ZAGREB, 8. srpnja (Hina)- Ustavni sud Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici nakon poduže rasprave većinom glasova prihvatio ustavnu tužbu M.P. iz Jelenja u svezi s postupkom za naknadu štete započetim protiv bivše SFRJ. Ustavni
je sud ukinuo rješenja splitskog Općinskog i Županijskog suda, te Vrhovnog suda RH i predmet vratio na ponovno odlučivanje splitskom Općinskom sudu. Prevladalo je mišljenje da bez obzira što se bivša država (tuženik) raspala i što proces sukcesije nije dovršen, podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin, ne bi smio biti pravno nezaštićen.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina)- Ustavni sud Republike Hrvatske na
današnjoj je sjednici nakon poduže rasprave većinom glasova
prihvatio ustavnu tužbu M.P. iz Jelenja u svezi s postupkom za
naknadu štete započetim protiv bivše SFRJ. Ustavni je sud ukinuo
rješenja splitskog Općinskog i Županijskog suda, te Vrhovnog suda
RH i predmet vratio na ponovno odlučivanje splitskom Općinskom
sudu. Prevladalo je mišljenje da bez obzira što se bivša država
(tuženik) raspala i što proces sukcesije nije dovršen, podnositelj
ustavne tužbe, hrvatski državljanin, ne bi smio biti pravno
nezaštićen. #L#
Podnositelj ustavne tužbe je 1973. za vrijeme odsluženja vojnog
roka u bivšoj JNA u izvršenju dužnosti na brodu zadobio teške
tjelesne ozljede i podnio tužbeni zahtjev koji je tadašnji splitski
Okružni sud 1977. djelomično usvojio i dosudio mu određenne iznose
na ime naknade štete za pretprljenje fizičke boli i unakaženje.
Povodom podnositeljeve žalbe ta je presuda potvrđena u dosuđujućem
dijelu, a ukinuta u odbijajućem. Nakon što je predmet vraćen
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, rješenjem splitskog
Općinskog suda od 1992. postupak je prekinut, jer je tuženik (SFRJ-
SSNO) prestao postojati. Općinski sud je odlučio ne dopustiti
preinaku optužbe na način da Republika Hrvatska kao sljednik
preuzme parnicu, jer je Javno pravobraniteljstvo RH (koje je
zastupalo Republiku Hrvatsku) zauzelo stajalište "da RH nije
pravni sljednik SFRJ". Splitski Županijski sud pak "potvrđuje da se
ne radi o subjektivnom preinačenju, ali i da RH nije pravni sljednik
SFRJ, pa se bez njezina pristanka i ne može dopustiti subjektivno
preinačenje". Državno pravobraniteljstvo u svom izjašnjenju
ustavnu tužbu pak smatra neosnovanom i nepravodbnom te da Ustavni
sud svojom odlukom ne može davati pravno stajalište o pitanjima
sukcesije (što i nije predmet ustavne tužbe) jer bi to prelazilo
njegovu nadležnost.
U obrazloženju odluke Ustavnog suda stoji da je postojanje
odgovornosti za obveze bivše države neupitno i ne može biti
predmetom sukcesije već to teorijski može biti samo opseg i visina
te odgovornosti, odnosno utvrđivanje naknadnih kompenzacija.
Neprihvatljiva je aprirona uskrata prava na pristup sudu, prava na
pravično suđenje i mogućnost ostvarenja stečenih prava građaninu,
vlastitom državljaninu, pred sudom vlastite države koja mu
pripadaju. Odluke koje podnositelj ustavne tužbe osporava nisu
utemeljene na zakonu te je stoga došlo do povreda ustavnih načela i
prava na koja se ustavnom tužbom ukazuje, stoji u obrazloženju
odluke Ustavnog suda .
U svezi zahtjeva općine Žumberak za ocjenu ustavnosti zakona o
dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj Ustavni je sud odlučio dostaviti na odgovor Državnom
ravnateljstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Podnositelj
drži da je ponovnim preustrojem 25 naselja zapadnog dijela Žumberka
iz Zagrebačke županije i općine Žumberak u Karlovačku županiju i
grad Ozalj povrijeđen Ustav RH. Takav preustroj tih naselja ima za
posljedicu da grad Ozalj postaje za administrativno središte do
kojeg, iako je zemljopisno blizu, valja prelaziti preko teritorija
Republike Slovenije, što je uzrokom brojnih problema s pograničnim
vlastima, kao i niza drugih teškoća u svakodnevnom životu tog
pučanstva. Time se ono stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na
druge građane RH, smatra predlagatelj.
(Hina) dm im