LONDON, 16. srpnja (Hina/Reuters) - Godinu dana nakon što je 120 zemalja glasovalo za osnutak stalnog svjetskog suda za ratne zločine, projekt je na putu ostvarenja, ali nailazi i na otpor Sjedinjenih Država koje još uvijek pokušavaju
promijeniti sadržaj sporazuma.
LONDON, 16. srpnja (Hina/Reuters) - Godinu dana nakon što je 120
zemalja glasovalo za osnutak stalnog svjetskog suda za ratne
zločine, projekt je na putu ostvarenja, ali nailazi i na otpor
Sjedinjenih Država koje još uvijek pokušavaju promijeniti sadržaj
sporazuma. #L#
Dosad su samo tri zemlje - Senegal, San Marino, te Trinidad i Tobago
- ratificirale statut Međunarodnog kaznenog suda (International
Criminal Court - ICC), koji bi trebao suditi za zločine genocida,
ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i agresiju.
Sporazum su potpisale 83 zemlje, a mnoge su pokrenule postupak za
njegovu ratifikaciju otvorivši mogućnost da sud, koji bi trebao
zasjedati u Den Haagu, počne djelovati u roku tri godine. Za to je
potrebno da još 60 zemalja ratificira sporazum.
Neke zemlje - Francuska i Belgija - izglasale su amandmane na svoje
ustave kako bi omogućile jurisdikciju suda. Italija dovršava
proces ratifikacije sporazuma, a parlamenti Čilea i Venezuele
upravo ga razmatraju.
No među zemljama Zapada, Sjedinjene Države svrstale su se uz Kinu,
Libiju, Irak i Izrael glasujući protiv statuta na konferenciji
Ujedinjenih naroda, održanoj u srpnju 1998. u Rimu.
Washington je taj sporazum okarakterizirao kao "kobno pogrešan"
dokument, pošto nije uspio dobiti jamstva da će američke oružane
snage, nerijetko u akciji izvan granica SAD-a, biti imune od
istrage i progona nezavisnog tužitelja.
Po riječima američkog posebnog izaslanika za ratne zločine Davida
Scheffera, ono što najviše brine Amerikance jest mogućnost da
tužitelj ICC-a dobije ovlasti "neopravdano podizati optužnicu
protiv službenih akcija naših oružanih snaga izvan zemlje".
Dvomjesečna zračna operacija NATO-a protiv SR Jugoslavije, iako
vođena u ime obrane humanitarnih načela, trpi od ozbiljnih
manjkavosti u odnosu na pitanje međunarodnog prava i izvrsno
ilustrira potencijalne opasnosti Suda, rekao je Scheffer za
Reuters.
"Treba biti krajnje oprezan glede bilo kakva postupka koji bi u
budućnosti mogao odvratiti vlade od želje da obrane ljudska prava,
odvratiti ih od želje da odgovore na nasilje zbog straha da bi sud,
koji je izvan kontrole, mogao pokrenuti istragu i optužiti vojsku
koja pokušava obustaviti val nasilja".
SAD je lani zaprijetio da će se aktivno usprotiviti ICC-u, no zasad
Amerikanci nastoje zabrinutost izraziti kroz detaljne pregovore
koji se vode uoči sastanka Pripremnog povjerenstva koje će
zasjedati od 26. srpnja do 13. kolovoza.
Scheffer je kazao da američka strana sudjeluje u konstruktivnom
dijalogu i dosad je zadovoljna razgovorima. On je dodao da bi
Međunarodni sud za ratne zlopčine bez američke potpore mogao
izgledati jak na papiru, ali slab u praksi.
S druge pak strane, u proteklih godinu dana počele su pucati zapreke
koje su dosad onemogućavale da se odgovorni za ratne zločine,
mučenja i kršenja ljudskih prava optuže i izvan granica njihovih
domovina.
Svakako je najpoznatiji i medijski najrazvikaniji slučaj bivšeg
čileanskog diktatora Augusta Pinocheta, koji je uhićen u Londonu na
zahtjev španjolskog sudstva, a optužuje ga se za zločine počinjene
u Čileu.
S mnogo manje pompe prošlog je mjeseca u Francuskoj uhićen vojni
časnik Mauritanije, kojega se tereti za torture provedene u
Maritaniji.
Konačno, zabilježen je i prvi slučaj podizanja optužnice protiv
aktualnog šefa neke države. Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije podigao je optužnicu
protiv sadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića i četvorice njegovih bliskih suradnika, za zločine
počinjene protiv kosovskih Albanaca.
"Svi ti slučajevi pokazuju da međunarodno pravo sve dublje zadire u
u unutarnja pitanja suverenih država", kazao je Jeremy Rabkin,
profesor prava na sveučilištu Cornell, New York.
(Hina) rt sd