GS: HRVATSKO GOSPODARSTVO ZA 21. STOLJEĆE

ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Što je hrvatski proizvod, kako odgovoriti željama i potrebama hrvatskih potrošača te kakvo je promišljanje realizacije gospodarskog sustava na pragu 21. stoljeća, samo su neka od pitanja na koja su pokušali naći odgovor ugledni gospodarski stručnjaci na današnjem okruglom stolu na temu "Hrvatsko gospodarstvo za 21. stoljeće". Skup, u organizaciji Matice Hrvatske - Odjela za gospodarstvo, održan na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. #L# Na prijelazu u treći milenij hrvatska gospodarska stvarnost nije nimalo obećavajuća, pa zbog toga u postojećem gospodarskom sustavu treba napraviti veliki zaokret, rečeno je na okruglom stolu. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je blizu 20 posto, ukupan vanjski dug iznosi više od 8,5 milijardi američkih dolara, dok je ukupan unutarnji dug više od 15 milijardi kuna. Industrijska proizvodnja neprekidno pada, hrvatski se izvoz smanjuje, a razina uvoza je i dalje visoka. Svemu tome dodatno nepogoduje i cijena kapitala koja je neopravdano skupa. Hrvatski gospodarski stručnjaci smatraju da Hrvatska ima svoje specifičnosti, primjerice turizam, poljoprivredu i promet, koje bi u idućim godinama trebale određivati ukupan razvoj hrvatskog gospodarstva. Da bi ušli u Europsku uniju, rekao je Niko Vidović, trebamo biti konkurentni europskom gospodarstvu, a u tome smo jako daleko. Po bruto domaćem dohotku (BDP), koji po stanovniku iznosi 4663 dolara, Hrvatska je na najnižem mjestu od svih europskih zemalja, dodao je. Ujedno je postavio i pitanje je li gospodarski model koji vlada u Hrvatskoj, a po kojem je hrvatsko gospodarstvo dano 150-ero obitelji, potreban model. Na primjeru danskog i finskog gospodarskog modela trebao se stvoriti i hrvatski model, no on je samo loša kopija koji nas je dovela do kolapsa, smatra Vidović. Dr. Dražen Kalogjera smatra da problem razvitka hrvatskog gospodarstva leži u činjenici što na prijelazu stoljeća Hrvatska još uvijek živi duboko u prošlosti, dok se ostale zemlje pripremaju za izazove idućih godina. On se složio da je jedan od temeljnih problema i problem konkurentske sposobnosti, jer kad bi nam se otvorila vrata EU, 50 posto hrvatskih tvrtaka sa svojim proizvodima ne bi mogle konkurirati na tom tržištu. Hrvatska je jedina od tranzicijskih zemalja, rekao je Kalogjera, čiji izvoz stagnira. Da bi stekli uvjete za priključenje EU, po njemu, potrebno je razraditi strategiju razvoja pristupa uniji te privući investicije, odnosno ulagati u turizam, ljude, proizvode i dr. (Hina) splj db