RDW-PREGLED TISKA-30-6

NJEMAČKI RADIO - RDW 30.VI. 1999. Pregled tiska "Smrtna presuda vođi Kurdske radničke stranke najčešća je tema komentara u današnjim njemačkim novinama. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' konstatira: 'Izricanjem presude 'smrt vješanjem', Turska je privremeno zaključila slučaj Oecalan. Vođi Kurdske radničke stranke sada ostaje priziv i žalba Europskom sudu za ljudska prava. I Parlament u Ankari mora o tome odlučiti hoće li Oecalan biti obješen. Nije malena sklonost da se posljednji put izvrši zastrašujući primjer - prije ukidanja smrtne kazne, što zahtijeva Vijeće Europe. Posljednji put smrtna kazna u Turskoj izvršena je prije 15 godina. Posljednju riječ imat će predsjednik države Demirel. Kad je Abdulah Oecalan sa svojim pristašama 15. kolovoza 1984. počeo vojno izazivati tursku državu, morao je znati što čini. Teško da će netko reći da on nije kriv. (...) Oecalan je, istina, na kraju, ali oni Kurdi koji su ga slijedili svih ovih godina neće odustati od borbe za više prava', predmnijeva 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. Muenchenski dnevnik 'Sueddeutsche Zeitung' iznosi sljedeće mišljenje: 'Čudno je da Turska želi Oecalanovu sudbinu staviti u ruke Europe - upravo one Europe koja je za svakoga vidljivo postala potpomagaćem PKK-ovih terorista i njihova vođe. Ali, signali se ne mogu previdjeti: kao posljednju instancu koja bi Oecalana mogla spasiti od konopca, predsjednik Sulejman Demirel i premijer Buelent Ecevit naveli su Europski sud za ljudska prava. Njegovu presudu oni bi navodno poslušali. Poruka je jasna, a Europa koja je napravila tako puno pogrješaka, trebala bi ovaj put ispravno djelovati. Ako Ankara jednoj europskoj ustanovi prepušta posljednju riječ o svom najvećem problemu, onda za to postoji samo jedna protuusluga: promaknuće Turske među kandidate za članstvo u Europskoj uniji. Tada onih 30 tisuća ljudi koji su pali kao žrtve prljavog rata na jugoistoku ne bi bili uzalud umrli', napominje 'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena. 'Berliner Morgenpost' upozorava da bi izvršenje smrtne presude bilo krivo ne samo zbog moralnih razloga te nastavlja: 'Oecalanova smrt ne bi riješila kurdsko pitanje, nego bi ga samo podgrijala. Europa bi se našla pred novim, destabilizirajućim valom terorizma. Ona će puno učiniti da to spriječi. To zna i Ankara koja ne bi htjela proigrati simpatije Europljana. Nakon što si je narod dao oduška, zacijelo će biti spreman prodati odustanak od izvršenja smrtne kazne. Primjerice, za olakšan pristup Europskoj uniji. Teror bi prestao, europska integracija bi napredovala. Ankara ne bi više mogla odbacivati liberalizaciju zbog prijetnje Kurdske radničke stranke. Oecalanova osuda bi tako postala dobitkom za Europu', smatra 'Berliner Morgenpost'. U vezi s imenovanjem dosadašnjeg ministra u kancelarovom uredu Hombacha za koordinatora Pakta stabilnosti 'Westfaelische Nachrichten' iz Muenstera piše: 'Je li Hombach uopće pravi čovjek za tešku misiju povjerenika Europske unije za Balkan tek će se morati pokazati. Europska unija ima u rukama povijesnu šansu za mir na Balkanu. Nju se ne smije proigrati lakomisleno i unutarnjopolitičkim borbama. Možemo se samo nadati da će se ostvariti Hombachovi 'snovi'. Gorak okus ostaje i zbog toga jer su Europljani upravo na latinsko-američkom vrhunskom susretu u Riu otvoreno vodili međusobne borbe', primjećuje 'Westfaelische Nachrichten' iz Muenstera. 'Maerkische Oderzeitung' iz Frankfurta na Odri konstatira: 'Ono što je unutarnjopolitički bio dobar potez (...), moralo je na partnere u Europskoj uniji djelovati kao prepad. Jer, iako Bonn tvrdi suprotno, niti je nešto bilo usuglašeno, niti je odavno pripremano. Odlučujuću ulogu za kancelarov iznenadni pothvat igrala je želja za odstranjenjem slabe točke u najužem vodstvu. I ništa više. Takvo što može se nazvati i zloporabom Europske unije', upozorava 'Maerkische Oderzeitung'. O razoružavanju Oslobodilačke vojske Kosova i stanju na Kosovu 'Koelner-Stadt-Anzeiger' iznosi sljedeće: 'Iako su se pobunjenici sada na mjestima za prikupljanje rastali od nekih svojih teških oružja, to zasad nije više od simboličnog koraka. Na Kosovu i dalje vladaju anarhistične tendencije. Nitko ne može reći koja količina oružja biva skrivena. Kako arhaično i na kraju krajeva grubo je strukturiran sukob na Kosovu, pokazuje činjenica da je sad s Kosova protjerano ili pobjeglo 70 tisuća Srba. Da se to dogodilo pred očima još uvijek slabe međunarodne mirovne postrojbe, pokazuje kako deprimirajuće malen je trenutno njezin utjecaj', naglašava 'Koelner Stadt-Anzeiger'". (RDW)