ZAGREB/MADRID, 8. srpnja (Hina) - "Maye? Gladuši". Ne to nije uvreda jednoj od najstarijih, najučenijih, najfascinantnijih i najtajanstvenijih civilizacija američkoga kontinenta. Riječ je jednostavno o najnovijoj pretpostavci o
uzrocima nestanka cijele civilizacije otprilike 900 godina nakon Krista, čije su tragove, zahvaljujući nekim njihovim potomcima, otkrili španjolski osvajači šest stoljeća kasnije, piše "Il Messagero".
ZAGREB/MADRID, 8. srpnja (Hina) - "Maye? Gladuši". Ne to nije
uvreda jednoj od najstarijih, najučenijih, najfascinantnijih i
najtajanstvenijih civilizacija američkoga kontinenta. Riječ je
jednostavno o najnovijoj pretpostavci o uzrocima nestanka cijele
civilizacije otprilike 900 godina nakon Krista, čije su tragove,
zahvaljujući nekim njihovim potomcima, otkrili španjolski
osvajači šest stoljeća kasnije, piše "Il Messagero". #L#
Narod Maya nestao je, dakle, zbog gladi i ekoloških poremećaja
izazvanih intenzivnim, i možda nerazumnim, iskorištavanjem zemlje
koja nije mogla dati dovoljno hrane da bi se utažila glad
stanovništva koje je raslo geometrijskom progresijom.
To je najnovija teorija o nestanku Maya, začudna pretpostavka koju
je iznijelo 400 stručnjaka okupljenih na Trećem skupu o Mayama u
Palenqueu u Meksiku.
Američki arheolog Patrick Culbert, sa sveučilišta u Arizoni,
pretpostavlja da je "propast civilizacije Maya paradoksalna,
tragična i izravna posljedica njezina velikog uspjeha".
Taj inteligentan, učen i hrabar narod, krenuvši iz srednjeg Meksika
kolonizirao je veliki dio srednje Amerike. No, oko 8. stoljeća kod
Maya je primijećen neodrživi, nagli demografski rast, ponajprije u
južnom Meksiku. Da bismo razumjeli težinu stanja, dovoljan nam je
jedan podatak: bilo je 200 stanovnika po četvornom metru što je
gustoća stanovništva slična današnjoj u kontinentalnom dijelu
Kine.
S Culbertom se slaže i Manuel Gamio iz meksičkoga odjela za
antropologiju: "Uznemireni zbog porasta stanovništva i čestih
razornih potresa, Maye počinju tražiti nove prostore. Proučavaju
potrese, traže pitomije zemlje i kreću prema Gvatemali".
No, već je prekasno. Glad ubija kao tiha kuga. Polja iscijeđena
poput limuna, sve su neplodnija i ne mogu više zadovoljiti potrebe
naroda koji je nesrazmjerno narastao na premalom području. A to su
najgori uvjeti za organizaciju velike seobe.
I tako je, ako je pretpostavka točna, za kratko vrijeme nestala
jedna od najvećih pretkolumbovskih civilizacija. Narod koji je
izgradio složen cestovni sustav na kojemu bi im pozavidjeli
graditelji Rimskog carstva.
Maye, koji nisu znali za tovarne životinje, metale, kotač i drugo
oruđe, uspjeli su napredovati duže od tisuću godina i ostaviti
svjedočanstva velike civilizacije poput piramida u Copanu, Uxmalu,
Tikalu i Palenqueu.
Pa ipak, astronomi Maya, tvorci jedinoga američkog izvornog pisma,
bili su kratkovidni, nisu znali planirati, gledati u budućnost.
Bili su doslovce zatečeni kada je rast stanovništva, savršeno
organiziranog u niz konfederalnih država, s vlastitim kulturnim i
vjerskim tradicijama, postao nepodnošljiv.
Oko 8. stoljeća samo na području sadašnje Gvatemale, glad je ubila
tek nešto manje od osamdeset posto Maya. Smrtni udarac, no to je još
jedna pretpostavka koju se tek mora dokazati, mogla je izazvati
meteorološka pojava slična našem "El Ninu": suša i paklene
temperature.
(Hina) abul dgk