US 17. VI. IHT EU PARLAMENT

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 17. VI. 1999. Vrijeme je za veliku raspravu o Europi "Slab odaziv na izbore za Europski parlament, koji su održani prošlog tjedna, odraz je realne procjene glasača da na politiku Europske unije imaju zanemariv utjecaj", piše Giles Merritt, direktor Foruma Europe u Bruxellesu i glavni tajnik Prijatelja Europe. "Potrebna je radikalna revizija pitanja da li, i kako, Europska unija treba slijediti svoj cilj 'sve čvršće unije'. To nije moguće uz sadašnje mehanizme odlučivanja u Europskoj uniji. Oni su previše konzervativni i previše koristoljubivi da bi bili sposobni za išta više od petljanja s političkim ustrojem stvorenim prije gotovo 50 godina, radi upravljanja malim područjem slobodne trgovine koje je obuhvaćalo samo šest zemalja. Postizanje preustroja, potrebnog za reguliranje saveza koji bi do 2015. mogao imati 25 do 30 zemalja članica, uz zajedničku valutu i zajedničku vanjsku i obrambenu politiku, zahtijeva uvažavanje europskoga javnog mišljenja. To je cilj novostvorene udruge pod nazivom Prijatelji Europe. Predsjednik udruge je Etienne Davignon, predsjednik Societe Generale de Belgique i bivši podpredsjednik Europskog povjerenstva. (...) U svom izvješću Prijatelji Europe iznose zamisli za rješavanje nedostataka koji Europsku uniju sprječavaju da postane djelotvoran i demokratski legitiman politički mehanizam i tako udaljavaju europsku javnost. 'Europska unija koja djeluje' naslov je izvješća. Zamisli navedene u tom izvješću odraz su stajališta da Europska unija, sviđalo vam se to ili ne, ne može ostati kakva jest. 'Tempo promjena je prebrz, a pritisci presnažni da bi se i dalje petljalo s polovičnim mjerama', stoji u izvješću. Ono izlaže prijedloge za poboljšanje glavnih ustanova Europske unije - Povjerenstva, Parlamenta, Vijeća ministara. Ustroj Vijeća moguće je radikalno pojednostaviti, zamjenjivanjem prevelikog broja njegovih sektora jednim glavnim vijećem. To bi vijeće bilo sastavljeno samo od viših ministara zemalja članica, čime bi se odbacila tajnovitost koja okružuje rasprave vijeća ministara. Sastanci glavnog vijeća bili bi otvoreni za tisak i javnost. Sektori (za poljoprivredu, promet, okoliš itd.) bili bi pretvoreni u ministarska povjerenstva koja pripremaju zakone za glavno vijeće. To bi posljednje tijelo preuzelo sadašnju koordinativnu ulogu ministara vanjskih poslova Europske unije, dopuštajući Vijeću za vanjske poslove da se usredotoči na vanjsku i obrambenu politiku. Vijeće ministara gospodarstva i financija lagano bi proširilo svoj rad na pitanja industrije, konkurencije i zaposlenosti, kao i monetarna i financijska pitanja. U izvješću se predlaže da, u korist postizanja veće potpore i interesa javnosti, članovi Europskog parlamenta izgrade europski stranački sustav. Mogao bi se osnovati gornji dom sastavljen od članova državnih parlamenata i predstavnika regija. Glavna uloga tog europskog senata bila bi savjetodavna, no savjetovanje s tim tijelom moglo bi biti obvezno o onim pitanjima o kojima vlade Europske unije moraju donijeti jednoglasnu odluku. (...) Neki su prijedlozi prilično radikalni, a drugi predstavljaju zdravorazumska rješenja za poznate probleme, koja je moguće provesti bez dopunjavanja ugovora. Stvarni problem ne predstavljaju podrobnosti tih prijedloga, već širi cilj izvješća - pokretanje obavještenije i otvorenije rasprave širom Europe, što će proizvesti potrebne ulazne sastojke za raspravu o budućnosti Europske unije."