FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SASTANAK MEĐUSTRANAČKE SKUPINE ZA IZMJENE ZAKONA O HRT-U

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Premda je današnji sastanak međustranačke Radne skupine za izmjene Zakona o HRT-u počeo polemično, a zbog izjava Vladimira Šeksa i Đurđe Adlešić dnevnim novinama u vezi pregovora HDZ-a i oporbe, do njegovog je kraja iznijet niz konkretnih prijedloga čiji je cilj transformirati Hrvatsku televiziju u javnu televiziju. U razgovoru su u ime HDZ-a sudjelovali Drago Krpina i Jadranka Kosor, a u ime oporbene šestorice Đurđa Adlešić i Mato Arlović. Značajan je prostor na današnjem sastanku posvećen sastavu Vijeća HRT-a, ali iznijet je i niz drugih prijedloga, među kojima i onaj o osnivanju posebnog odbora za javnost rada HRT-a.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Premda je današnji sastanak međustranačke Radne skupine za izmjene Zakona o HRT-u počeo polemično, a zbog izjava Vladimira Šeksa i Đurđe Adlešić dnevnim novinama u vezi pregovora HDZ-a i oporbe, do njegovog je kraja iznijet niz konkretnih prijedloga čiji je cilj transformirati Hrvatsku televiziju u javnu televiziju. U razgovoru su u ime HDZ-a sudjelovali Drago Krpina i Jadranka Kosor, a u ime oporbene šestorice Đurđa Adlešić i Mato Arlović. Značajan je prostor na današnjem sastanku posvećen sastavu Vijeća HRT-a, ali iznijet je i niz drugih prijedloga, među kojima i onaj o osnivanju posebnog odbora za javnost rada HRT-a.#L# Šestorka, kazala je Adlešić, predlaže smanjenje broja članova Vijeća HRT-a i to na uštrb političara, konkretno zastupnika. Po prijedlogu šestorke u tom bi tijelu sjedio jedan zastupnik iz vladajuće stranke i jedan iz oporbe. S druge strane u Vijeće bi ušli predstavnici različitih kulturnih, znanstvenih, javnih ustanova, a šestorka posebno ustrajava na zastupljenosti sindikata i poslodavaca u vijeću. Stav je šestorke da Sabor ne bi trebao imati svojevrsno pravo veta na izbor članova Vijeća koje predlažu različite institucije. Drago Krpina odgovara kako HDZ u ovoj fazi načelno ne vidi ozbiljne razloge za promjenu sastava Vijeća HRT-a, ali će razmotriti prijedloge šestorice i na njih se vrlo brzo očitovati. Naglasio je također da mu je nerazumljivo zaziranje od zastupnika u Vijeću HRT- a, s obzirom da su upravo oni izabrani voljom građana i u najvećoj mjeri zastupaju njihove interese i interese javnosti. Praksa da u Vijeću sjede samo dva saborska zastupnika vjerojatno bi bila presedan u odnosu na praksu ostalih europskih zemalja, zamijetila je Jadranka Kosor. Dodala je da u drugim državama vijeće javnih televizija uglavnom oslikava parlamentarne prilike. Upitala je i kako bi se tehnički izveo izbor jednog predstavnika nevladinih udruga u Vijeće, s obzirom da u Hrvatskoj takvih udruga ima 14 tisuća. HDZ-ovi pregovarači suglasili su se da u Vijeće treba uključiti i predstavnike sindikata i poslodavaca. Krpina je također naglasio da HDZ načelno ne vidi posebne potrebe za promjenama Zakona o HRT-u, ali drži da se načelno može razmisliti o proširenju nadležnosti Vijeća. To bi tijelo, smatra Krpina, trebalo dobiti dodatnu ovlast na području pretplate, pa i financijsko-materijalnog poslovanja HRT-a. Kosor je pozvala oporbu da u znak dobre volje već sutra uputi svoje predstavnike na sjednicu Vijeća HRT-a, što ne čine već duže vrijeme. Od ostalih prijedloga posebnu pozornost je izazvao Arlovićev prijedlog po kojem bi uz Vijeće, Nadzorni odbor i Upravu HRT-a trebalo ustrojiti i posebni odbor za javnost rada HRT-a. To bi tijelo imalo najviše 5 članova - poznatih i stručnih, javnih te nestranačkih osoba. Imenovao bi ih Sabor dvotrećinskom većinom, a Odbor bi se financirao iz Državnog proračuna kako bi bio neovisan od utjecaja televizije. Među njegovim zadaćama bio bi i nadzor ostvarivanja javne uloge televizije i radija. Ideju o formiranju takvog odbora, Krpina je ocijenio zanimljivom, zamijetivši da bi se na taj način dobilo tijelo koje bi se brinulo za javnost programa, i preko kojega bi se na određeni način otklonile sumnje u rad Vijeća HRT-a. Na sastanku je bilo riječi i o glavnim urednicima i ostalim urednicima televizije i radija. Šestorka je suglasna sa sadašnjom odredbom da urednici ne mogu biti stranački dužnosnici, ali drže da bi zakonski trebalo utvrditi kriterije koje oni moraju ispunjavati. Arlović je mišljenja da bi trebalo raspraviti i o pitanju njihove odgovornosti, te predvidjeti novčane kazne za urednike koji svojim intervencijama nanesu štetu nekoj instituciji, stranci ili osobi. Tko bi određivao je li urednik pogriješio ili ne, odgovorio je protupitanjem Drago Krpina. Adlešić pak drži da bi za izbor urednika dijela programa prethodno trebalo pribaviti i mišljenje novinara koji rade u tom programu. Šestorka, izvijestili su njeni pregovarači, smatra da bi pretplata trebala biti u nadležnosti Uprave HRT-a, s tim da je ona ne bi smjela mijenjati bez suglasnosti Nadzornog odbora i prethodnog mišljenja Vijeća HRT-a. Također drži da čim prije treba otvoriti raspravu o djelomičnoj privatizaciji televizije i razdvajanju televizije i radija od Sektora odašiljača i veza. Pregovarači HDZ-a i šestorke suglasili su se da bi u Nadzornom odboru HRT-a trebale sjediti stručne osobe iz ekonomskog i pravnog sektora. Zaključujući današnji sastanak Krpina je izrazio zadovoljstvo tijekom razgovora, te izrazio nadu da ni jedan iznijeti prijedlog ne predstavlja ultimatum za uspješan završetak razgovora. Arlović mu je odgovorio da su to samo prijedlozi, ali i da su neki od njih bitni za stvarnu transformaciju HRT-a. Nastavak razgovora međustranačke radne skupine za izmjene Zakona o HRT-u može se očekivati početkom idućeg tjedna. (Hina) bm im

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙