DE-YU-OBNOVA RDW 16.VII.-DIOBA MJESTA I ZADAĆA-KOS RADIO DEUTSCHE WELLE16. VII. 1999.Nakon diobe mjesta, dioba zadaća"Mjesta su podijeljena. Sada je riječ o tomu tko što točno i s kojim novcem treba raditi u jugoistočnoj Europi a
osobito na Kosovu. Ministri vanjskih poslova Europske unije moraju se o tomu dogovoriti idućeg ponedjeljka (19. VII). Zbog toga će dužnosnicima EU-a i Ujedinjenih naroda ministri biti na raspolaganju za pitanja i odgovore. Moraju predočiti kako zamišljaju svoju djelatnost i kako je žele provesti.To je važno kako bi se izbjeglo da si uzajamno ne gaze po prstima. Bosna se uvijek navodi kao primjer kako bi nešto trebalo napraviti ili što se nipošto ne bi smjelo napraviti. No usporedbe su, kako je poznato, šepave. A između Bosne i Kosova puno je različitoga. Ponajprije ne trebaju razne akcije postati svrhom samima sebi, što se djelomično dogodilo u Bosni. Odgovorni za razne stare i nove akcije na Balkanu, dakle gospoda Bodo Hombach, Bernard Kouchner i Wolfgang Petritsch trebaju stoga već sada posve jasno formulirati cilj koji je pred njima.Ako se promotri sažetak bivšeg visokog povjerenika za Bosnu Carlosa Westendorpa, ne preostaje baš puno nade za promjene na bolje.
RADIO DEUTSCHE WELLE
16. VII. 1999.
Nakon diobe mjesta, dioba zadaća
"Mjesta su podijeljena. Sada je riječ o tomu tko što točno i s kojim
novcem treba raditi u jugoistočnoj Europi a osobito na Kosovu.
Ministri vanjskih poslova Europske unije moraju se o tomu
dogovoriti idućeg ponedjeljka (19. VII). Zbog toga će dužnosnicima
EU-a i Ujedinjenih naroda ministri biti na raspolaganju za pitanja
i odgovore. Moraju predočiti kako zamišljaju svoju djelatnost i
kako je žele provesti.
To je važno kako bi se izbjeglo da si uzajamno ne gaze po prstima.
Bosna se uvijek navodi kao primjer kako bi nešto trebalo napraviti
ili što se nipošto ne bi smjelo napraviti. No usporedbe su, kako je
poznato, šepave. A između Bosne i Kosova puno je različitoga.
Ponajprije ne trebaju razne akcije postati svrhom samima sebi, što
se djelomično dogodilo u Bosni. Odgovorni za razne stare i nove
akcije na Balkanu, dakle gospoda Bodo Hombach, Bernard Kouchner i
Wolfgang Petritsch trebaju stoga već sada posve jasno formulirati
cilj koji je pred njima.
Ako se promotri sažetak bivšeg visokog povjerenika za Bosnu Carlosa
Westendorpa, ne preostaje baš puno nade za promjene na bolje.
Gospodarski je položaj Westendorp prikazao katastrofalnim,
birokratske zapreke obeshrabrit će strane ulagače, a za povratak
izbjeglica i prognanika još nema dobrih namjera. Westendorp stoga u
pogledu Kosova pledira za europski protektorat koji bi
međunarodnoj zajednici dao potpunu moć vladanja i policijske snage
u srpskoj pokrajini. Kao novi zastupnik u europskom parlamentu,
Westendorp može iz sigurne udaljenosti promatrati razvitak na
Balkanu.
Ali ne i ministri vanjskih poslova. Oni sada korak po korak moraju
provesti ono što su kao agencija za obnovu Kosova i kao
stabilizacijski pakt predvidjeli za cijelu regiju. A tu najprije
upada u oči da je tu već mnogo onih koji žurno žele nešto napraviti i
za to traže novac. Ministri financija dat će kod izrade proračuna za
2000. godinu u petak (16. VII) u Bruxellesu na raspolaganje
najprije 500 milijuna eura za Kosovo i okolne regije.
Sve se to obavlja pod nazivom pomoć za obnovu i humanitarna pomoć.
Što je pritom jedno ili drugo, po shvaćanju diplomata EU-a, ovisi o
pojedinačnim okolnostima. Potreban je mješoviti oblik da bi se
općenito brzo ublažili nepovoljni uvjeti. Ako treba struja da bi
neka bolnica ili škola uopće mogle funkcionirati, tada je to i
humanitarna pomoć. Ako se radi o kupnji krovnih crijepova ili o
humanitarnoj pomoći, jer bi se ljudi inače zbog vremenskih
neprilika mogli razboljeti, to ne smije propasti zbog odvojenih
pojmova.
Ministri vanjskih poslova također će utvrditi odakle treba voditi
aktivnosti na Balkanu. Visoki povjerenik za Kosovo Bernard
Kouchner u Prištini će voditi agenciju za obnovu Kosova. Dužnosnik
sporazuma za stabilizaciju Bodo Hombach najprije će iz Bruxellesa
ustanoviti kakve stvarne gospodarske štete i kakve želje imaju
druge balkanske države. I takozvani okrugli stolovi za tri
područja, demokraciju i ljudska prava, gospodarsku suradnju i
vojnu sigurnost, mogu se organizirati iz sjedišta EU-a. Ali ne i ono
što se treba događati na Kosovu i za što je nužno blisko poznavanje
okolnosti na licu mjesta.
Ministri će razbijatu glavu i s time što će se dogoditi sa Srbijom i
Crnom Gorom, kakvu humanitarnu pomoć treba tamo pružiti i što bi
posebno trebalo vrijediti za te zemlje kao takve. Treba li akcije
oporbe, koje bi mogle dovesti do rušenja Miloševića, svrstati u
humanitarnu pomoć ili u pomoć za obnovu?
Posla doista ima dovoljno. O tomu se puno pričalo. Sada bi ga se
trebalo pravo prihvatiti. No opet će se tek puno pričati o navodno
ružičastoj budućnosti kad se ministri EU-a sastanu sa svojim
kolegama iz zemalja kandidata za pristup - bez Turske ali zato sa
Švicarskom - u ponedjeljak poslije podne na europskoj
konferenciji" - piše Heribert Korfmacher.