NJ 26.VI.SZ: KAZN.SUD-DOSLJEDNOST ILI?

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 26. VI. 1999. Sud za svijet "Međunarodna konferencija UN, održana prošlog ljeta u Rimu, izbjegla je vjerojatno najveći rizik. Statut međunarodnog kaznenog suda, prihvaćen na tom skupu, nije bio dogovor o najmanjem zajedničkom nazivniku. Time je dovršeno petotjedno natezanje zagovornika i protivnika snažnog međunarodnog suda - doduše, uz neke žrtve, ali ipak u korist oko 60 država, koje su željele neovisan i djelotvoran sud. Budući da se 'istomišljenici' u Rimu nisu dali pokolebati, prijedlozi Francuske, Kine ili Sjedinjenih Država, usmjereni na slabljenje planiranog suda, nisu uneseni u tekst sporazuma. Unatoč tome, točno godinu dana kasnije, nakon prvog kruga postrimskih pregovora, ostaju još velike zapreke koje valja svladati kako bi statut uistinu stupio na snagu. Doduše, u međuvremenu su nacrt sporazuma potpisale 82 od ukupno 185 članica UN-a - ali ga je zasad ratificirao samo Tobago/Trinidad, San Marino i Senegal. Tako na putu do osnivanja 'Međunarodnog kaznenog suda' (ICC) sa sjedištem u Den Haagu treba prevaliti još 57 rafitikacija. 'Realno ali optimistično gledano', svih 60 nužnih ratifikacija moguće je skupiti do g. 2003., smatra Hans-Peter Kaus, ravnatelj njemačkog izaslanstva za sud i odjela za međunarodno pravo u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. Što se tiče Europske unije, Kaus je na okruglom stolu European Law Students Association (Elsa) u Muenchenu spomenuo još ranije rokove, ustvrdivši da EU želi u nacionalnim skupštinama prihvatiti rimski sporazum i nužne ustavne promjene do kraja g. 2000. Nils Geissler, predsjedatelj njemačkog odjela Amnesty Internationala, očekuje 'sljedeće godine val ratifikacija'. Otto Triffterer, profesor kaznenoga prava iz Salburga, izvješćuje da u Norveškoj četiri pravnika rade od jutra do sutra na prilagodbi zemaljskih zakona. 'Ratificira li Norveška rimski sporazum, promijenit će se raspoloženje u cijeloj Skandinaviji', vjeruju okupljeni stručnjaci za kazneno i međunarodno pravo, redom sudionici pregovora o sporazumu o ICC-u, prognozirajući da do 'određene zasićenosti sudom' najvjerojatnije neće doći. SAD pak i dalje odbacuje rečeni rimski sporazum - čak i nakon prvih pripremnih sastanaka, održanih u veljači ove godine u New Yorku. Po američkim vizijama međunarodni sud trebao bi biti snažno ograničen - posebno u domeni svog dosega. Najveća svjetska velesila želi da intervencijama tog suda upravlja Vijeće sigurnosti UN - čiji su SAD član te time imaju i pravo na veto. Presnažna su američka strahovanja da bi pred sudom mogli biti optuženi i sami američki državljani na temelju svoje upletenosti u međunarodne sukobe. 'Amerika se ni u kom slučaju neće pokoriti međunarodnoj jurisdikciji - taj je problem strukturalne prirode', pretpostavlja freiburški stručnjak za krivično pravo Kai Ambos. Međunarodni kazneni sud bez sudjelovanja SAD? Tim će se pitanjem morati pozabaviti sudionici druge pripremne konferencije, koja počinje krajem srpnja u New Yorku. Ili izraditi nove, kompromisne prijedloge. Naime, njemački izaslanici ocjenjuju da Amerikanci sada očekuju europske posredničke pokušaje - po geslu: 'Želite li da vas podupremo, predstavite nam nekoliko ponuda'", prenosi na kraju izvješća Christiane Koegel.