste vlade i kompanije za obračunavanje dodataka na ime tih troškova. 10. POSEBAN PRILOG KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - srpanj 1999. 1) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) BANKE kamatna stopa Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 2) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00 Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Banka Croatia kamatna stopa prema dogovoru Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25 6,75-7,26 6,75-7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru 3) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (%godišnje) BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 4) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50 6,00- 7,00 6,50-7,50 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - - Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 85% LIBOR LIBOR LIBOR LIBOR LIBOR-a LIBOR-a šesto- godišnje godišnje godišnje mjesečno tromjes. mjesečno Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM 5) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 85% LIBOR LIBOR LIBOR LIBOR LIBOR-a LIBOR-a šesto- godišnje godišnje godišnje mjesečno tromjes. mjesečno Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM