FR-LE MONDE 4.7.CENTRALIZAM U AMERICI

FRANCUSKA LE MONDE 4. VII. 1999. 'Izbavi nas od Washingtona' "Je li to sindrom 'Izbavi nas od Washingtona', kako su ga neki već nazvali? Ili jednostavno vraćanje jezička na vagi prema pravednijoj ravnoteži ovlasti između središta i periferije? Svakako će trebati još malo vremena i još nekoliko dodatnih odluka stručnjaka za ustavno pravo da bi se donijela presuda, no težnja je već očita: Vrhovni sud 90-ih odlučio je upotrijebiti sav svoj ugled u velikoj raspravi o federalizmu u SAD-u. A njegove najnovije odluke, objavljene koncem lipnja, sve sigurnije ga vode k većoj zaštiti saveznih država od upletanja središnje vlasti u trenutku kada je dinamika u političkom životu puno više obojena mjesnim, nego federalnim bojama. 'Vrhovni je sud već prije desetak godina, ujednačenim ritmom, počeo pratiti prava država, ističe profesor Lawrence Tribe s Harvardova sveučilišta. Ove je godine ta težnja još očitija'. Tako su nedavno tri odluke poduprle doktrinu o suverenosti država: jedna savezne države štiti od sudskog priziva svojih službenika zbog povrede saveznog zakona o radu; druga štiti države od tužba imalaca saveznih patenata; treća osigurava od tužba zbog nepoštene konkurencije u trgovinskom poslovanju država. Prva odluka (Alden versus Maine), napose, jasno ograničava obvezu države da savezni zakon o radu primjenjuje na svoje namještenike. 'Kongres ima velike ovlasti, ali nema svu vlast, rekao je u obrazloženju te odluke sudac Anthony Kennedy, jedan od sudaca Vrhovnog suda kojega smatraju pristašom centralizma. Kada Kongres donosi zakone na području koje se tiče države, on se ne može prema tim suverenim entitetima ponašati kao prema prefekturama ili poduzećima. Kongres mora državama dati mjesto koje im pripada kao nesamostalnim sudionicima saveznog sustava.' (...) Ta pojava prolazi to lakše što zadnjih godina u političkom životu SAD-a prevladava snažna dinamika država u odnosu na Kongres koji je blokiran zbog borba između pristaša i pritisaka lobbyja. Kada je predsjednik Clinton, u razgovoru za 'New York Times Magazine' na tu temu, američke države, a ne saveznu državu, nazvao 'laboratorijima demokracije', imao je na pameti novosti u reformi zdravstvenog sustava, školstvu (Arizona), reformi socijalne pomoći (Wisconsin), pa i etička pitanja kao što je bio slučaj eutanazije u bolnici (Oregon). Odbacivanje pozitivnog djelovanja (affirmative action) kao načina borbe protiv rasne diskriminacije, ili dvojezičnosti kao načina poučavanja djece useljenika engleskom jeziku, dvije rasprave koje su poprimile državne razmjere u zadnje četiri godine, došle su iz Teksasa i Kalifornije, a ne iz Washingtona. Referendumi, lokalne inicijative koje se na razini države ili grada svaki put organiziraju u prigodi izbora za savezna tijela uprave, doživljavaju neviđen zamah i gdjekad privlače najviše ljudi. (...) U usporedbi s velikom ulogom savezne države u doba New Deala, ili borbe za građanska prava 50-ih i 60-ih, Washington je, dakle, izgubio ugled i utjecaj. Svi stručnjaci, međutim, upozoravaju na krivo tumačenje te težnje: državni ili savezni entitet nije na putu nestanka, a države, koliko god dinamične bile, i dalje moraju pregovarati s poduzećima, udrugama i sindikatima na državnoj razini. O najmanjoj reformi školskog sustava na lokalnoj razini, primjerice, treba se dogovoriti s jakim državnim sindikatom djelatnika u prosvjeti. Kada je riječ o Vrhovnom sudu, i on se pokazao sklonim da brani osobna prava američkih građana, pa i onda kada u tu svrhu treba ići na uštrb ovlasti države, što je učinio obračunavši se s kalifornijskim običajem da doseljenicima u taj grad punu socijalnu pomoć isplaćuje tek poslije godinu dana, ako je država iz koje dolaze davala manju pomoć: takvim je ponašanjem, misli Vrhovni sud, Kalifornija povrijedila pravo svakog američkog građanina da se slobodno seli unutar SAD-a. To je 'pragmatičan' Vrhovni sud, zaključio je pravnik sa sveučilišta u Pepperdineu Douglas Kmiec, koji primjenjuje načelo o dvojnoj suverenosti: savezne države i država članica saveza", piše Sylvie Kaufmann.