ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Tehnika usavršena za analizu slika iz svemira pružit će znanstvenicima novu priliku za čitanje misli najvećega znanstvenika staroga svijeta. Multispektralni prikaz (rabljen za tako ezoterične zadaće kao što
je proučavanje kamenja s Marsa te svjetovne zadaće kao što je ispitivanje pilećih kostiju) morao bi otkriti novo značenje u knjizi napisanoj prije više od tisuću godina.
ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Tehnika usavršena za analizu slika iz
svemira pružit će znanstvenicima novu priliku za čitanje misli
najvećega znanstvenika staroga svijeta. Multispektralni prikaz
(rabljen za tako ezoterične zadaće kao što je proučavanje kamenja s
Marsa te svjetovne zadaće kao što je ispitivanje pilećih kostiju)
morao bi otkriti novo značenje u knjizi napisanoj prije više od
tisuću godina. #L#
Između godine 950. i 975. neki je pisar na pergament prepisao spise
grčkoga matematičara Arhimeda, kojega je u vrijeme opsade Sirakuze
godine 212. prije Krista ubio rimski vojnik. Knjiga koju je pisar
napisao sadržavala je 55 dijagrama i najslavnije Arhimedovo
otkriće - ono o specifičnoj težini - naraštajima školaraca
poznatije kao Arhimedov zakon. Uz to, ta je knjiga sadržavala i
njegove mehaničke teoreme, koji su dvije tisuće godina prethodili
integralnom računu.
Dr. William Noel, stručnjak za stare rukopise u baltimorskoj
"Walters Art Gallery", nagovorio je nepoznatog kupca, koji je na
dražbi u Christiesu za manuskript platio više od dva milijuna
dolara, da ga posudi galeriji radi konzervacije i dešifriranja.
Zadaća nije nimalo laka, a još je složenije to što će konzervatori
morati obaviti detektivski posao i odgonetnuti spise. Naime, 200
godina poslije neki je svećenik odlučio reciklirati rijedak
pergament, izgrepsti matematički tekst i zamijeniti ga molitvama.
U to su se doba Arhimedove ideje držale previše teorijskim i
tehničkim da bi bile zanimljive, a pergamenta nije bilo dovoljno.
"Redovnikova potreba za medijem na koji bi zapisao svoje vjerske
obrede uvelike je nadmašila njegovu potrebu za matematičkim
tekstom", kazao je dr. Noel.
Redovnik je sastrugao Arhimedove spise, prerezao stranice na pola,
okrenuo ih za 90 stupnjeva, prekrio vjerskim tekstom, te krivo
uvezao.
Abigail Quandt, konzervatorica rukopisa i rijetkih knjiga u
galeriji, kaže kako to uopće nije bilo neuobičajeno. "Tinta koju su
rabili dobivala se od hrastove šiške, miješala sa željeznim solima
i vodom. Ona ima svojstva kiseline i nagriza pergament. Tako
redovnik iz dvanaestog stoljeća, iako je sastrugao nožem, nije
mogao sve izbrisati."
Krajnji proizvod ima 174 stranice, sadržava upute za svadbeni obred
i egzorcizam u Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Fascinantno, vrijedno i
samo po sebi rijetko djelo, ali ipak neusporedivo s teško
prepoznatljivim tekstom ispod toga.
Između 15. i početka 19. stoljeća manuskript je bio u knjižnici u
samostanu Mar Sabi u pustinji Judeje, danas Zapadne obale. Zatim su
politički nemiri i potres potaknuli redovnike da ga 1830. premjeste
u knjižnicu grčkog patrijarha u Jeruzalemu. Polovicom stoljeća
vratio se u Carigrad u Metohion, gradsku vjersku enklavu grčkih
pravoslavaca.
Tu su ga počeli primjećivati zapadni znanstvenici, a 1899. otkrio
ga je danski psiholog dr. Johan Heiberg. Tada je bio u prihvatljivom
stanju: s malo plijesni i tu i tamo s tko zna kad nagorjelom
stranicom.
Heiberg je taj palimpsest posljednji put vidio 1908., a zatim je
nestao na 20 godina prije no što ga je kupila jedna francuska
obitelj. Do tada se već nakupila plijesan, a četiri stranice
"poboljšane" su slikama evangelista u boji. Ista ga je obitelj dala
na prodaju 1998., poslije parnice s jeruzalemskim grčkim
patrijarhom, koji je tvrdio da je dokument ukraden. Kupac, za
kojega se vjeruje da je Amerikanac, ostao je nepoznat. No, posve je
sigurno da nije riječ o Billu Gatesu, predsjedniku Microsofta, koji
je kupio nekoliko drugih vrijednih manuskripta.
(Hina) abul dgk