US 3.VII.WP:ŽUŽUL-RUPEL O RASPADU YU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 3. VII. 1999. Srpska tvrdoglavost List objavljuje osvrt hrvatskog veleposlanika u SAD Miomira Žužula i njegova slovenskog kolege Dimitrija Rupela na komentar Dana Morgana "Jedna nacija pod Titovim vodstvom", objavljen u listu 16. lipnja. "U komentaru Dana Morgana pod naslovom 'Jedna nacija pod Titovim vodstvom', objavljenom u Vašem listu 16. lipnja, istaknuto je da su Srbi bili mirni dok je 'velika Jugoslavija... doživljavala procvat na gospodarskom i - gledano s mnogo aspekata - političkom planu. Čitatelj njegova članka stječe dojam da je 'pad pristojnog životnog standarda Srba' prouzročila upravo sloboda i jednakost ostalih naroda. Zato su - po našem tumačenju spomenutog komentara - srpske vojne i paravojne postrojbe počinile zlodjela u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, želeći im uliti snažniji osjećaj sigurnosti. Čini se da gospodin Morgan zaboravlja da je Jugoslavija po ustavu obuhvaćala šest nacija te da su Srbi bili samo jedna od njih. Jugoslavija je trebala biti federacija jednakih nacija. No, uskoro nakon njezina osnivanja 1918. postalo je jasno da Jugoslavija nema velike izglede da postane uspješan projekt. Glavni je razlog bilo srpsko viđenje Jugoslavije kao velike Srbije. Upravo je sama priroda demokracije pokazala da je Jugoslavija bila neodrživa konstrukcija. Nakon pada komunizma, sve ostale nacije bivše Jugoslavije izabrale su višestranački sustav i tržišnu ekonomiju dok je Srbija odlučila da je takav izbor izravna prijetnja njezinu tumačenju nacionalnih interesa. Slovenci, Hrvati i ostali narodi bivše Jugoslavije znali su ono za što je Zapadu trebalo osam godina da shvati: Slobodan Milošević i njegov šovinistički režim bili su neprihvatljivo društvo za mir i prosperitet. Autorova tvrdnja da je slovensko i hrvatsko proglašenje neovisnosti 'dovelo srpsku manjinu u nepovoljan položaj, ne pružajući nikakva jamstva o njezinu budućem statusu' nije točna. Zapad je priznao Sloveniju i Hrvatsku kao neovisne i suverene države tek nakon što je Badinterovo povjerenstvo izjavilo da njihovi ustavi pružaju primjerena jamstva manjinama. Autor je također ustvrdio da bi 'Jugoslavija kao struktura integracije gospodarskih i sigurnosnih interesa, koja bi mogla zaliječiti rane i obuzdati srpske demone' bila dobra 'nova-stara opcija'. No, ostale nacije bivše Jugoslavije, koje su pokušale sa Srbima dijeliti istu državu, ne bi se složile s tom tvrdnjom. Jugoistočna Europa predugo je bila talac nesposobnosti Srba da prihvate demokraciju i ne bi trebala biti rabljena kao pokusni poligon za provjeru kada će i hoće li Srbi poželjeti biti demokratsko društvo. Odluči li Srbija na kraju prihvatiti kriterije i standarde ponašanja zapadnog svijeta, Slovenija i Hrvatska bit će sretne budu li mogle održavati prijateljske odnose sa Srbijom, kakve smo uspostavili s ostalim zemljama u regiji. Što se tiče Slovenaca i Hrvata, oni su odavno izabrali demokraciju, tržišnu privredu, NATO i Europsku uniju - i budućnost za svoju djecu u svijetu slobodnih i prosperitetnih naroda", napominju na kraju pisma veleposlanici Rupel i Žužul.