30. VI. RDW:RUSIJA-BUG-MAĐ I RUMUNJSKE

DEUTSCHE WELLE - RDW 30. VI. 1999. Zategnuti odnosi s Rusijom "Kada je NATO zamolio dozvolu za prelijetanje i za tranzit radi napada na Srbiju i stacioniranja mirovnih postrojba na Kosovu, osim nove članice Mađarske, njegovu su molbu brzo i bez okolišanja uvažile i Rumunjska i Bugarska. Sasvim je drugačija situacija u slučaju Rusije, koja sada, također preko te tri zemlje, želi dovesti mirovne postrojbe na Kosovo. Već više od dva tjedna Mađarska, Rumunjska i Bugarska ne rješavaju ruske molbe za izdavanjem dozvole za prelet i tranzit. Vlade spomenute tri zemlje zauzele su prema molbi stav, utemeljen na geslu 'sve po pravilu službe'. Strahuju da bi Rusija za vrijeme stacioniranja postrojba na Kosovu mogla pokušati ponovno proširiti sferu svog utjecaja na Balkan. Nakon dugotrajnog oklijevanja Mađarska i Rumunjska izdale su ovog vikenda Rusiji dozvolu za tranzit. Od nedjelje (27. VI.) ruski vojni zrakoplovi smiju prolaziti kroz rumunjski a od utorka (29. VI.) i mađarski zračni prostor. Bugarska zasad još oklijeva s izdavanjem svoje dozvole. Rusija mora još čekati i na dozvolu za tranzit preko teritorija spomenute tri zemlje. U slučaju Rumunjske, teškoće su izbile odmah u nedjelju, nakon izdavanje dozvole: Rusija nije poštivala četverosatni razmak među letovima dvije vojne transportne letjelice, već je sat i pol nakon polijetanja prvog zrakoplova poslala i drugu letjelicu. Rumunjski lovački zrakoplovi otpratili su potom rusku letjelicu do srpske granice, među postrojbama protuzračne obrane objavljena je uzbuna i Rumunjska je povukla svoju dozvolu za prelijetanje ruskih zrakoplova. Moskva se ispričala zbog incidenta, dobivši ubrzo nakon toga novu dozvolu za prelijetanje. No, to nije bio jedini incident te vrste. Već sredinom travnja izbila je ozbiljna napetost u odnosima između Mađarske i Rusije zato što su mađarske vlasti odbile izdati dozvolu za prolaz ruskog konvoja pomoći prema Srbiji. Moskva je povukla svog veleposlanika iz Budimpešte, otkazala posjet mađarskog ministra vanjskih poslova Rusiji i uskratila brojnim mađarskim državljanima ulazak na ruski teritorij. U prvom planu incidenata nalazili su se formalni i tehnički problemi. Po početnom službenom stajalištu sve tri zemlje namjeravale su Rusiji izdati dozvolu za prelijetanje i tranzit tek nakon što bude raščišćen sukob oko vrhovnog zapovjedništva nad mirovnim postrojbama za Kosovo. Osim toga, Budimpešta i Bukurešt napomenuli su da Rusija prilikom podnošenja molbe za izdavanje dozvole za prelijetanje i tranzit nije poštivala uvriježene procedure ni utvrđene uvjete za tranzit, te da je postavila previše kratke rokove. Glasine po kojima su Mađarska, Rumunjska i Bugarska privremeno Rusiji blokirale pristup na Kosovo na želju NATO-a dosad nisu potvrđene. No, natezanje oko izdavanja dozvola za tranzit i prelijetanje simptomatično je za nepovjerenje koje zemlje srednje i jugoistočne Europe gaje prema nekadašnjem Velikom Bratu. I nova članica NATO-a, Mađarska, i kandidati za pristup NATO-u, Rumunjska i Bugarska, žele u odnosu prema Rusiji očitovati jasnu zapadnu orijentaciju. Gledano iz njihove perspektive, incidenti koji su se dogodili prilikom prelijetanja i tranzita ruskih konvoja prema Kosovu izazovan su test mogućih reakcija. Mađarski političari i diplomati govore danas o najnižoj razini mađarsko- ruskih odnosa od 1956., kada su sovjetske postrojbe ušle u Mađarsku. Rumunjska i Bugarska žale se da ih Rusija podvrgava političkom i gospodarskom pritisku kako bi ih odvratila od pro- natovske politike. Primjerice, Rusija već dugo blokira povrat nekadašnjeg bugarskog vlasništva koje se danas nalazi na ruskom teritoriju. Posjet bugarskog premijera Ivana Kostova Moskvi, početkom lipnja, nije donio nikakav pomak u rješavanju tog pitanja. Što se pak tiče Bukurešta, Rusija odbija vratiti godinama priželjkivanu nekadašnju rumunjsku državnu riznicu. I sklapanje temeljnog sporazuma između dviju zemalja dosad je uvijek propadalo zbog želje Rumunjske za uvrštavanjem moralne osude pakta Hitler-Staljin u tekst sporazuma", podsjeća Keno Verseck.