FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM: O PROMJENAMA ZAKONA O USTAVNOM SUDU

ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Predstavnici klubova zastupnika podržali su danas predložene promjene Ustavog zakona o Ustavnom sudu, te najavili i svoje prijedloge za njegovo poboljšanje. Pritom su najviše pažnje posvetili izboru sudaca Ustavnog suda, predlažući različite modele kako bi se suci pokušali izabrati uz što više suglasja svih političkih i drugih relevantnih snaga u društvu. O predloženim promjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, s prijedlogom nacrta Ustavnog zakona danas je raspravljao i Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Predstavnici klubova zastupnika podržali su danas predložene promjene Ustavog zakona o Ustavnom sudu, te najavili i svoje prijedloge za njegovo poboljšanje. Pritom su najviše pažnje posvetili izboru sudaca Ustavnog suda, predlažući različite modele kako bi se suci pokušali izabrati uz što više suglasja svih političkih i drugih relevantnih snaga u društvu. O predloženim promjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, s prijedlogom nacrta Ustavnog zakona danas je raspravljao i Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. #L# Promjene Ustavnog zakona predložila je petina zastupnika svih političkih stranaka kao rezultat suglasja. Istaknuo je to Vladimir Šeks (HDZ) u uvodnom izlaganju u ime predlagatelja, dok je završno obraćanje u ime predlagatelja imao Mato Arlović (SDP). Promjene su usmjerene jačanju položaja i učinkovitosti Ustavnog suda, a njima se uz ostalo predlaže da Ustavni sud donosi odluke u postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti, kao i o ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana. Bitna je promjena i mogućnost da Ustavni sud iznimno pokrene postupak po ustavnoj tužbi i prije nego li je iscrpljen pravni put. Predstavnici klubova predložene su promjene ocijenili solidnim i ozbiljnim, a najčešći prijedlozi bili su vezani za izbor sudaca. Dignitet Ustavnom sudu daje sama institucija, ali i suci, kazao je Joško Kontić (Klub HSLS-a). Stoga je upitao za mogućnost da se suci Ustavnog suda biraju u parlamentu dvotrećinskom većinom. I Zlatko Kramarić (Klub LS-a) pita za mogućnost međustranačke rasprave o kandidatima za suce. Srećko Bijelić (IDF/HNS) smatra da bi za suce Ustavnog suda trebalo kandidirati više sudaca koji bi se birali tajnim glasovanjem, dok bi predsjednik suda trebao biti sudac koji na taj način dobije najviše glasova. U zakon je potrebno ugraditi čvrste kriterije tko može biti sudac Ustavnog suda, pa se neće moći desiti da neka stranka čuva to mjesto za svog favorita, rekao je Luka Trconić (Klub HSS). Suce, prema njegovu mišljenju, treba krasiti visoka stručnost, iskustvo i etičnost, te istinsko opredjeljenje za demokratsku opciju. Po Smiljku Sokolu (Klub HDZ-a) treba razmotriti prijedlog o mogućnosti izbora dvotrećinskom većinom. Postoje, kaže, i argumenti za, ali i protiv kao npr. da se dio sudaca izabere takvom većinom, da se dio izabere apsolutnom većinom, ili natpolovičnom većinom nazočnih. Time se, rekao je Sokol, može dovesti u pitanje ugled sudaca izabranih bez dvotrećinske većine. Konsenzusom je postignuta suglasnost o minimumu koji je veliki napredak u odnosu na važeći zakon, a ako je moguće predlagatelj će nastojati postići konsenzus i oko prijedloga iz rasprave, najavio je na kraju Mato Arlović. (Hina) bn/mt dd

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙