ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Premda je današnji sastanak međustranačke Radne skupine za izmjene Zakona o HRT-u počeo polemično, a zbog izjava Vladimira Šeksa i Đurđe Adlešić dnevnim novinama u vezi pregovora HDZ-a i oporbe, do njegovog
je kraja iznijet niz konkretnih prijedloga čiji je cilj transformirati Hrvatsku televiziju u javnu televiziju. U razgovoru su u ime HDZ-a sudjelovali Drago Krpina i Jadranka Kosor, a u ime oporbene šestorice Đurđa Adlešić i Mato Arlović. Značajan je prostor na današnjem sastanku posvećen sastavu Vijeća HRT-a, ali iznijet je i niz drugih prijedloga, među kojima i onaj o osnivanju posebnog odbora za javnost rada HRT-a.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Premda je današnji sastanak
međustranačke Radne skupine za izmjene Zakona o HRT-u počeo
polemično, a zbog izjava Vladimira Šeksa i Đurđe Adlešić dnevnim
novinama u vezi pregovora HDZ-a i oporbe, do njegovog je kraja
iznijet niz konkretnih prijedloga čiji je cilj transformirati
Hrvatsku televiziju u javnu televiziju. U razgovoru su u ime HDZ-a
sudjelovali Drago Krpina i Jadranka Kosor, a u ime oporbene
šestorice Đurđa Adlešić i Mato Arlović. Značajan je prostor na
današnjem sastanku posvećen sastavu Vijeća HRT-a, ali iznijet je i
niz drugih prijedloga, među kojima i onaj o osnivanju posebnog
odbora za javnost rada HRT-a.#L#
Šestorka, kazala je Adlešić, predlaže smanjenje broja članova
Vijeća HRT-a i to na uštrb političara, konkretno zastupnika. Po
prijedlogu šestorke u tom bi tijelu sjedio jedan zastupnik iz
vladajuće stranke i jedan iz oporbe. S druge strane u Vijeće bi ušli
predstavnici različitih kulturnih, znanstvenih, javnih ustanova,
a šestorka posebno ustrajava na zastupljenosti sindikata i
poslodavaca u vijeću.
Stav je šestorke da Sabor ne bi trebao imati svojevrsno pravo veta
na izbor članova Vijeća koje predlažu različite institucije.
Drago Krpina odgovara kako HDZ u ovoj fazi načelno ne vidi ozbiljne
razloge za promjenu sastava Vijeća HRT-a, ali će razmotriti
prijedloge šestorice i na njih se vrlo brzo očitovati. Naglasio je
također da mu je nerazumljivo zaziranje od zastupnika u Vijeću HRT-
a, s obzirom da su upravo oni izabrani voljom građana i u najvećoj
mjeri zastupaju njihove interese i interese javnosti. Praksa da u
Vijeću sjede samo dva saborska zastupnika vjerojatno bi bila
presedan u odnosu na praksu ostalih europskih zemalja, zamijetila
je Jadranka Kosor. Dodala je da u drugim državama vijeće javnih
televizija uglavnom oslikava parlamentarne prilike.
Upitala je i kako bi se tehnički izveo izbor jednog predstavnika
nevladinih udruga u Vijeće, s obzirom da u Hrvatskoj takvih udruga
ima 14 tisuća.
HDZ-ovi pregovarači suglasili su se da u Vijeće treba uključiti i
predstavnike sindikata i poslodavaca.
Krpina je također naglasio da HDZ načelno ne vidi posebne potrebe za
promjenama Zakona o HRT-u, ali drži da se načelno može razmisliti o
proširenju nadležnosti Vijeća. To bi tijelo, smatra Krpina,
trebalo dobiti dodatnu ovlast na području pretplate, pa i
financijsko-materijalnog poslovanja HRT-a.
Kosor je pozvala oporbu da u znak dobre volje već sutra uputi svoje
predstavnike na sjednicu Vijeća HRT-a, što ne čine već duže
vrijeme.
Od ostalih prijedloga posebnu pozornost je izazvao Arlovićev
prijedlog po kojem bi uz Vijeće, Nadzorni odbor i Upravu HRT-a
trebalo ustrojiti i posebni odbor za javnost rada HRT-a. To bi
tijelo imalo najviše 5 članova - poznatih i stručnih, javnih te
nestranačkih osoba. Imenovao bi ih Sabor dvotrećinskom većinom, a
Odbor bi se financirao iz Državnog proračuna kako bi bio neovisan od
utjecaja televizije. Među njegovim zadaćama bio bi i nadzor
ostvarivanja javne uloge televizije i radija.
Ideju o formiranju takvog odbora, Krpina je ocijenio zanimljivom,
zamijetivši da bi se na taj način dobilo tijelo koje bi se brinulo za
javnost programa, i preko kojega bi se na određeni način otklonile
sumnje u rad Vijeća HRT-a.
Na sastanku je bilo riječi i o glavnim urednicima i ostalim
urednicima televizije i radija. Šestorka je suglasna sa sadašnjom
odredbom da urednici ne mogu biti stranački dužnosnici, ali drže da
bi zakonski trebalo utvrditi kriterije koje oni moraju
ispunjavati. Arlović je mišljenja da bi trebalo raspraviti i o
pitanju njihove odgovornosti, te predvidjeti novčane kazne za
urednike koji svojim intervencijama nanesu štetu nekoj
instituciji, stranci ili osobi.
Tko bi određivao je li urednik pogriješio ili ne, odgovorio je
protupitanjem Drago Krpina.
Adlešić pak drži da bi za izbor urednika dijela programa prethodno
trebalo pribaviti i mišljenje novinara koji rade u tom programu.
Šestorka, izvijestili su njeni pregovarači, smatra da bi pretplata
trebala biti u nadležnosti Uprave HRT-a, s tim da je ona ne bi smjela
mijenjati bez suglasnosti Nadzornog odbora i prethodnog mišljenja
Vijeća HRT-a.
Također drži da čim prije treba otvoriti raspravu o djelomičnoj
privatizaciji televizije i razdvajanju televizije i radija od
Sektora odašiljača i veza.
Pregovarači HDZ-a i šestorke suglasili su se da bi u Nadzornom
odboru HRT-a trebale sjediti stručne osobe iz ekonomskog i pravnog
sektora.
Zaključujući današnji sastanak Krpina je izrazio zadovoljstvo
tijekom razgovora, te izrazio nadu da ni jedan iznijeti prijedlog
ne predstavlja ultimatum za uspješan završetak razgovora. Arlović
mu je odgovorio da su to samo prijedlozi, ali i da su neki od njih
bitni za stvarnu transformaciju HRT-a.
Nastavak razgovora međustranačke radne skupine za izmjene Zakona o
HRT-u može se očekivati početkom idućeg tjedna.
(Hina) bm im